petak, 12.10.2007.

Moji stihovi, moja sjećanja.

Sve ću tebi dati

Nudim ti na dlanu sve
Cijeli život svoje godine
Za šaku ljubavi
Za mrvu tvoje nježnosti

Sve ću tebi dati
Da bi te mogao svojom zvati
Srce, dušu, uzmi mi sve
Samo mi nikad nemoj reći ne

Drugog bogatstva nemam
Da ti dam
Svu ti svoju ljubav zauvijek
poklanjam
Ti je nemoj baciti
uzmi je k sebi
Pokušaj me voljeti

Sve ću tebi dati
Da bi te ljubavi mogao zvati
Svoj život tebi dajem
Ne daj da se ikad
zbog ljubavi pokajem


Image Hosted by ImageShack.us


Jedna pjesma u kojima su izraženi moji osjećaji, moje želje. Nastali su u tren oka, osjetio sam nešto u sebi i riječi su samo počele navirati, izlaziti iz mene. Tako se osjećam. Kako je ona i što ona osjeća više ne znam. Pustio sam je. Teško to prolazim. Ona je odlučila i ja to poštujem, ali srce ne može šutjeti, ono malo pa malo se sjeti nje, ne mogu mu to zamjeriti niti zabraniti. I jedno pitanje kje si postavim milijun puta, A to je gdje je ona, dal se više sjeća mene i dal me voliš još. No što je tu je. Moram ovako živjeti.Valjda će uskoro biti bolje. Treba mi to, jer ovako nikako mi ne ide. Ne znam funkcionirati. Nadam se da ono što sam napisao prije da se nadam sudbini, pa nadam se, da će nju donijeti, al što će mi stvarno donijeti, nemam pojma. Al mogu reći da sam se dosta trgnio, počeo sam učiti za faks, nisam više toliko nervozan, ide na dobro.

- 10:41 - Komentari (1) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

design by Lanna