Nasta Rojc (Bjelovar, 6. studenog 1883. - Zagreb, 6. studenog 1964.), hrvatska slikarica.

Studij slikarstva počela je privatno u Zagrebu kod Otona Ivekovića te nastavila u Beču na "Kunstschule für Frauen und Mädchen". Potom odlazi u München, gdje se družila sa slikarom Miroslavom Kraljevićem. Studij završava u Beču. Nakon povratka u Zagreb, ponovno radi u Ivekovićevu ateljeu. Od 1918. godine u slikarstvu Naste Rojc prevladavaju portreti, do tada je uglavnom slikala prirodu. Isidor Kršnjavi smatrao je, da se ovu slikaricu nepravedno zanemaruje. Nabavio je njenu sliku "Autoportret s puškom" za galeriju Društva umjetnosti 1911. godine. Zajedničkom inicijativom Naste i Line Crnčić-Vivant, u Zagrebu je osnovan Klub likovnih umjetnica 1920. godine u kojem je Nasta bila među najaktivnijima. Godine 1923. putuje u Englesku i Škotsku gdje je pošla potražiti zdravlje zbog teške bolesti. Vratila se nakon dvije godine boljeg zdravlja i s mnoštvom slika engleskih krajolika.

U sklopu Gradskog muzeja u Bjelovaru, nalazi se Galerija Naste Rojc.

Kćer je ministra prosvjete dr. Milana Rojca i supruga slikara Branka Šenoe, sina Augusta Šenoe.

U Beču u Palači Porcia otvorena je izložba "Hommage a Nasta Rojc" 30. ožujka 2017., koja je organizirana u sklopu manifestacije Godina hrvatske kulture u Austriji.[1]

Nasta Rojc-Šenoa autorica je ilustracija za prvo izdanje romana Čudnovate zgode Šegrta Hlapića Ivane Brlić-Mažuranić iz 1913. godine. Preslika je dostupna u digitalnoj zbirci Gradske knjižnice Zagreb.[2]

Podaci iz Wikipedije

NASTA ROJC PIN X.
Hrvatska narodna nošnja.
Kroatische Volkstracht.
Šestine Zagreb


NASTA ROJC PIN X.
Hrvatska narodna nošnja. Dobar zaklon.
Kroatische Volkstracht. Gut geschirmt.
(Šestine Zagreb)


Razglednice iz moje arhive.