20.09.2017., srijeda

Dragi neprijatelju, radujem ti se.

Vrijedit će
Svih
Buđenja u znoju
Jantarnih tišina
Nazubljenih
Vijesti
Oštrih
Razočaranja:
Zatvoriti frontu
Oko tvoga tijela.

Dragi,
Neprijatelju,
Radujem ti se.

- 17:12 - Komentari (0) - #

19.09.2017., utorak

We got to do our best

Fotografiraj me s ljepše strane
Na sunčan dan
Zalijepi tu fotografiju
Preko svih budućih sjećanja
Zanemarimo to što me
Odavno nema.
Sporo se
Oporavljam.

- 21:16 - Komentari (0) - #

18.09.2017., ponedjeljak

Nema se tu puno reći

Prigušeno svjetlo noćnih sati
Povremeno doticanje sna i
Odbrojavanje:
Svanut će, jednom
Nakon vremena rastegnutog
Preko svakog upaljenog nerva


- 22:49 - Komentari (1) - #

17.09.2017., nedjelja

Izložba mačaka

Lijene šape drijemaju
U kavezima
Iza spuštenih kapaka
Proviri tu i tamo
Mlađak žutog plavog zelenog
Oka
Rep nervozno trzne
Proviri vrh nokta
Na kavezima piše jasno
"Ne diraj" "Keep distance"
Pa kontakt uzgajivača
Pa pobrojani trofeji
Mačke se ovdje nasmrt dosađuju
Mačke su ovdje nervozne i ljute
Brojne se mačke i prave mrtve.

Ja varam. Mrnjau.
To želim priznati.
Svako toliko probam prstom
Koliko je mekano ovo pa ovo mačje krzno:
Podragam malo
Rep koji pada iz rešetke
Leđa naslonjena na ogradu
Šapu koja proviruje
Najprije se naravno osvrnem
Da me ne ulove
Pa hop! Ukradem mačju mekoću
Divnu toplinu, krznenu čar
I spremam u centar za ugodu&sjećanja
Do izlaza imam već toliko toga
U riznici
Da mi hladnoća rujanske nedjelje
I kiša koja ne misli posustati
Ne mogu baš
Ama baš
Ama baš
Ništa.

- 18:50 - Komentari (4) - #

16.09.2017., subota

How do ship float?

Nije mi jasno
Od čega živimo
Ti i ja, davno osuđeni na smrt
Bez izrečene presude
Na sunce koje ne smije
Dosegnuti naša lica;
Vatre, koje se tek iz daljine
Mogu nazreti;
Zrak, kroz koji se
Ne smije proletjeti;
Mora, koja smo vidjeli
Tek u snu;
Šumu, čiju poznajemo
Jedino vlagu, miris truleži
I mrak.

Nije mi jasno
Od čega još živimo
Mi koji smo trebali živjeti
Jedno od drugoga.

- 17:35 - Komentari (3) - #

15.09.2017., petak

Ispod glasa

Mrak postaje sve dublji
Dolazi vrijeme kojeg se plašim
Molim te, zagrni me sobom i učini
Nevidljivom svijetu.
Želim opstati.

Iza svih ljupkih riječi koje ti upućujem
Tragaj za onim što uporno omatam tišinom:
Nije li čudno da bi upravo to
Na što se u meni
Nisi spreman kladiti
Jedino trebalo proizvoditi zvuk?

Molim te, budi tu.
Budi mi otok u tamnom moru grubosti i besmisla
U kojem se ne snalazim
Tek što zapamtim - sve opet promijeni pozicije,
Ne poznajem uloge
Ne poznajem pravila...

Molim te?

Učini to na neki od svojih nevoljkih
Nepredvidivih načina
Zaustavi ovo odsutno tijelo u padu
Ponesi ga na rukama
Udahni mi toplinu u obraze
Neka more opet poprimi boju azura
Donese ljepotu
Očišćenu od svih banalnosti
Pokušaja,
Namjera...

Pokaži mi
Život s one strane ogledala
Bajku u koju vjerujem da bih preživjela
I prešuti
Ako je sve ionako bila
Samo
Laž.

- 07:07 - Komentari (0) - #

14.09.2017., četvrtak

Ono sve što...

Pažljivo biram odijelo za hod kroz tvoju svjetlost:
Pidžama od pliša da te sačuva od
Oštrih bridova koje uporno pokušam ublažiti.
Nema veze, kažeš, pričaj mi o njima.

Ležim na livadi nalik na onu davnog djetinjstva
Pogledaj prema sjeveru, preneš me iz radosti
Već se odavde može nazreti moj mrak.
Povedi me tamo, kažem.

- 14:07 - Komentari (0) - #

13.09.2017., srijeda

Sunčeva konstanta

Široke listove pitome kupine
Pronalazim po sjenama na zidu:
Jato zmajeva leti u mjestu
Kao na ilustraciji iz djetinjstva.
Pamtim dan kad sam
Sunce počela tražiti po sjenama
Radim to i danas:
U kontrastu bjeline zida
Bijelo sunce - sjena sunce
Moja omiljena igra.

Jutros nisam ništa uznapredovalo,
Tek jedan od oblika života na Zemlji
Koji primiče svoje pothlađeno tijelo
Vrelini života.


- 09:30 - Komentari (0) - #

12.09.2017., utorak

Moje tijelo, moja kuća

Jutros je ova kuća prevelika
Naseljena tišinama
Uvučenim u istekle razgovore,
Prazninom koja nije nalik na mrak:
On dolazi s nadom u bljesak
Ona je ništa, ne očekuje ništa.

Stvorena da postane hram
Arhitektura akustike
Ispražnjenog prostora, znam
Može učiniti i čudo
Slučajno ispuštenim tonom
Ispisati simfoniju.

- 10:31 - Komentari (5) - #

11.09.2017., ponedjeljak

Dio ciklusa

Sporo kao puž s prevelikom kućicom
Vuče se lažno jesenji dan
Slini i buči utišan zatvorenim prozorima
Danas sam odgovarala da ne postojim
Tiho, kao posljednji odjek glasa u paviljonu jeke
Danas samo živim, palim vatre otpalim granama
Trulim kao lišće uvlačeći se u raskvašenu zemlju
To je dio ciklusa
Sasvim prirodan.

- 16:57 - Komentari (1) - #

10.09.2017., nedjelja

Six impossible things before breakfast

Moje ime je Alice.
Ponekad smislim
Šest nemogućih stvari
Prije doručka.
Nije to lako, u mojoj glavi
Gotovo sve se stvari čine
Mogućima.
Pobrkati ih pa razvrstati
Nalik je pogledu na lažni poklon
Pod borom u robnoj kući.

Moje ime je Alice.
Ponekad smislim čak šest
Nemogućih stvari prije...
Ali ti... toliko savršeno izmišljen
Ne, ne smiješ biti
Jedna od njih.

- 14:47 - Komentari (1) - #

09.09.2017., subota

Tako umorna

Ne volim kad pobjeđuju
Mali i zli patuljci
Podmuklo uspu britve
Zamagle prozore
Prerežu sigurnosne sajle
Osiguraju da otplovim
Otvorenim morem
Uzburkanom pučinom
Znajući da se ne mogu boriti
Sasječena.

- 21:59 - Komentari (0) - #

08.09.2017., petak

Trend osame

Svakoga jutra zateknem sebe
Svjesnu da sam dovoljna
Za sve igrokaze i postavljene scene
Da imam i snage i pameti
Strpljenja i hrabrosti
Nositi sve na svojim rukama
Ne, stvarno, ne trebam tebe.

Moji su dani posude ispunjene do vrhova
Trudim se ugurati još ponešto pijeska u te staklenke
Vrijeme je dobar drug, ipak često me preskače...
Ne treba mi... tebe.

Pljušti kiša, jesen je zagospodarila iznenada
Zaogrnuta samoćom promatram
Iznenadni prijelaz doba godine
Vrijeme na čas stane
Brid se zaobli...
Ne trebam tebe... kažem ti.

To je samo ta želja.
Da si tu.

- 09:43 - Komentari (0) - #

07.09.2017., četvrtak

He's here (somewhere in the castle!)

U otisku prsta
U zakutcima žila
U režnjevima organa
Slijepim ulicama rebara
U sitnim utorima kostiju
U krugu daha na ogledalu
U sivoj moždanoj tvari
Modrini pozadinskog ekrana -
Tu je, dobro prikriven
Diše mojim ritmovima
Šumi mojim tokovima
Struji limfom i žilama
Naizgled opasan i bez časti
Naizgled s nožem u rukama
Naizgled odbjegli zatvorenik
Pretežno na mojoj strani.

- 16:58 - Komentari (0) - #

06.09.2017., srijeda

Tamo, kod tog mjesta, gdje su zastave

Da ne stvaramo gužvu, rekla je
U mojoj glavi, tu (pokazala je prostor iza uha nazvavši ga 'podsvijest')
Bit će zabilježen svaki dolazak i odlazak.
Nije to stvar ega, važno je da to razumijete -
To se dogodi,
rekla je.
Sve to nije bilo dio moje priče, ipak
Fascinirala me putanja i
Nestašan prelazak granice ludosti
Kao uvod u uzastopno poskliznuće
Prema epicentru.

Mjesto gdje su zastave uopće nije bilo nalik
Onome što sam zamišljala,
Posebno za vjetrovitih dana:
Tri duga, osamljena metalna koplja
Hrđave sajle
Muklo i besciljno
Stvarale su zvuk.

- 10:25 - Komentari (0) - #

05.09.2017., utorak

Kao zauvijek

Šutiš. Ipak, čujem svaku prešućenu riječ.
Pogled uprt u grubu strukturu pločnika
Osjet dlana spuštenog na dno mojih leđa
I sve skliske faze njegovog iščeznuća.

Težina rastanaka
Kao da nema ništa iza tog:
Posljednji list zalijepljen za korice
Svakom željom za više
Bit će uništen?

Ma ne...

Gledaj kako želja
Pronalazi put.

- 23:59 - Komentari (0) - #

04.09.2017., ponedjeljak

Evanescence

Mjesec je sjajan i okrugao
Kao nebeska plafonijera
Osvjetljava krovove i krošnje
Tvoje lice i namjere
Šutimo
Igraš se mojom kosom
Odmičući je s ramena.

Otkako sam ti se odlučila pokoriti
Spremila mačeve, spustila štitove, ogolila kožu
Otkako u meni nema nimalo razbojništva
Osvrtanja i ishitrene, žustre obrane časti
Otkako ne ostavljam pored ustaljenih puteva
Smrtonosne klopke za lakome zvijeri...

Mirna sam.
Svjesna
Da nikada ništa ne mogu samo izgubiti
Da gotovo ništa ne umijem objasniti
Iako sve vrlo precizno osjećam

Tvoje usne dotaknu moje -
Škljocaj u ključanici Svemira
Vrijeme staje. Prostor se sažima.
Moje tijelo više ne pripada meni.
Svijest se otapa i polagano
Nestaje...

Otkako sam ti se odlučila pokoriti
S druge strane straha
Pronašla sam
Sebe

- 23:16 - Komentari (0) - #

S nedjelje

Pažljiva
Da ne probudim
Noć, ptice, ljude...

Slušam zvuk koji putuje iz daljina
Probijajući se kroz
Ritam vlaka preko hendrixovog mosta
Cvilež tračnica noćnog tramvaja
Rijetki zalutali automobil, udaljeni lavež:
Tišina.
Prelijepa, sablasna tišina
Još uvijek moguća
U ovom mravinjaku
Kojem slabo pripadam.



- 04:49 - Komentari (0) - #

03.09.2017., nedjelja

The end is...

“No“, he said quickly. ”Never. Stay friends? Try to grow a small rose garden on the ashes of broken feelings? No, this will never work for you and me. It happens only after small affairs and it looks fake. Love should not be spoiled by friendship. The end is the end.“ Erich Maria Remarque


Nedostaješ mi.
Ponekad.
Kad utihne vrijeme
I buka svakodnevice
Iščezne, iznenada...
Propadnem, na tren
U prostor nalik na vakuum
Svakim svojim atomom svjesna
Da te nema.

Kako se dogodilo, ne znam
Moja je ruka nekako iskliznula
Iz tvoje
Između nas
Prošli su potom ljudi
Ulice i automobili
Ocean i avioni,
Postali smo
Naizgled
Predaleko.

Sasvim svjesna da te
Vječno nadopunjavam
Svojim željama
Svojim načinom da
Sve dovršeno još ukrasim
Vrpcama i poljupcima...
Znam da si
Oduvijek bio dovoljan.
I ja sam. Dovoljna.

Nedostaješ mi.
Svaki tren koji prođe
Doda centimetar na pukotinu
I sve smo, naočigled, dalje, mi
Koji smo jednom dijelili toliko sebe
Djeca, luđaci, prastanovnici Svemira
Tko bi nam našao opise...

Mi, putnici kroz vrijeme
U kratkim isječcima, u zonama susreta
Pohrlimo jedno drugome u zagrljaj.
Prepričamo živote.
Preskočimo godine.
Zacijelimo.
Dišemo.
Budemo.
Jer ne možeš u ništa... ljubav.

Ona ponovno raste, kao malen vrt prepun ruža
Iz pepela povreda, boli i odustajanja.
Tek tada to i jest ljubav.

- 13:21 - Komentari (0) - #

02.09.2017., subota

Ovdje

Kad se nebo napuni oblacima
Pa se zatvori nad glavom tmasto
Da postane teško udahnuti
Kad udari kiša pa pada i pada
Ne olujno silovito i strasno
Nego dugo, danima i preko volje
Kad osjećam svaku tetivu u tijelu
Svaku misao i utrobu kao vatru
Pa spaljenu zemlju
Pa prazninu
Kad izgleda da dugo ako ikada
Neće biti oblika ni boja, da
Glazba, ona najbliža, više neće zazvučati
Kao uzvišeni čin predanosti beskraju
Da će sve te male sreće nekako pasti
U prašinu drugog plana, kao iza teškog ormara
I biti možda i za čitavog trajanja - zaboravljene
Kad ponavljam da sam dovoljna da se spasim
Ali slutim da se precjenjujem
I negdje iza ponosa samodostatnosti
Preklinjem za samo jedan trak svjetlosti
Samo običan ugođeni zvuk
Dodir s dobrom namjerom
Osmijeh bez riječi, riječ
Bilo što za što bih se mogla
Grčevito primiti
Usidriti
Pričekati, spašena
Dok tutnje olovne oluje
I sanjati miran, kristalan dan
Nakon gušećih perioda potopa i...

Tada...
Tvoje ruke na vjetru razviju zastave
Ispale u zrak signalne rakete
Tvoje usne oblikuju krug i glasan zvižduk
Propara sivo olujno nebo
Poput munje
Pa utisnu nježan poljubac
Na moje čelo.

I ne ostave način da ne shvatim
Da si ovdje.

- 21:54 - Komentari (0) - #

01.09.2017., petak

Mirroring

U središtu tamnog kruga
Vlažan trag svjetlosti.
Duge sjene
Prolaze ispod zatvorenih vrata
(s druge strane netko diše i ne ulazi).
Na peronu koji šalje vlakove
Prema svijesti i na onu drugu stranu
Prema boli i na onu drugu stranu
Stojim i ne mogu učiniti baš ništa
Pobjeći? Ali kako...
To je sada neka, kao, stalna točka
Mojeg bivanja.
Taj osjećaj nestalnosti.

Pa dobro.
Naučit ćemo korake
I za taj ples.

- 23:52 - Komentari (0) - #

< rujan, 2017  
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30  

Rujan 2017 (21)
Kolovoz 2017 (44)
Srpanj 2017 (77)
Lipanj 2017 (28)
Svibanj 2017 (18)

Bloger Sirin isključivi je nostitelj autorskih prava na tekstove objavljene na ovom blogu (ukoliko drugačije nije navedeno) te su svi objavljeni tekstovi zaštićeni copyrightom.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se