ideš...prođeš selo, dva, tri, deset...
i svugdje jedne kuće, jedni šorovi i sokaci, jednaka polja i livade uokolo, jednake guste visoke šume, jednake zamuljene riječice, krcate drezge, šaša, trske i oraška, jedna te ista ravan sumora i pjesme!
Naša stepa! Slavonija!
MILOVO SAM...
Milovo sam garave i plave,
Dosta cura za života svoga,
Al što tebe - to ni jednu tako,
Curo draga iz sokaka moga.
Tarabe sam rad' tebe preskako,
Po baštenih skrivao se kuti,
I kad jasmin i kad dinje mire
I kad lišće i vene i žuti...
K tebi curo šuljo sam se draga
Kroz straže oca ti i maje,
Kruhom pito lajava Garova,
Dok ti vrele kradoh poljubljaje...
Čak i danas ja ti dršćem, čeznem
Vazda željan zagrljaja tvoga.
Pregorjet te ne znam i ne mogu,
Curo draga iz sokaka moga
(Zagreb, 4.2.1910. I.Kozarac)
O MENI
Ime:Snaša
Lokacija: Srijem a priko Vuke Slavonija
O meni: Krupna, ocrvena, zdrava. Kratka u koraku.
U licu ozbiljna ali i vedra. Neozbiljna rijetko kad; samo za večeri i tamo u svetke, za besposlice.
Na glavi obično marama, kožušak s ogledalcima, skute bez vezova.
U svetak istom nešto svečanije, gologlava, s pletenicom i zolufima. Volim doći na divan, zaigrati u kolu i zapivati, pošaliti se sa svakim, stati i s kojim momkom ali taknuti se ne dam!
Čim se divan malo prorijedi, vidiš, nema me, krišom umaknem.
Neće mi se, da me kakov momak prati do avlijskih vrata.
O daljemu u mene nema ni govora ali jednom....'ko zna
VOLIM...
Volim:Svoj grad, Srijem,Slavoniju i folklor, volim LADO, svoje prijatelje, ljude koji imaju smisla za humor, pjesmu, tamburu, čašu dobrog vina....crno-bijele filmove, dobre viceve, smjeh do suza, masne bećarce i dobre tamburaše.
Ne volim:Aroganciju, nepravdu, laži, čekati u redu za....,ne volim hipohondre, preglasne ljude, tijesne cipele, ne volim kad mi gaće uđu....tamo di već uđu, umišljene, dvolične...kravataše za koje uvijek mora biti mjesta u prvom redu...zle jezike, vječne žicaroše, ne volim psovače i ulične pljuvače...ljude koji me ne gledaju u oči dok razgovaraju sa mnom, ne volim one koji brinu tuđu brigu.ne volim ...
* ....ima još...čekam inspiraciju
IZ SUMRAČJA(fragment)
Tiho zamire slavonsko selo. Tiho tijano. Smiruje se ko labud na jezeru.
Zrak tek da se nija.
Tiha struja raskošne noći sipa miris cvijeća. Povija se povrh sela i šljivika; nad njima si rastresa mamljivo i opojno bivstvo.
Živice zamiru.
Šljivici se smiruju.
Ogromne sjene sumračja plaze po zemlji sve tiše i sve polaganije, dok konačno ne sustaju.
I onda stoje nepomične, mrtve. Visoke do neba.
Čevkanje pasa zamnije zrakom samo na čas. Odmah se izgubi u beskrajnoj tišini.
Sve se smiruje, uspavljuje.
U to doba poniknu nekakove sjene i onda se miču. Žive su.
Lagano plaze one pokraj šljivika, pokraj onih niskih ograda od prošća. -
I onda prebacuju te ograde i izmiču, nestaju među stabaljem, u mraku, u noći. Ko utvare.
Suvo prošće za njima samo na kratko zalomi, zapucketa i - muk.
A tamo kud su one iznikle, nestale, tamo se onda rađa šapat, oživljuju sanje, smiruju čežnje, niče ljubav, diše tajni život.
Tamo caruje mladost.
I pletu se priče, životne priče.
Manifestacija, koja se ove godine održava 40., jubilarni put, potrajat će punih deset dana, a tradicionalno će završiti u nedjelju, 29. lipnja, mimohodom folklornih skupina i šokačkih zaprega ulicama Valpova, smotrom folklora te koncertom rock-grupe Crvena jabuka.
Tijekom deset dana ljubitelji kulturnog amaterizma imat će priliku uživati u različitim izložbama, kulenijadi i rakijadi, smotri dječjeg folklora te nizu koncerata. Odbor Ljeta valpovačkog, koji se ove godine potrudio manifestaciji udahnuti novi duh, u nedjelju, 22. lipnja, s početkom u 21 sat organizirao koncert Folklornog ansambla "Lado" iz Zagreba, u sklopu kojeg je svečano označen početak ovogodišnjeg Ljeta valpovačkog.
Hrvatski Dom u Vukovaru, dvorana prepuna a naša očekivanja ispunjena...
Na kraju moramo zahvaliti svim ljudima koji su odvojili malo svoga vremena i došli pogledati naš koncert. hvala našim gostima, gajdaškom orkestru i snašama iz Štitara. A najveća hvala našim tamburašima iz Štitara, Daliboru iz Tompojevaca koji su uvijek tu uz nas, nesebično pomažu i bez njih svega ovoga nebi bilo.
"KOLO" U METKOVIĆU - smotra folklora "Na Neretvu Misečina pala"
Na Neretvu,
misečina pala,
a ja s mojin dragin,
zoru dočekala.
Lipa ti je,
večernja vedrina,
kad obasja,
sjajna misečina.
Misečina,
zasjala u vrata,
mene dragi,
grli oko vrata.
zori zoro bila,
da bi ne zorila,
s mojin si me dragin,
zoro omrazila.
Misečino,
tužit ću te Bogu,
što po tebi,
ljubovat ne mogu...
Jedna od najvećih smotri folklora u Hrvatskoj pod nazivom "Na Neretvu misečina pala" događa se u Metkoviću. Tijekom dva vikenda na otvorenoj pozornici Gradskog kulturnog središta nastupi mnogih folklornih skupina iz Hrvatske i inozemstva koje pjesmom, svirkom i plesom čuvaju tradiciju svoga kraja.
Tu tradicionalnu kulturnu priredbu organizira KUD ''Metković''.
Na 24. smotri folklora ''Na Neretvu misečina pala'' sudjelovale su 73 folklorne skupine iz Dalmacije i njihovi gosti iz unutrašnjosti Hrvatske, među kojima su i predstavnici Vinkovačkih jeseni (Kud Kolo Vukovar) Đakovačkih vezova (Kud "ŠOKADIJA" STRIZIVOJNA)
Kud Kolo je imalo tu čast ove godine ići na smotru.
Na putu za Metković, oko 5,30 min. stali smo na jutarnju kahvu u Sarajevu.
Dok Baš čaršiju obasjava prvo jutarnje sunce, trgovci tek počinju slagati svoje štandove (i neizbježne majice sa natpisom "je?eš zemlju koja Bosne nema").
stare zanatlije još pospano i lijeno otvaraju svoju radnju...Di koji slučajni prolaznik, mi i golubovi...Od svih kafana otvorio samo"Suljo", tako da smo popili pravu tursku kahvu kod Sulje (ibrik, fildžan, rahatluk i dvije kocke šećera) Kad je Zoki naručio još jednu kaže: "de bolan polakše to pi, koda si je zavrat bacio kad je tako brzo piješ" ali ne znamo mi Slavonci tako čeifit kao oni, nemamo vremena pos'o nas čeka:)
Riječ "Baš-čaršija" doslovno znači "glavna čaršija" i označava prostor baščaršijskog trga oko sebilja, da bi se kasnije naziv proširio na cijelu današnju Staru sarajevsku čaršiju,
ali idemo mi tamo gdje smo krenuli - put Metkovića.
Stigli smo oko podne, odmorili se kod svojih domaćina u Rogotin koji su bili dragi i ugodni ljudi.
Oko 19 sati je bila prva folklorna večer gdje smo uživali u bogatstvu narodnih nošnji nošnji, raznoraznih instrumenata iz svih krajeva Lijepe naše.
Nedjelja, jutro - put Dubrovnika. Mi i Kud Šokadija iz Strizivojne prošetali smo stradunom a ispred crkve Sv. Vlaha otplesali nekoliko kola.
"Dubrovačka povijesna jezgra vrvila je od stranaca, restorani su bili puni, a pravoj ljetnoj atmosferi doprinio je i prekrasan svibanjski dan koji je napunio i najbližu gradsku plažu Banje.
Dubrovački gosti posebno su zanimanje iskazali za nastup Slavonaca, sudionika smotre folklora "Na Neretvu misečina pala" koji se tradicionalno održava u dolini Neretve. Zahvaljujući gradskoj Turističkoj zajednici pred crkvom Svetog Vlaha pred gostima su zaplesali i zapjevali članovi KUD Kolo iz Vukovara i Šokadija Strizivojna praćeni stotinama kamera i fotoaparata.
Glas Dalmacije.
Šteta je bilo što nismo imali više vremena kako bi uživali u Dubrovniku i obišli puno više jer smo žurili na naš nastup u Metković.
Nastup je prošao dobro, veselo... na kraju smo svi, vani ispred dvorane zaplesali što? pa naravno...Kolo!!! kad Štitarci zasviraju, noge igraju same :))))
Bili smo puni dojmova a sam povratak kući je bio...vrlo buran :)))
LADO je arhaična slavenska riječ često korištena kao pripjev u starim obrednim pjesmama sjeverozapadne Hrvatske, a sinonim je riječima dobar, mio, drag.
Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO osnovan je 1949. godine u Zagrebu kao državni profesionalni ansambl.
Njegovih 36 vrhunskih plesača, koji su istodobno i izvrsni pjevači, s lakoćom se transformira iz folklornoga plesnog ansambla u reprezentativan folklorni zbor, a 15 odličnih glazbenika svira na četrdesetak različitih instrumenata.
Uz jedinstvenu kolekciju autentičnih narodnih nošnji iznimne vrijednosti (više od 1000 kompleta), svaki koncert Ansambla LADO svojevrsna je revija originalnog hrvatskog tradicijskog ruha.
Osnovna značajka njegovog umjetničkog djelovanja je potpuno uvažavanje autentične narodne umjetnosti. Raznolikost hrvatskog plesnog folklora prati podjednako bogatstvo glazbenog izražavanja, vokalnog i instrumentalnog, a Lado mu od svojih početaka pridaje iznimnu pažnju. Bogato glazbeno nasljeđe i stečeno glazbeno iskustvo zabilježeni su na brojnim nosačima zvuka, a stalno proširivanje plesnog folklornog repertoara prati istovremeno pojačano zanimanje za glazbene tradicije.
U svojem impozantnom koreografskom i glazbenom repertoaru Ansambl LADO prije svega poštuje izvornu narodnu umjetnost, po čemu je prepoznatljiv i poznat širom svijeta.
Kad u jednom prikazu o koncertu Ansambla LADO piše da je njegova izvedba poput okusa vode s izvora, možda je to njegova najbolja karakterizacija: bistra i osvježavajuća, potrebna svakomu, na čijoj se površini ogleda čovjek i čitav narod sa svojom kulturom.
Web: www.lado.hr
Dosad je nastao sad već respektabilan sakralni repertoar, čije izvođenje je dokraja izbrusilo značajne vokalne i instrumentalne mogućnosti tog ansambla.(V. ŠILIPETAR glasistre)
Ravnateljica: Ivana Lušić/ Umjetnički voditelj: Ivan Ivančan/ Plesni voditelji: Verica Radić, Dubravko Radić/ Voditelj zbora: Dražen Kurilovčan/ Voditelj orkestra: Pere Ištvančić