STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA - SHZ

19.08.2011., petak


ZADAR POD HYPOTEKOM
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADAR

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST


ZADAR POD HYPOTEKOM

Inozemni instituti zbog strateških interesa uključili su na zadarskom području osobe sklone organiziranom kriminalu da preko bankarskog sustava preuzmu i unište hrvatsko gospodarstvo, što su i učinili.

Tako su preko «Hypo Alpe Adria Bank» u Zadarskoj županiji preuzeli sva bivša društvena poduzeća, hotele, marine, izvore vode, poljoprivredna zemljišta i dr. Ne samo da su postali većinski vlasnici navedenih nekretnina, već su ugasili sva proizvodna poduzeća, te ne otvorivši niti jedno radno mjesto u proizvodnji, što će u budućnosti imati nesagledive posljedice za hrvatsko gospodarstvo.

Bivši gradonačelnik Božidar Kalmeta nagradio je «Hypo Banku» za učinjeno tako što je omogućio da svi zaposlenici Grada Zadra primaju plaće preko Hypo, te da se i druga financijska poslovanja vrše preko spomenute banke.

Institucije koje su dužne reagirati protiv počinitelja kaznenih djela već godinama su nezainteresirani za kriminalne transakcije Hypo banke na zadarskom području.

DOSTAVLJAMO HRVATSKOJ JAVNOSTI IZJAVU JOŠKA MORIĆA KOJU JE DAO NARODNOM LISTU DANA 16.10.2009. GODINE.

Poslano

1. Predsjedniku Hrvatske
2. Vladi Republike Hrvatske
3. Državnom odvjetništvu RH

U Zadru, 19. kolovoza 2011. godine



STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADAR

ZADAR POD HYPOTEKOM

http://www.narodni-list.hr/articles/1GJ4OOJiIRa

Do dužničkog ropstva Zadrana i zaustavljanja napretka grada dovela je simbioza banke koja voli mešetariti nekretninama i gradske vlasti u kojoj je jak građevinski lobby. Kako kaže Joško Morić (DC), "spojili su profit i viziju i dobili proviziju"

Hypo banka je pokupovala i preuzela već "pola hrvatske obale", pogotovo u Zadru, i to na način da kredite daje najčešće vlasnicima hotela ili drugih nekretnina, znajući da neće moći otplatiti kredit. Kada se dogodi da dužnik ne uspije platiti jednu ratu, Hypo preuzima vlasništvo nad nekretninom. Idealni primjer je luksuzni hotel Borik, za čiji je slučaj direktno odgovorna gradska vlast. Po istom principu banka i Grad sklapaju po porezne obveznike štetne ugovore, a najbolji primjer je Višnjik kojeg ćemo otplaćivati generacijama.

Međusobna povezanost velike ekspanzije Hypo-Alpe-Adria banke u Hrvatskoj, a napose u Zadru, odavno je poznata javnosti. Mala austrijska banka u Zadru je postala najveća, a krediti koje Grad uzima za gradnju velikih objekata mahom su krediti Hypo banke, koja tako velikom brzinom, u slučaju nemogućnosti otplate kredita postaje vlasnikom nekretnine čiju gradnju je financirala.

Velike su šanse da Grad, koji već sada grca u dugovima, ne uspije poplaćati dugove. Ona stara "svoj na svome" tada će glasiti "svoj na austrijskom". Ne čudi ekspanzija Hypo banke na Zadar, jedine banke kojoj su se dokazale kriminalne radnje u Hrvatskoj. Je li Zadar grad kriminalaca, prosudite sami, ali činjenica je da su vodeći ljudi ovoga grada od Kalmete do Zrilića usko surađivali s ljudima sa špekulantima iz Hypo banke, koji su Hrvatskom haračili i trgovali još od 1997. godine. Vjerojatno u Zadru nema kriminala, kao što ga nema ni u javnim državnim tvrtkama, što je nedavno izjavio ministar Kalmeta.

Politička propusnica

Hypo banka, nekad mala novčarska ustanova, čiji je većinski vlasnik pokrajina Koruška, u Hrvatskoj se pojavila sredinom devedesetih godina, u vrijeme kada je bankarstvo bilo pod čvrstim nadzorom vladajućeg režima i kada se u te poslove nije moglo ući bez političke propusnice, koju je pak mogao izdati pokojni predsjednik Franjo Tuđman ili netko dovoljno blizak poglavaru s Pantovčaka. Koruški bankari svoju ekspanziju na Hrvatsku započeli su u poslovima vezanim uz, naknadno propalu, Gluminu banku (vlasnik Marko Marčinko). No, ubrzo su uspjeli razviti prisne odnose s dvojicom tadašnjih moćnika HDZ-a: ex premijerom Ivom Sanaderom i Ivićem Pašalićem.

Sanader neslužbeni namjesnik Hypo banke

Prema riječima upućenih, Ivo Sanader odigrao je značajnu ulogu u prodoru Hypo banke na hrvatsko tržište. Kao što znamo, on je godinama živio u Austriji gdje je imao dobra poznanstva u poslovnim krugovima, a budući mu nikad nije bilo teško spajanje javne dužnosti i privatnog biznisa, postao je neslužbenim namjesnikom Hypo banke u Hrvatskoj. Tome u prilog ide i činjenica koju je argumentirano objavio Feral 2003. godine, koja kaže da je Miroslav Kutle, zloglasni tajkun iz Pašalićevog poslovno-zavičajnog tabora, 1995. i 1996. u dva navrata Sanaderu isplatio ukupno 800 tisuća tadašnjih njemačkih maraka. M.Š., tadašnja Kutlina poslovna tajnica, sporne je isplate, u iskazu Državnom odvjetništvu, pojasnila sljedećim riječima: "Prilažem gotovinske isplate u iznosu od 800.000 DEM sa naznakom 'Hypo-gosp. Sanader'. Moram napomenuti da smo mi u to vrijeme dobili kredit od 4 milijuna maraka od Hypo banke Austrije."

Osim Sanadera i Pašalića, još su neki političari usko "surađivali" s Hypo bankom. Među njima je svakako istarski župan Ivan Jakovčić, zatim odbjegli Branimir Glavaš, koji je svojevremeno utjecao da se Slavonska banka proda upravo Austrijancima. I Milan Bandić je u uskoj je svezi s Hypo bankom. Na koncu dolazi i naš ministar Božidar Kalmeta, koji je u vrijeme ekspanzije Hypo banke bio gradonačelnik Zadra.

Raj za Hypo banku

Kako smo došli do ministra Kalmete, tako smo došli i do početaka razvoja Hypo banke u Zadru. Na zadarski prostor Hypo banka je ušla poslujući s "Folijaplastom", a nakon toga uslijedilo je kreditiranje austrijskog poduzetnika Waltera Wolfa, koji je bio poznat po tome da je ulazio u lošestojeće tvrtke s ciljem da ih najprije stabilizira, a zatim dobro proda, kao što je na primjer bilo brodogradilište "Lamjani" i "Maraska". Iako Wolfa više nema u Zadru, iza njega je ostala sada već jako moćna Hypo banka.

Zadar je bio i ostao raj za Hypo banku, koja je je zanimljiva jer se njezina poslovna aktivnost bazira prvenstveno na nekretninama. Tako ona odobrava velike kredite, s još većim kamatama, a u slučaju neplaćanja istoga, ona vrlo jednostavno postaje vlasnikom nekretnine. I kao da postoji nepisano pravilo (a možda zapravo postoji i pisano) da gradska vlast Zadra sve veće projekte radi preko Hypo banke. Sam Bog zna koliko smo mi, porezni obveznici dužni toj banci i koliko godišnje izdvajamo od ionako malih primanja. Sve radi toga što je nekome odgovaralo da Hypo banka zavlada Zadrom i pretvori ga u Hypograd. - Svemu tome kumovali su ključni ljudi iz politike, koji su spojili prodaju i viziju i dobili proviziju. - izjavio je jednom prilikom Joško Morić.

- Hypko Kolega i Hypko Zrilić bi sigurno rekli da s tim nemaju veze, ali bi si Hypodarom Kalmetom bili spremni ponavljati da smo svoji na svome, iako smo svoji na austrijskom. - govorio je Morić, ogorčen činjenicom da je Zadar pretvoren u Hypograd i da apetiti još nisu zadovoljeni.

Višnjik će biti Hypocentar

Zbrojimo li dva i dva, Grad koji obožava besmislene i preskupe građevinske projekte te banku koja mešetari s nekretninama, nekako nam jasniji postaju svi oni primjeri preskupih objekata poput športskog centra Višnjik i nepovoljnog kredita s ogromnim kamatama, kojega je naravno dala Hypo banka, a potpisala tadašnja gradonačelnica, kasnije smijenjena ministrica, Ana Lovrin.- Zadar je jedan od najprespektivnijih gradova u Hrvatskoj, bez ikakvih zaduženja i prireza, a trenutno su u izvedbi projekti koji nadmašuju cjelokupni gradski proračun. Sada krećemo u novi veliki projekt koji se ne može iznijeti bez zaduženja, pa smo se odlučili za izdavanje obveznica jer tako možemo gospodariti svojim dugom i odlučivati hoćemo li vraćati dug ili ići u nove projekte i novo emitiranje obveznica. - govorila je Lovrin prilikom prezentacije ugovora između Grada i, koga drugog, nego Hypo banke, o izdavanju 18,5 milijuna eura vrijednih municipalnih obveznica, kojima će se financirati izgradnja bazena i športske dvorane na Višnjiku.

Te iste obveznice koje je izdala Hypo banka doći će na naplatu za dvije godine, točnije 1. rujna 2011. , i to u iznosu od 140 milijuna kuna. Napominjemo, sav iznos na naplatu će doći odjednom. Do tada, Grad otplaćuje kamate u iznosu od 1.017.500 eura godišnje, što je ukupno 52 milijuna kuna do isteka vremena otplate obveznica. Naravno, ako Grad tada ne bude imao pripremljen novac, zna se što slijedi - Hypo postaje vlasnik ŠRC "Višnjik". Unatoč tome što je Lovrin govorila kako Zadar nije zadužen, danas vidimo da je lagala. Još je veća sramota dug kojega Zadar danas ima na grbači, i kojega nema odakle platiti, a koji prema riječima gradonačelnika Vrančića iznosi 70- 80 milijuna kuna. Za taj dug direktno su odgovorni Božidar Kalmeta, Ana Lovrin te njihov pijun Živko Kolega, koji se, prema vlastitim riječima, "najeo tuđih govana".

Zadar postaje Austrija

Hypo banka prikazana je kao spasitelj Punta Skale. Naime, nakon odlaska prognanika, koji su bili smješteni u Punta Skali, budućnost hotela bila je neizvjesna i trebalo je odabrati najboljeg investitora za ulaganje u jadranski biser Punta Skalu, koji je odgojio generacije zadarskih turističkih djelatnika. Na javnoj dražbi na Varaždinskoj burzi, koja je održana 2002. godine, većinski paket dionica kupila je brokerska kuća Hypo vrijednosnice. Falkensteiner grupa, koja je u Zadru vlasnik hotelske kuće "Borik", prije dvije godine je krenula s obnovom, s time da je prvi korak bio rušenje stare Punta Skale.- Prodali smo ono za što smo se borili deset godina. Radio sam tamo i volio sam Punta Skalu jer sam je smatrao našom da bi je na kraju rasprodali. Srce me boljelo kada su je došli rušiti. - pojadao nam se jednom prilikom gospodin Staničić.

Nije kupovina, nego dugogodišnji najam

Manipulatorski i megalomanski nastrojeni Austrijanci odlučili su ništa ne prepustiti slučaju. Tako su uz pomoć domaćih štakora izmanipulirali hrvatski zakon, koji u turističkim zonama zabranjuje etažiranje.- Mi smo se odlučili za model najma. Klijent će moći unajmiti apartman na 200+200 godina, moći će ga sam koristiti ili prepustiti za daljnje iznajmljivanje. - objašnjavao je Ottmar Michaeler, prvi čovjek grupacije. Naravno da su Austrijanci prepoznali dobar poslovni potez i iskoristili ga, ali to ne bi mogli učiniti bez pomoći "uglednih" Zadrana.

U Punta Skali danas rade Austrijanci, čak i namirnice nabavljaju iz matice zemlje, a sve što Zadar od njih ima je mizerna svota koju plaćaju u obliku boravišne pristojbe.

Hypo širi pipke

Hypo banka bila je umiješana i u najpoznatiju privatizaciju Zadarskoj županiji. Naime, radi se o Hotelu Alan u Starigradu, gdje je Hrvatski fond za privatizaciju na čelu s Krešimirom Starčevićem prodao dionice hotela Hypo banci za 8,81 milijun kuna, dok je nominalna vrijednost hotela bila 27,5 milijuna kuna. Tu je važno da Hypo banka uopće nije uložila novac u adaptaciju hotela kako bi nadomjestila prejeftinu kupovinu. Samo nekoliko mjeseci nakon toga Hypo banka, na čelu s bivšim predsjednikom uprave Hypo banke Karl Heinzom Truskallerom prodaje 87.667 dionica Alan toursu. Ljude umiješane u ovu privatizaciju, na čelu s čelnim ljudima Hypo banke i Starigrada, tereti se da su proračun RH oštetili za minimalno 18,6 milijuna kuna. Trenutno se na Županijskom sudu u Zagrebu vodi parnica protiv 10 osumnjičenika iz ovog slučaja.

Nadalje, Hypo banka spominje se i u kontekstu propalog autoprijevoznika Contusa.- Nama je masa "velikih tajkuna" sugerirala da odemo u stečaj, da novce prebacimo na neku drugu firmu i to je to! Mi smo rekli da ćemo se boriti do kraja, a tek onda otići u stečaj. Tražili smo kredit od Hypo banke, no istina je da naš zahtjev nije nikada izašao iz Zadra. Par mjeseci su nas vukli za nos. Onda smo otišli u Klagenfurt u sjedište Hypo banke i dobili kredit. Prije toga, 2008. su nas odbili jer su djelovali ljudi iz Zadra. Zna se da je Zadar Hypograd. - rekla nam je Tereza Kozina, direktorica Contusa, nedugo prije što je Contus otišao u stečaj. Hypo banka je navodno svoj lukavi način poslovanja primjenila i na Jaderu, Zadranku, Aluflexpack i druge tvrtke.

Svi smo dužni

Samo na temelju ugovora sklopljenog s Hypo bankom, a koji se odnosi na ŠRC Višnjik, zadarski porezni obveznici banci duguju 140 miliijuna za glavnicu, dok je teret otplate kamata pao na hrvatske, dakle opet i zadarske porezne obveznike, i to u iznosu od 85 milijuna kuna. U slučaju da obveznice Hypo banke stignu na naplatu 2011. godine svako od 29.973 kućanstava u Zadru ima obvezu od 4670 kuna prema Hypo banci. Toliko će svaka obitelj platiti samo za Višnjik, i to u najboljem slučaju. No, budući da gradonačelnik već sada najavljuje reprogramiranje duga, što je jedino moguće rješenje u ovoj situaciji, narast će kamate Hypo banke, a time i iznos kojeg Hypo banci duguje svako zadarsko kućanstvo. Kao da nam nije dovoljna situacija u Hrvatskoj gdje ionako živimo "na kredit", sada još moramo plaćati i za loše poslove gradskih šerifa i njihove miljenice Hypo-Alpe-Adria banke, koja će spremno uskočiti kad god zadarski uglednici imaju poslovnu ideju.

M.B. / A.L.


Petak, 16. Listopad 2009.

- 18:08 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.