Severino Majkus

< studeni, 2012 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30    

Veljača 2013 (7)
Siječanj 2013 (30)
Prosinac 2012 (40)
Studeni 2012 (33)
Listopad 2012 (25)
Rujan 2012 (20)
Kolovoz 2012 (32)
Srpanj 2012 (32)
Lipanj 2012 (23)
Svibanj 2012 (23)
Travanj 2012 (16)
Ožujak 2012 (14)
Veljača 2012 (13)
Siječanj 2012 (19)
Prosinac 2011 (24)
Studeni 2011 (18)
Listopad 2011 (21)
Rujan 2011 (22)
Kolovoz 2011 (17)
Srpanj 2011 (14)
Lipanj 2011 (31)
Svibanj 2011 (27)
Travanj 2011 (28)
Ožujak 2011 (26)
Veljača 2011 (22)
Siječanj 2011 (26)
Prosinac 2010 (26)
Studeni 2010 (23)
Listopad 2010 (17)
Rujan 2010 (34)
Kolovoz 2010 (31)
Srpanj 2010 (30)
Lipanj 2010 (23)
Svibanj 2010 (28)
Travanj 2010 (20)
Ožujak 2010 (23)
Veljača 2010 (29)
Siječanj 2010 (31)
Prosinac 2009 (20)
Studeni 2009 (28)
Listopad 2009 (11)
Rujan 2009 (21)
Kolovoz 2009 (12)
Srpanj 2009 (19)
Lipanj 2009 (15)
Svibanj 2009 (20)
Travanj 2009 (33)
Ožujak 2009 (10)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

. • Cestitka Garavom na tako sazetim, zrelim i promisljenim zapazanjima . Kangrga je jednom rekao u TV interviuvu: "Bit ce nesto od nas" Kad se davimo svakodnevno u ovom drustvenom blatu, ponekada nade i ponestaju. Ali, ako se ima na umu da smo generacije kojma su u cjelokupnoj istoriji zapale najvece zrtvenicko odricanje ali i naj veci izazovi, ako ne i privilegije,zatecenim u dosad nevidjenim orkanskim drustvenim krizama u kojima se civilizacijska epoha petmilenjsko klasnog nadmetanja, sada napokom raspada po svim svojim drustvenim savovima Gotovo da nema vise dana ni sata u kojima se ne dozivljava tektoska rasprnuca visokih detonacija, bljeskova sto zasljepljuju, vibracije koje lome sve nejake, gomilajuci psihijatrijske ustavnove, kazemate, vjesala, lomace, robije, popravne institucije, koje Nietzsche nazire kao "Popravljanje covjecanstva", upravo tamo gdje se ono nejvise lomi, iznakazuje, gdje mu se trga inskonski duh, vjeru u sebe ( Sapere aude). Samo jaci, koji se penju na vrske lutajucih santa, sad naziru sve oko sebe, taj bljestavi lom smetisnih nanosa, koji se u vlasitom dimu i odurnom zapahu tu raspadaju u zajednickoj gomili : Klasna bestijalnost, krscanske svinjarije, liberalni uljez, demokratski lopov, ideoloski demagog,,ekonomski tiranin. • Sav taj historijski nanos se napokom nasao na svojoj nagomilanoj hrpi! Navucimo maske, promatrahjuci taj trulez koji nestaje u svoj epohalni bezdan

 

Linkovi
Slikarstvo
www.pula-online.com
www.zutaminuta.com

30.11.2012., petak

. „….capital rules ower man with a power such as no autocratic ruler ever held, and this finds its reflex in all social life.“
Dr. Gustav Bang
(lectures delivered at Copenhagen university, 1901.)

Koliki je put Covjek prevalio u razdoblju od 223 godine, koje ga dijele od dviju povijesnih deklaracija:

„ Ako narod nema kruha nek jede kolace.“ Marie Antoniette, 1789.
„Narod treba vise raditi i manje zaraditi." Goldman Shachs, 2012.
- 23:56 - Komentari (1) - Isprintaj - #

27.11.2012., utorak

GDJE SMO

"Cacic se osvecuje Linicu prije no sto ide uzatvor."

ROGATI ROGUJU, CIVILIZIRANI SURADJUJU!
- 11:27 - Komentari (1) - Isprintaj - #

26.11.2012., ponedjeljak

Jedan poucan izvadak iz Francuske revolucije

„Vjecno se ponavlja isti pokret. Cim se jedna grupacija domogne izvjesnih privilegija, koje odgovaraju njenom specificnom interesu; nalazeci da je postignuto sve sto se moglo ocekivati i smatra sva druga potrazivanja kao rezultat kriminalnih demagogija:“ Dr. Gustav Bang

- 22:17 - Komentari (2) - Isprintaj - #

25.11.2012., nedjelja

IDS-ovi BARUFANTI



NE GRE BEVANDA NA OCAT.
TO SE GREBU NJENA DICA NA ZAGREBACKOJ PINCI.
- 13:28 - Komentari (1) - Isprintaj - #

24.11.2012., subota

Ekonomska kriza

Ili raspad globalnog rimskog carstva

Nacin (ekonomske) proizvodnje, u posljednja dva desetljeca, toliko je izmjenila komputerizacija, potencirajuci gotovo na kvadrat njenu drustvenu razmjenu u korist sve bronijih multimiljardera i na stetu sve masovnijeg proleterskog sljama.
Ne vise onog stjeranog na starorimske ulice, vec na sve globalne metropole danasnjeg korporativnog kapitala.





- 10:24 - Komentari (4) - Isprintaj - #

23.11.2012., petak

"U europskoj Istri tek je jedna zena na celu opcine."

Istria je europska geografski. Sve ostalo je ovdje europsko onoliko koliko joj je to nametnuto. Konzervativna, povucena u sebe i svoje strahove od drugosti. Nato ju je povijest poucila, ostavljajuci je na margini svih svjetskih zbivanja. Nepisanim zakonom Istrom vlada patetika tihog savjeta: " Da ti ne ujde kakova besida." Svi jakovcici su tu nalazili svoj zemaljski raj.

- 08:10 - Komentari (3) - Isprintaj - #

22.11.2012., četvrtak

Sindikati koji uzvikuju: "Drste lopova!"


Te bestidne sindikalne salonje, iste kao vladine, koje toboze krirtiziraju zbog niskih placa,teskih uvjeta rada, kriminala u tvrtkama, rada bez place, te strahova i strepnja radnika u pogledu buducnosti, kao da ti isti radnici to dosad nisu znali, i nisu nosili na svojim ledjima jedna i druga parazitska blebletala, umjesto da ujedine sve te svoje rasule sindikalne papazijanije, i krenu u zajednickoj fronti protiv sviju eksploatatora tudjeg rada.

- 15:54 - Komentari (2) - Isprintaj - #
Na stijeni iznad Istarskih toplica uskrsnuo lik Majke Bozje.
• Historija, barem ona cemerna ljudska, zna se doslovno ponavljati. Kad se staro robovlasnistvo osipalo i raspustalo svoje robove Rimskim ulicama, stjerujuci ih u jos vecu nemilost skitnicavog proleterskog sljama, pocinju se javljati serjiska cuda uzdizanja mrtvih iz njihovih lijesova, vracanja vida slijepima i nahranjivanja masa gladnih ustiju sa pola tuceta riba. Tako i danas: jedno rimsko ljeciliste u Klimanovom neprofitnom zdanju, prizivlju se slicna kretenska cuda, kojima se jos jedino moze izvuci po koja dodatna spekulativna kuna u opcem drustvenom rasulu, kojeg sobom donosi jedan novi zemaljski Bog Kapitala.


- 11:47 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Od kuda tolika moc pohlepnoj manji za njenu drsku rastrosnost na racun jedne omamljene i preveslane nacije u njenu duboku i beznadnu pomrcinu?!

Jucer Pusickinih 87 milijuna kuna , danas gubitnicka Petrokemija sa dva Audija od 1,4 milijuna kuna, jucer, danas, sutra i prekljucer, Elektro privreda sto se masti na podvaljenoj, nikome od koristi suvisne javne rasvjete. A kolika se samo svota razbacivala na neku fiktivnu obranu andjeoskih heroja zatocenima u zemaljskom luksuzu Haga, i ona dodatna odstetna svota sto se vjerojatno vec izbrojava za godine provedene u onoj nametnutoj im hladovini………!


- 11:04 - Komentari (0) - Isprintaj - #

19.11.2012., ponedjeljak

Vesna Pusic kupuje zgradu u Bruxellesu za 87 milijuna kuna
Komentar ovog bloga:
Gospodja koja je napokom dostigla punu formu i sadrzinu vladarske muskarcine, koji rasiplje milijune otete od 815 ljudi koji svakog dana ostaju bez posla, i dok tristo cetvrdeset dvije tisuce i tristo sedamdeset nezaposlenih ostaju skoro bez nasusne kore kruha !


- 22:59 - Komentari (3) - Isprintaj - #
Vijest dana:"KRECE REZANJE PLACA!" Dok ce Vlada iduce godine gutati 4,6 milijarda kuna vise nego ove godine
Pri tome nije receno dali je tu ukljuceno i onih 333 tisuca koji nemaju tu privilegiju da budu daljnje rezani, kao i brojne tisuce koji te svoje place redovno zasluzuju, ali opstaju dugim mjesecima tek od mirisa tih placa koje ne stizu nikad. Prekjucerasnji tabloidi pricaju o SRECNOJ HRVATSKOJ, a jucerasnji, gdje je u Marijinoj bistrici General izmolio jedan cijeli prsut sam za sebe, jer, ni Svevisnji vise ne posjeduje moc da svojim cudima nahrani sav taj gladni- Bogu i Luciferu suvisni Zivalj.
- 15:34 - Komentari (2) - Isprintaj - #

17.11.2012., subota

U MADRIDU DANAS PROSVJEDUJE 5000 POLICAJACA SA PAROLOM:
„GRADJANI, MOLIMO DA NAM OPROSTITE STO NE UHICUJEMO ONE KOJI SU UISTINU ODGOVORNI ZA OVU KRIZU- BANKE I POLIICARI:“
Komentar ovog bloga
Nakon drevnog raspada robovlasnickog sustava, ovo doista predstavlja spicu jednog dotrajalog drustva, koji je trebao biti smijenjen jos krajem devetnejstog stoljeca.
Hoce li napokom danasnje proizvodne snage biti u stanju da izvrse taj svoj povijesni zadatak, ne samo smjene jednog anakronog klasnog sustava ,vec da se njime takodjer dokrajci taj visemilenijski klasni jaram podcinjenih masa. Danas o tome zavisi ne samo opstanak tih potlacenih masa, vec i cjelokupnog covjecanstva.

- 19:02 - Komentari (5) - Isprintaj - #
• Arhuska konvencija, kao i mnoge druge njoj slicne iz raznih zelenih pokreta, jos nemaju, na zalost, nikakvih izvrsnih inderencija, kojima mogu prijeciti daljnju zemaljsku kontaminaciju vladarskih ludjaka , kojima upravlja mocni kapital sazdan upravo na tom razarajucem svojistvu profitne bezglavosti. Da bi covjek temeljito rijesio taj samoubilacki problem morao bi se prvenstveno rjesiti drustvenog sustava kojim upravlja taj suvremeni vrhovni bog KAPITALA. Sve drugo su djetinje igrice kojima se tek zabarusavaju goruca pitanja ljudskog opstanka na zemlji.
- 09:47 - Komentari (0) - Isprintaj - #

16.11.2012., petak

Dok se kriza socijalnih klasa siri

Drzavni kriminal sve vise eskalira

- Na papir je stavljeno ono što se moglo i očekivati. Deficit je ostao približno isti, ali činjenica je da su probijeni rashodi. S obzirom da bi se konsolidacija trebala provesti upravo kontrolom rashoda, rebalans proračuna je korak unazad, kaže Danijel Nestić s Ekonomskog instituta. Kada je u veljači ove godine donesen proračun, ministar financija Slavko Linić bio je uvjeren da na plaćama može uštedjeti oko dvije milijarde kuna, mjerama poput otkazivanja ugovora o djelu i prekovoremnih sati. Kao što su mnogi upozoravali, pokazalo se da to nije moguće. (J.L)


- 14:27 - Komentari (0) - Isprintaj - #

14.11.2012., srijeda

Klasna se povijest danas ponavlja u svoj svojoj golgoti:
„Ljudi vise nemaju radne kulture i zele zivjeti od socijalne pomoci!“
Jel' to eho krika koji se jos siri Globusom iz kraja starog robovskog drustva, sto je u svom raspadu stjeralo robove na rimske ulice, pretvorivsi ih u slobodne proleterske lutalice? Il' je to zivi odjek koji bruji u ljudskim kosnicama danasnjih metropola Istoka i Zapada, Sjevera i Juga. Iz drevne Atene, Madrida ili iz Boenos Airesa ?
Drustveni Ljeshinar jos jednom sada prestrojava svoja desna i lijeva krila da se iznova omasti nad milijunskim truplima suvisne radne snage.

- 12:57 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Pedeset milijuna ljudi uzdiglo se iz siromastva. (Glas Istre)

I kad daju vise, to samo predstavlja sve manji udio proizvoda, i jedan je od najvecih blefa porasta zivotnog standarda suvremeno globalne eksploatacije rada .
Gladni je Kinez pred pola stoljeca primao nekih 50% od svog proizvoda, Danas kad vise ne zivi samo od jednog stakora dnevno, on tek prima manje od 5% tog istog vlastitog proizvoda.
A gje ide taj ostatak od preko 90% ?
Kineskim i svjetskim miljarderima koji se doslovno mnoze poput stakora, i to iskljucivo od njegova rada !
Jeli se hrvatski tajkuni takodjer mnoze na taj nacin?
Nije receno.
Postoje i drugi nacini zgrtanaj tudjeg rada putem direktno ozakonjene pljacke!
- 06:48 - Komentari (0) - Isprintaj - #

13.11.2012., utorak

HRVATSKI PARADOKS Magistrirao u New Yorku, a diskvalificirali ga jer nije predao potvrdu o poznavanju engleskog! (J. L.)

Hrvatski paradoks nad svim paradoksima.
Na cemu bi inace bila zasnovana ova vukojebina.
- 19:55 - Komentari (2) - Isprintaj - #
Priopcenje za medije



BAS NI JEDNA DRZAVA U EUROPI NEMA LIHVARSKE ODVJETNICKE TARIFE OSIM HRVTSKE!



Povodom tvrdnje predsjednika Hrvatske odvjetnicke komore u Nedjeljnom jutarnjem od 11.11.2012 da ni jedna europska zemlja nema fiskalne kase za odvjetnike mi im uzvracamo da ni jedna zemlja u Europi nema takav lihvarski model odvjetnickih tarifa osim Hrvatske.



Za sve je kriva Vlada i Sabor, jer zbog prejakog odvjetnickog lobija jos iz Tudmanovog vremena nisu spremni zakonski regulirati odvjetnicke tarife nego su te zakonske ovlasti prepustene HOK-u koja to maksimalno zloupotrebljava. Ne samo da se veliki dio prihoda ne prijavljuje nego su odvjetnicke naknade za imovinsko pravne sporove visestruko vece od istih naknada u europskim drzavama kao sto je n. p. bogata Njemacka. Sramota je ove vlasti i drzave sto je dopustila da honorar odvjetnika za pisanje ovrsnog prijedloga za naplatu duga od 10 EUR iznosi 100 i vise EUR. Ovako visoke naplate odvjetnickih naknada za tako mali posao i bagatela iznose moraju se okarakterizirati kao lihvarske i imaju elemente organizirane pljacke.



Uglavnom su pogodeni umirovljenici i sirotinja kojima se na ovaj nacin ugrozava egzistencija pa se moze govoriti o masovnom imovinskom zlostavljanju gradana.

Za iste ovrsne postupke njemacki odvjetnici po Zakonu o odvjetnickim naknadama, kojeg je donio parlament, odvjetnicka naknada iznosi 25,00 EUR, iako su prosjecni prihodi gradana 3 puta veci od prihoda hrvatskih gradana.



Ne prolaze bolje ni firme ili bogati gradani koji vode sporove s velikim vrijednostima. Tako odvjetnik u Hrvatskoj naplati za prosjecan imovinsko pravni spor vrijednosti od 1.350.000 EUR 143.000 EUR + 25% PDV, dok njegov kolega u Njemackoj za isti spor moze naplatiti maksimalno 14.200 EUR + 19% PDV. Iz toga proizlazi da su zarade odvjetnika u ovom konkretnom slucaju 10 : 1 u korist hrvatskih odvjetnika. To je smisljena pljacka pravosudnog lobija skupa s bivsom i aktualnom vlascu. Ovakav nacin lihvarskog obracuna odvjetnickih naknada potpuno je unistila pravosude i prouzrokovala zaostatke, tako da gradanski postupci nerijetko traju 20 i vise godina i time onemogucavaju ma kakvu pravnu zastito, sto ima za posljedicu izostanak svakih investicija, bilo domacih ili stranih investitora, jer samo ludak ce investirati u drzavi u kojoj sudski postupci traju 20 i vise godina. Bez pravne sigurnosti nema investicija ni stvaranja novih radnih mjesta. Politicari svjesno izbjegavaju odluke koje bi smanjile profite mocnih odvjetnickih lobija i time dovode u pitanje opstanak velikog broja gradana i cijele nacije. Oni to nece ni dalje uciniti, ako ih EU direktno i poimenicno ne prisili. Najpropulzivnija radna snaga masovno napusta Hrvatsku, jer mafijaski nacin vladavine ne omogucava im egzistenciju i napredak u svojoj drzavi.



Ne samo da se radi o lihvarskim odvjetnickim naknadama u imovinsko pravnim sporovima nego se te naknade obracunavaju za svako rociste i upuceni podnesak sudu tako da odvjetnici imaju interes za odugovlacenje sudskih postupaka, a upravo je dugotrajnost sudskih postupaka u Hrvatskoj najvazniji razlog zbog cega neke zemlje EU-a nece ratificirati ugovor o pristupanje Hrvatske EU, jer je broj i trajanje nerijesenih predmeta izvan svakog razumnog roka i predstavlja masovno krsenje ljudskih prava desetinama i stotinama tisuca hrvatskih gradana (zbog dugotrajnosti sudskih postupaka).



JURIS PROTECTA

Zlatko Zeljko, predsjednik

tel. 01-777 6495

zlatko.zeljko@jurpro.hr

www.jurpro.hr




- 15:23 - Komentari (0) - Isprintaj - #

12.11.2012., ponedjeljak

Zemaljski cirkus ili nebeski pakao


Socijalisticki ideali, koji su se razvijali krajem devetnaestog stoljeca u visoko razvijenim zapadnim zemljama kapitalistickog drustva i u kojem su, zbog njegovog kontradiktorno razvojnog dosega stagnirali proizvodni odnosi, i prijecili njegov daljnji opstanak, marxovom teorijom znanstvenog socijalizma stvara se drustveni imperativ za njegovu neminovnu i potpunu revolucionarnu smjenu, koja bi nakon velike gradjanske revolucije 1789., sto je potresla dotrajalo feudalno drustvo , trebalo napokon, ne samo doci do ukinuca jednog anakronog drustvenog sistema, vec i do konacnog proglasenja besklasnog drustva u opce.
No,dok istovremeno jos uvijek kliju na jednom vremenskom zgaristu sva tri istocna feudalna carstava Austrougarsko, Rusko i Otamansko, dolazi do interesne amalgamacije izmedju oba drustvena sustava ,Brest-Litovskims porazumom, kasnije potvrdjenim Molotov- Ribbentrop iz 1939. Izmedju Kapitalizma, zbog dostignuca vrha vlastite spice i nakon njegovog neuspjelog Prvog imperijalistickog ovajackog rata,te Feudalnih carstava zbog njihove potpune vremenske dotrajalosti koji se, eventualno jos mogao odrzavati pomocu jednog potpornog stapa.
Oktobarskom revolucijom se ovdje stvara jedan socioloski kemijski laboratoriji, u kojem ce se vrsiti svi moguci i nemoguci vracaski pokusi, kako doci do nove egzistencijalne formule, kojom ce se obezbjediti u nedogled dalnji opstanak klasno drustvenog ustrojstva tih suprotno ekonomsko politickih sustava, a koje jos uvijek tako cvrsto vezuju zajednicki interesi na ocuvanju njihovih klasnih sustava .
Drugoj internacionali se tako prisiva ona Treca , pomocu koje ce se Marx- Engelsova medjunarodna socijalisticka revolucija proglasiti tabulom razom i na njoj graditi jedno novo babilonsko drustveno zdanje , kojim ce se obezbjediti daljnji klasni perpetum mobile jednim vjecnim osvajanjem i razaranjem, i na kojem trebaju pocivati daljnji uzroci i posljedice kompetitivnih konfrontacija izmedju buduce troglave drustvene azdaje, Hitlerovog nacifasizma, Lenjinove prve faze staljinizma i Liberalne demokracije. Tim novim Svetim Trojstvom storen je tako jedan jedinstveni Bog otac medjunnarodnog korporativnog kapitala , koji sobom uzimlje tek jedan jeftin danak od nekih stotinjak milijuna ljudskih dusa, koje se tu zaticu kao otpadni visak radne snage, i koji vise ne sluzi ni za reciklazu, niti od bilo kakve druge koristi u sve vecem tehnoloskom galopu prema tom sumanutom,samo destruktivnom cilju cjelokupne civilizacije.
Kako je to sve bilo moguce.
Pa lijepo: stavis u jedan te isti sesir sve kruske i jabuke, one sirove i trule, viknes hokus pokus preparatus, te vadis iz tog cudotvornog cilindra, vec prema dato oportunim potrebama, sad sveca , sad opet lucifera, sad iznova komunistu pa fasistu, heroja ili kukavicu, domoljuba i narodnog neprijatelja, lopova ili sposobnog poduzetnika.
Dali se suvremeni covjek ovdje zatice u nekom zemaljskom Cirkusu ili pak u nebeskom Paklu.
Ili, da se mozda pita Hamletovog oca.

- 23:09 - Komentari (0) - Isprintaj - #
„…….the final causes of all social changes and political revolutions are to be sought , not in the men's brains, not in man's better insight into eternal truth and justice , but in the changes in the modes of production and exange. They are to be sught, not in the PHILOSOPHY, but in the ECONOMICS of each particular epoch. The growing perception that existing social institutions are unreasonable and unjust, that reason has become unreason, and right wrong, is only proof that in the mode of production and exanges changes have silently take place , with which the social order, adaptet to earlier economic conditions, is no longer in keeping. From this is also fallows that the means of getting rid of the incongruities that have been bought to light, must also be present , in a more or less developed condition, within the changed modes of production themselves. These means are not to be invented by deduction from fundamental primnciples, but are to be discoverd in the stubborn facts of the existing system of production.“ FREDERICK ENGELS
- 13:38 - Komentari (0) - Isprintaj - #

11.11.2012., nedjelja

KRIZE U EUROPSKOJ HISTORIJI
Gustav Bang
Pojava Krscanstva, Reformacije,Francuske revolucije , i Kapitalizma

Pojava Krscanstva
Nastalo na marginama starog i srednjevjekovnog drustva, ovaj dalekosezan historijski dogodjaj tek je jedna karika u onom mocnom procesu raspada, pomocu kojeg se ogromno Rimsko carstvo raspalo, da bi se na njegom mjestu pojavilo Srednjevjekovno drustvo.
Stari je vijek bio zasnovan na robovlasnistvu. Veci dio drustveno potrebnog rada cinili su robovi, bas kao sto to danas cine slobodni radnici. I samo je posredstvom takvog ropskog rada bilo omoguceno slobodnom covjeku, dok su proizvodne snage bili jos grube i nesavrsene,da se bavi javnim poslovima. Da ucestvuje u ratu, da se bavi umjetnoscu i znanoscu, da njeguje i razvija vlastitu dokolicu. Citava drevna civilizacija bila je prozeta na toj podjeli izmedju slobodnih i robova.
Ovaj se ekonomski odnos isprva pokazivao dosta snosljiv. Preovladavalo je sitno poljodeljstvo.Stanovnistvo se vecinom sastojalo od seljastva, koje je radi vlastite sigurnosti bivalo oformljeno u malim skupinama , i svako od njih sacinjavalo je svoju politicku jezgru. Odanle su u neposrednoj okolici obradjivali zemlju. Robovi su im bili pomagaci, i sve dok ih je bilo malo postupalo se s njima dobro. Pripadali su patrijarhalnoj porodici; radili su zajedno sa svojim gospodarima na poljima i u kucnim poslovima. Bili su uglavnom jos privrzeni svojim gospodarima koji su ih mogli ostaviti same na vlastitim imanjima dok su odlazili u ratove. Bilo je to drustvo jos bez ostrih sukoba s jednom relativnom seljackom demokracijom. Jednostavna seocka kultura privrzena svom poljodeljstvu. Takav je bio ranji stari vijek Grka i Talijana. Svojim razvojem ono postaje posve nesto drugo. Vremenom robovi postaju vecinsko stanovnistvo . Radna im snaga pojeftinjuje, odnosi prema njemu postaju sve grublji i do mjere da im je daljnje uzdrazavanje postajalo neisplativo. Nije tako slucajno da se upravo u to vrijeme radja krscanstvo svojim opcim zagovaranjem njihova oslobadjanja.
Totom dugih stoljeca stari se poljodedjelski odnosi sve vise raspadaju. Taj spori ali siguran proces donijela je pojava militarizma. Ratovi koji su se do tada zbivali i unosili obavezno vojacenje njenih slobodnih seljaka bivali su od manjeg znacaja sve dok su njihovi robovi odgovorno vodili racuna o njihovim domacinstvima.
Ali postepeno, dok se ratovanja sire i produbljuju, postaju tako uzrok mizerije i sve tezeg opstanka. Mali posjednici bili su prisiljeni ostavljati svoja imanja za duza razdobla. Time su uranjala u korov, sve ih je teze bilo iznova obnavljati, prouzrovala su zaduzivanja kod bogatih sve dok su se pretvorili u njihovu svojinu. Dotadasnje slobodno stanovnistvo time se sve vise pridruzuje nomadskim robovima,dok bogate klase postaju sve mocnije.
Kao sto su im ucestalija ratovanja omogucavala i sve laksu eksproprijaciju sitnih posjeda, kao i da im ta ista ratovanja sve lakse i jeftinije obezbjedjuje radnu snagu na vlastitim posjedima, tako im ratni zarobljenici postali njihovi robovi , rasprodani su na trzistu sve nizom cijenom. Bogati posjenici postaju sve bogatiji. Tamo gdje su se nekad zaticali sitni obradjivaci vlastitih imanja, tu se sada nalaze veci posjedi, obradjivani masovnim ropstvom, tjerano bicem nadstojnika. Sa poljodjelstva, taj se robovski rad dalje siri na druge djelatnosti, u rudarstvo, plovidbu, velike sjedinjene radionice i drugdje. Sve gdje god se otvarala prilika sticanja profita pozudnijih bogatasa, i gdje god se nagomilavala sve jeftina radna snaga.
Stjeran sa vlastitog posjeda,taj obezvlasteni seljak pocinje naseljavati gradove , narocito Rim, gdje stice ona opca prava rimskih gradjana na drzavne subvencije*. Ali i bezpostednu konkuretnost sve jeftinijie radne snage, koja im tu ne omogucucuje jedan pristojan zivot, baveci se rukotvorstvom, trgovinom ili u drugim aktivnostima, a sto ih sve dublje ponizuje i uvrstava u siromasniji proleterski slum. Prosjacenje, pokloni od pojedinacnih bogatasa ili drugih, koji bi ih primili kao sluge i dizali time svoj javni ugled, i kitili se svojim dobrotvorstvom, bio je to je jos jedini izvor njihovih prihoda. Taj slobodni proleter nije sada postao samo slobodan gradjanin, sticajuci pravo glasa, vec i priliku da se pridruzi velikim kradjama bogatih i sticanja privilegija za drzavne subvencije. Jos od ranijih vremena ovdje se bio zadrzao obicaj ga se skitajuci proletarijat dohranjuje, kao i da mu se omogucava prisustvo javnim zabavama. Taj se obicaj postovao, vremenom postajao sve trazeninijim u mjeri da su tadasnji vladari bili prisiljeni da udovoljavaju sve vecim zahtjevima, bivajuci svjesni da se gladno stastanovnistvo moze lako pretvoriti u opasnu gomilu, koja je generacijama postajala vicna neradu i ovisna da ju se uzdrzava. Kakva razlika izmedju danasnjeg proletarijata, koji izdrzava drustvo svojim radom i ondasnjeg proletarijata, koji je u velikim skupinamma naseljavao tadasnji Rim i druge vece gradove. Nevican radu u toku nekoliko generacija, bio je bez ikakvih prihoda. Zivio je od milostinje, odnosno na racun drustva, koje, zbog svoje klasne raslojenosti nije marilo za onaj dio masa koji je ostao bez svojih posjeda.
Da bi se kako tako podmirile potrebe sve vise rastuceg proletarijata, koji se i dalje mnozio bez ikakvih mogucnosti da dodje do nekog zaposlenja, vladarima preostaje osvajanje novih teritorija, iz kojih ce se cijediti sve veci nameti. Vladari, ne samo da time smiruju donekle unutrasnje drustveno stanje vec se znacajno obogacuju eksploatacijom novo osvojenih zemalja kao guverneri, utjerivaci poreza , zelenaskim kreditima i monopoliziranom trgovinom. Zahtjev proletarijata da zivi na racun drzave postao je tako i jedan od glavnih pokretaca da se osvajaju nove zemlje.
*The Roman proleteriat lived at the expense of socity, while modern cociety live at the expense of the proleteriat.“ K. Marx
„The Roman proleteriat became, not wage laborers, but a mob of do- nothings more object than the former 'poor withes' in the southern country of the Unitet States…“K. Marx







Drustvena cijena robovlasnistva
U vrijeme Krista, prisvojeni teritorji Rimskog Carstva bili su zaokruzeni. Rim, rimski vladari, kao pravi monstrumi, prosirili su svoju dominaciju na sve strane, pocem od srednje Azije do Atlantika, od sjeverne Engleske do Saharske pustinje. Kao veliki izrabljivaci, apsorbirali su bogatstva svih tih zemalja , koncetrirajuci jedan nevjerojatan luksuz u ruke nekolicine, tjerajuci sva ta drustva u sve vecu mizeriju i bijedu. Svemu sto je preostalo od nekadasnjeg seljastva i obrtnistva nametnuti su im nevjerojatni porezi ( ne bez razloga Rimski „publicans“ postaju naj omrazeniji u narodu) toneci sve dublje u bespomocnu bijedu.Citave zajednice u svim tim zemljama bile su podredjene zajmovima po nemogucim otplatnim ratama nametnutim od strane rimskih financera, koji nisu popustali sve dotle dok im nisu preoteli i zadnju preostalu imovinu. Preoteta bogatstva iz osvojenih zemalja prenosila su se u Rim.
Drustveni uvjeti stvoreni takvom eksploatacijom postali su tako losi da su natjerali stanovnistvo da se ne samo proda kao rob, vec da se takvo ropstvo smatralo kao konacno olaksavajuce rjesenje koje ih je oslobadjalo od jos tegobnijeg opstanka kao slobodna ljudska bica.
Sve veca proletarizacija velike vecine stanovnistva , gigantska koncentracija bogatstava u posjed malobrojnih, okrutna eksploatacija daljnjih dosega- to su bila zapazena vremena cijelog Rimskog Carstava kad se pojavio Krist.
Jedan na izgled slican razvoj kapitalisticke proizvodnje koja vlada danas Ali izgled je samo prividan. U biti drustveni su uvjeti tada bili drukcije prirode.
Dok kapitalisticki nacin proizvodnje unapredjuje sve vecu tehnologiju rada, beskrajne inventivnosti i nova otkrica, koja omogucavaju utrku za sve vecim kolicinama nuznih objekata lagode i sa manje napora,sljedstveno, stvaraju se uvjeti za jednu novu visu formu drustva koje pridonosi opce drustvenoj beneficiji putem socialisticke metode proizvodnje i raspodjele – gdje toga nije postojalo u starom drustvenom uredjenju . Sve je bilo usmjerno prema doli i prema natrag, nista prema usponu i prema napretku.

Raspad robovlasnickog drustva
Robovlasnistvo, kao baza cjelokupnog drustva , stvara jednu nesavladivu prepreku bilo kakvom tehnoloskom napretku. Robovski rad koji je postao vec toliko jeftin nije mogao stvarati nikakav poticaj pronalazenju nekog odgovarajuceg nacina proizvodnje kojim bi se ustedilo na radnoj snazi. Masina koja omogucuje vecu proizvodnju sa manje radne snage, kracim vremenom i sa manje napora, ustedila bi malo i rijetko svom vlasniku, jer bi njena cijena tada bila daleko visa od ustede kojom bi se postiglo sa smanjenjem radne snage. Spoznaja prirodnih znanosti , koja se odvijala veoma sporo, imala je jos tada veoma malo utjecaja na opcu proizvodnju.
I nije samo jeftinoca robovskog rada bila ta koja je prijecila daljnji tehnoloski razvoj, vec je nato utjecala i jedna vladajuca patvorenost. Robovi nisu vise kao nekad u patriarhalnom drustvu zivjeli pod istim kroovom sa svojim vlasnikom i odlazili s njima na posao, vec su bili zatvarani u posebnim nastambama i drzani pod prismotrom. Bili su neinteligentni, nepouzdani, nezainteresirani,lijeni, koje je trebalo tjerati na rad pod bicem njegovog nadstojnika. Time su stvarani sve losiji uvjeti njihova zivota. Za patnje koje su im nanosene osvecivali su mucenjem njihovih zivotinja, razarali njihove staje i cinili sto vece stete sa sto manje koristi. Moglo se je tako, na jedan odredjen nacin, tjerati ih tek na neke grube i jednostavne radove. Dok za bolje i preciznije, njihove sposobnosti nisu vise zadovoljavale. Bilo bi posve nemoguce da ih se u mnostvu zaduzi da vode racuna o poslu sa nekim interesom i unesu u njih svoja iskustvena umijeca.
Stagnacija proizvodnih snaga postala je tako neizbjezna posljedica u postojecim drustvenim vlasnickim pravima nad ljudskim zivotima. Produktivne snage postaju paralizirane; vise tu nije bilo mjesta bilo kakvom daljnjem razvoju u okvirima robovlasnickog drustva. Postojece jurizdisticke kondicije trebale su bankrotirati prije no sto neke nove prednosne proizvodjacke relacije mogu biti uspostavljene. Svugdje se pocinje prepoznavati prednost slobodnog rada , kao i pocetak njegovoj prilagodbi. Urusavanjem Rimskog carstva postaje posve uobicajeno da vlasnik oslobadja svoje robove ili ih zadrzava uz neki mali najam, cime im se iducih godina omogucava da posve otkupe svoju slobodu., ali ti oslobodjeni robovi ipak ostaju u zavisnom stanju svojih dotadasnjih vlasnika, kojim postaje duzan jednog svog dijela zarade ili to placa u obliku godisnjeg poreza. Ta zarada koja proistice od oslobadjanja roba koju on zaradjuje kao zanatlija ili trgovac bila je sve u svemu daleko veca od viska kojeg je on predhodno ostvarivao svom vlasniku kao rob. Takvo je bilo stanje u gradovima. Pokraj njih se odvija slican pokret. Nepregledna imanja kultivirana robovima, sve se vise zaticu ne profitabilnima. Zemljoposjednik tako pocinje sa njihovom parcelacijom te ih iznamljuje svojim polu robovima za odredjenu svotu ili za odredjen dio proizvoda. Na taj nacin bogati zaradjuju jos vise nego sto je to bio slucaj sa njihovim robovskim radom.
Tako se staro drustvo postepeno raspada; srednji vijek time objase njegove rusevine, ma da jos postepeno i gdje se jos ne odrazavaju posve jasno njegove nijanse.
Paraliza proizvodnih snaga prouzrokovana drustvenom institucijom starog svijeta nije predstavljala tek stagnaciju; znacila je i opci regres. Nije samo vecinsko stanovnistvo vec i drustvo u cjelini posve osiromasilo i njegov izvor bogatstva postepeno je postajalo sve oskudniji.
Eksploatacija sa strane drzave i njenog bogatog dijela stanovnistva Imperije vodjena je neprekidnim rasipnistvom. Dok se u kapitalistickom proizvodnom sustavu veliki dio bogatstva koje kapitalista apsorbira biva investiran u nova proizvodna sred, u tvornice, rudnike , zemljisno unapredjenje, transportna sredstva, i sve ostalo sto biva potrebno proizvodnji novih bogatstava,pod starim drustvenim uredjenjem bilo je malo i nikavih prilika da se aplicira takva proizvodnja.Porezi i lihvarski interesi slijevali se poput zlatnog toka iz Azije, Europe i Afrike u Rim, gdje se naveliko trosilo na festivale, teatarske performanse , sjajna zdanja i drugo. To je sve predstavljalo jednu eksploataciju bez kraja ; vjecno uzimanje nikakvo nadomjestanje. Raste siromastvo,opca mizerija , raspad cijelim Imperijem postaje neizbjezan ishod; godina za godinom postaju sve gore.
Drugi su uzroci takodjer pridonosili tom stanju.. Zemlja je postala iscrpljena, upravljanje sa nepreglednim posjedima postaje napadano i potkradano. Imanja koja su bila izvor zitnica sa minimalnim stocnim fondom , iz kojih se izvozilo zito u Rim, Aleksandriju i druge vece gradove, postajala su sve manje rodna zbog sve nemilosrdnijeg iscrpljivanja zemljista i zbog njihovih kratkovidno profitnih iskoristavanja bez bilo kakvih nacina da se ona ponovno obnove .
Plodni kapacitet im opada. Postojeci militarizam takodjer je pridonosio u znatnoj mjeri sve vecem drustvenom osiromasenju.
Takodjer, sve veci zahtjevi se namecu za obranu nepreglednih granica Imperije od barbarskih naroda. Romansko stanovnistvo bilo je nedovoljno da se obrani, dok je njegov izgladnijeli proletarijat bio posve nesposoban da se koristi u ratne svrhe. U tu svrhu unajmljuju se barbari sve dok njihove usluge ne poskupe naporedo njihovoj potraznji. Taj obrambeni teret neprekidno raste, gutajuci sve veci i veci dio bogatstva koji je prethodno bio grabljen sirom svijeta. Da bi se udovoljavalo tim militaristickim zahtjevima mirovna nastojanja morala su biti napustena . Sjajni drumovi nisu mogli vise biti odrzavani; Navodnjavanje se ogranicuje zbog sve veceg crpljenja njegovih izvorista i pretvarajuci ih u ne plodna polja. Stanovnistvo opada- civilizacija se povlaci.
Rezultati svega toga vode u opcu dekadenciju, sigurnim i polakim hodom krece se u sveopcu neimastinu. Bilo je to drustvo koje je prezivljavalo iznad vlastitih mogucnosti, krecuci u neizbjeznu propast. Pucalo je u svim svojim savovima, sve dok mu je preostajao onaj svestrani raspad.
U svim je klasama preovladavala jedna opca nelagoda. Zbunjenost i uplasenost i nesrecom koja se naslucivala. Nikakva nada za buducnost. Naziralo se tek opce propadanje i mrak. Ovako ocajne drustvene prilike ostavljale su svoj dubok pecat na stanovnistvo. Intelektualni zivot kao da je poprimao jedan svoj drugciji tok, cime se, u stvari, pripremao put prema radjanju Krscanstva i njegov pobjedonosni pohod po cijelom svijetu.
U drustvu sitne zemljoradne ranijih vremena, religiozno shvacanje sastojalo se od neke vrste racionalne prirodne religije. Prirodni elementi o kojima se malo ili nimalo znalo imali su neki ljudski oblik. Misticizam jos nije postojao. Nije postojao neki osobni bog. Svecenistvo kojim je upravljala drzava vodili su jedino racuna da se u odredjenim svetkovinama redovno pridose zrtve,i sve dok je tako bilo bogovi nisu imali nikakvih drugih zahtjeva prema stanovnistvu. Grijeh i svijest o grijehu bili su posve nepoznati pojmovi. Ako je covjek postupao u interesu drzave i drustva,on je postupao pravilno. Gnjev bogova se pojavljivao samo u slucaju kada se necije ponasanje nije odvijalo u tom skladu. Njegov privatni zivot bila je njegova privatna stvar. Nije se bavio zagrobnim zivotom; njegova je paznja bila usredotocena na zemaljski zivot. Ako je netko i gajio neke svoje pojmove o jednom drugom zivotu bili su to neki nejasni pojmovi o sumornom i tuznom svijetu aveti.
Beznadnost i misticizam
Koliko su drugaciji bili religiozni i moralni nazori ljudskog uma pod kraj starog vijeka, kao sto je tad postojala nemilosrdna eksploatacija , velika miserija i opca beznadnost! Nemiri, nesigurnost i tjeskoba dominirali su tadasnjim mentalitetom. Kao sto nije bilo nikakvog znaka izlazu iz mizerije starog drustva u jedno novo , bolje i sretnije stanje, tako isto nije postojao izlaz k nekom zamisljeno robusnijem pogledu na zivot izvan tog kaosa ,pogled koji bi potakao bar da se krene u potragu za jednim boljim drustvom. Dok sve povecavajuca razocaranja u kapitalizam nasih vremena bar su sklona namjerama da se kreira jedna bogatija zivotna koncepcija klasnog subjekta, dok on postaje sve svjesniji vlastite drustvene pozicije i historijske misije, raspad starog vijeka kreirao je osjecaj opce nesigurnosti, zbunjenost i moralnu nemoc. Narod se osjecao kao da postoji na nesigurnom temelju i u strahu trazili su utocista prema bilo cemu sto mu moze sluziti kao potpora i utjeha.
Taj je sentiment vladao, iznad svega, u proletarijatu, u velikim masama siromasnih ljudi i bivsih robova zapalih u bijedu i bez ikavih izvora za zivot. Treba se pri tome podsjetiti koliko se radikalno razlikovao proletarijat onih vremena sa danasnjim. Suvremeni najamni radnik, u kapitalizmu, kao individualac, on nema nikakve sanse da se popne na neki bolji i sigurnji placeni polozaj. Ali smatran kao jedan od pripadnika vlastite socialne klase, pred njime je svijet koji se moze osvojiti puten socijalne revolucije i koja proizlazi iz njegove klasne borbe. Nije bilo tako sa starim proletarijatom. On se osjecao napusten od drustvenih snaga kojima se nije mogao suprotstaviti. Nije sagledavao izlaz iz miizerije, ni kao individua niti putem svog klasnog ujedinjenja. Njegova je pozicija bila bezizgledna u jednom posve drugom smislu. Jedino stvarno i trajno oslobodjenje o kojem je on mogao misliti nije lezelo van granica postojeceg drustva, vec van granica zemaljskog zivota. Samo tamo se mogao nadati nekom rjesenju. Njegove su se misli tako usmjerile prema misticizmu obavijenim poezijom i snovima, a ne svjesnim upravljanjem svojim dejstvima.
Pocelo se tako sanjati o nekom spasitelju, koji bi mogao izbaviti covjecanstvo nekim nad prirodnim silama, vjerovanjem da su zato nadlezni carevi. Njihove se osobe smatralo kao nadljudske , bozanske i sirile se o njima svakakve cudne price. Nakon Cezarevog pogreba pojavila se kometa, To je navodno bila njegova dusa koja se uzdizala prema bogovima.
Proces carskog truljenja se time ipak nije mogao sprijeciti. Drustvena je mizerija rasla, naporedo njome i misticizam. Narod je sve vise pocimao vjerovati u zagrobni zivot . Ako je zemaljski zivot trebao biti tako los, kao sto je bio, tada bi morao postojati neki drugi, zagrobni zivot, gdje ce se steci otkupljenja za ovdasnje patnje. Onaj svijet sumornog sivila, koji je tako malo uznemiravao ljude proslih sretnijih dana, sada se sve vise prikljanja krscanstvu. A time se radjaju vjerovanja o kaznama i nagradama poslije smrti za zasluge na zemlji. U obliku ideje o nekoj cistoj nebeskoj pravdi. Taj se utjecaj odrazava narocito na moralne posljedice. Sve vise preovladava ideja „grijeha. Pojam o liku boga pretapa se u molitve i poniznost, nadomjescuje staro trgovacko bogosluzije, kojeg su provodili svecenicki zastupnici drzave.
Tradicionalna mitologija puke naive nije vise bila u stanju zadovoljiti religiozne potrebe jednog nadolazeceg novog doba . Odnosno bila je prilagodjena i zamjenjena zahtjevima nastajucim drustvenih promjena. No, istocne religije, koje su zadrzale misticne osobine , jos su se uvijek zadrzavale i ostale od znacajnog utjecaja u zapadnom dijelu Rimskog carstva, gdje mu je jedan dio stanovnistva i dalje bio priklonjen. Ali jednobostvo je sve snaznije sebi utiralo put. Vjerovanje u jednog boga preuzelo je staro prirodno vjerovanje u mnogobostvo. „Neznani bog“, kojem su Atenjani podigli hram, znacajan je primjer novog zivota koji se radjao; mnoge izjave koje proizlaze iz spisa tadasnjih filozofa veoma su nalik krscanskim. Naporedo s jednobostvom pojavlju se i drugo, naizgled suprotno shvacanje o bezbroj dobrih i zlih duhova, poput katolickih sveca i djavola.
Istovremeno su nicali u nekom mnostvu svakakva praznovjerja. U jednoj opcoj rastrojanosti i naj nakaradnije ideje nalazile su svoje plodno tlo. Sve veca potraznja raste sa raznim prorocima i carobnjacima. Zanimljiva zapazanja kako su se pri tome narodnom vjerovanju zbivala cudesa, koja se spominju u Novm zavjetu. Price kako bozanska bica radjaju djecu sa smrtnim zenama, i kako se sveti ljudi uznose na nebo bez da ostave traga svojim tjelesima. Kako su njemi progovorili i slijepi progledali. Cak i prisebni povjesnicar Tacit opisuje kako je car Vespanzijan povratio vid jednom slijepom covjeku, nakon sto mu je svojom pljuvackom premazao oci. Pricalo se o uskrnucima mrtvih. Tako cuveni cudotvorac u susretu sa jednom pogrebnom povorkom naredi da se spusti njegov lijes, obecajuci da ce mladu djevojku u lijesu ponovno ozivjeti , i ona ustane , progovori i vrati se svom domu. Takodjer je znacajno da rani krscani nisu ni najmanje osporavali sposobnost poganskih „magionicara“ da cine cuda, ali su ih tek prepisivali utjecaju zlih djavolih duhova. Nije to bio samo niz religijskih pojava, vec su i moralni nazori dozivljavali velike prevrate pod neposrednim utjecajem raspada onog starog drustva. Poprimajuci nova obiljezja sobom donose nova znacenja, koja ih sve vise udaljavaju od starodrevno morala i priljizavalo krscanstvu. U toj svekolikoj nuzdi i materijalnoj nestasici, koje je samo raslo iz dana u dan,a koje u starom drustvu ipak bila lakse snosljivo, sada pobudjuje jedno opce milosrdje i osjecaje saucesca, za razliku od prijasnjih vremena u kojima nisu postojali razlozi tome. Postepeno dolazi i do raspada raznih drzava. Medju proletarijatom se razvija smisao uzajamnosti u trazenju sklonista i suosjecaja jednog prema drugome.
Jedna osobita pojava ovog radjanja duznosti prema zajednistvu sa drugim covjekom- pored vecih sila u kojem se ona pojavljuje, sto mu daje daleko dublji karakter, sada se prosiruje na druge narode, strance i robove. Interesna istovjetnost koju je staro drustvo prirodno stvaralo, bila je ogranicena na ljude unutar jedne zajednice. Tudjin ili stranac gledan je sa podozrenjem i bio je smatran neprijateljem, te su bili izrazavani istom rijecju. Na roba se gledalo kao na zivotinju s nekom sposobnoscu razmisljanja, s kojim se, u interesu njegova gospodara postupalo dobro, a njegov ga je gospodar mogao voljeti kao sto bi volio svog psa ili konja. Taj novi drustveni razvitak napokom je dokrajcio te odnose.
Rimsko je carstvo obuhvatalo razlicite narode heterogenih nacija; medjunarodna povezanost dovodila ih je stalno u medjusobni dodir. I buduci tako pomjesani nisu vise bili smatrani kao ranije Rimljanima, Grcima, Teutonima ili Sirijancima, vec kao ljudska bica, tako da je i graniica izmedju roba i slobodnog covjeka sve vise jenjavala. Velike mase oslobodjenih robova stvarale su medjusobnu prelaznu povezanost; njihovi preci su bili robovi, dok njihovi nasljednici postaju slobodni ljudi. Mnogi su bivsi robovi poceli da se uspinju i na drustvene polozaje, kao Imperatovi savjetnici ili na polozaje „ministara“, koje slobodni clanovi visih klasa nisu podnosili zbog svojih rasnih zabluda, ali je to ipak vremenom izcezavalo. Sve veca saznanja da je ropstvo jedno neodrzivo drustveno stanje , nesumnjivo je doprinijelo toj promjeni odnosa prema robu; a mnogobrojni proleteri koji nisu posjedovali robove i koji se nisu osjecali u nekom boljem stanju od samih robova sve su manje imali razloga za gajenja vlastitog uvjerenja da su oni nesto drukciji ili nizeg stupnja od njih.
Poganstvo, kao i moralni i religijski pojmovi starog vremena, u stvari se pocelo urusavati daleko prije pojave samog krscanstva. „Veliki pan je mrtav“, bio je, prema legendi bolni vapaj koji je odjekivao ulicama. Znacilo je da ona stara prirodna religija vise nije zadovoljavala covjeka. Promjena u drustvenim odnosima utjecala je na svijest , rasprsivali su bivse pojmove i primoravaju covjeka da tumarajuci trazi svoje nove duhovne putove. Instinktivno, sve je vise bio gonjen tim pravcem, koji se kasnije radja u obliku krscanstva.
Dokle se razvila ova tendecija u vrijeme pojave Krista, najbolje govore spisi rimskog filozofa Seneke kao istaknutog studenta staro grcke filozofije. „Tijelo“ ili 'meso', kako ga je on prezirno nazivao, toliko je bez vrijednosti da ga ne mozemo dovoljno ni podcijeniti; ono je samo smrtni okvir duse, stan u kojem ona obitava privremeno , ali u kojim se nikad ne osjeca kod svoje kuce, koji je , sto vise, teret sto je tisti, lanac kojeg se ona tezi osloboditi.. Sama po sebi, dusa je isto toliko nad tijelom, koliko i bozanstvo nad materijom, istinski zivot duse pocinje tek onda kada napusta tijelo…Sadasnji zivot je njemu predigra jednom boljem zivotu, tijelo tek mu je svratiste koje dusa ostavlja da se povrati svojoj visoj kuci. On gleda radosno prema onom danu, kada ce polomiti svoje tjelesne lance – 'rodjendanu vjecnosti', kako ga on nazivlje. Takvog osvajaju i prvi krscani; on oslikava taj vjecni mir,koji nas ocekuje gore, slobodu i blazenstvo nebeskog bistva, svijetlost razumijevanja, koje ce nam otkriti tajne cijele prirode; pri tome ne zaboravlja ponovno sjedinjenje poslije smrti. On takodjer shvaca smrt kao veliki dan suda, u kojem ce biti izrecena presuda svima nama; u zagrobnom zivotu vidi smisao snagu naseg moralnog zivota. Ne uznemiruje se da ce ga dusa nekad ostaviti je ce se pojaviti u nekom drugom obliku“.
Elemente za sirenje krscanstva stvarale su tadasnje intelektualne, religiozne i moralne struje, od kojih, svaka svojom logicnom nuznoscu ponice iz drustvenih promjena pri samom kraju starog drustvenog uredjenja. Pojavljuje s 'punoca vremena' kako se to slikovito tumacilo. Kad se u prvim stoljecima nase ere krscanstvo pocelo siriti medju jevrejskim kolonijama Rimskog carstva, ono vec zatice misli tih zajednica, dodajuci im odredjeni oblik pojmovima koji ce zavladati svijescu cijelog stanovnistva, narociti proletarijata. Postale su ne samo njihovi religiozni i moralni nazori,koji su naisli na simpatije masa, vec su postale i njegove drustvene norme.
Krscanstvo tako, u svom prvom i najcistijem obliku, bila je religija proletarijata, siromasnih, izrabljenih i postenih drustvenih slojeva. To su bili ljudi kojima je tada govorio Krist. Prije no sto se pojavio kao ucitelj proucavao je sinagogino prorocanstvo Isaije u Nazaretu: „Duh je gospodnji u meni,zato me pomaze da najavim evangelije siromasima; poslao me da izlijecim skrusene u srcu; da propovjedam zarobljenima da ce se osloboditi, slijepima da ce progledati, i da oslobodim suznje.“ (sv. Luka: 4-18) U njegovim prorocanstvima izlozena je priroda njegove djelatnosti. S ovim se slaze i ono sto kasnije kaze: „Blago vama koji ste siromasni duhom , jer je vase carstvo Bozje. Blago vama koji ste gladni danas , jer cete se najesti. Blago vama koji sad placete, jer cete se veseliti.“ (Sv. Luka: 6.20-21)…. „Dodjite k meni svi koji ste umorni i optereceni i ja cu vas odmoriti.“ (Sv. Luka: 11.28)
Bio je to obican narod koji se okupljao oko njega da ga cuje. Njegovi apostoli bili su siromasni ribari i zanatlije. Veliki gnjev i gnusanje vladao je drustvom . Bili su to bas oni jadni i prezreni koji su ga slusali i nalazili svoja utocista. I ne samo utjehe dusi, vec i prakticnu obranu od onih koji su ih ponizavali. Prica o zeni uhvacenoj u bludu ,u svojoj uzvisenoj prostoti , najtezi je izraz prezrenja postojeceg moralnog licemjerstva, tadasnje Kristove rijeci koje i dan danas imaju svoju tezinu. „Koji je medju vama bez grijeha neka prvi baci kamen na nju.“ (Sv. Ivan: 8.7.)
Njegova je poslanica milosrdja i blgosti za siromasne i odbacene od drustva ; za bogatase su postojale samo grube rijeci . Bogati ce podnositi teske muke u paklu ne zbog svoje pokvarenosti i grijesnosti , vec iz prosto razloga sto je bio bogat i uzivao svoje bogatsvo u svili i kadifu, dok je Lazar spavao pred njegovim vratima i hranio se mrvama odbacenog s njegovog stola. Isti pojam o bogatsvu sve se cesce upotrebljavao. Apsolutno se osudjuje svako ono drustvo u kojem ima bogatasa i siromaha, izobilja i nuzde. „Ali tesko vama bogatima, jer ste vec primili svoju utjehu!“ (Sv. Luka 6.24) Zaista vam kazem da je tesko uci u carsko nebesko. I jos vam kazem : lakse je devi proci kroz iglene usi nego sto ce bogati uci u carstvo Bozje.“ (Sv. Matej 19.23. 23.) A kad ga bogati covjek pita sto on treba uciniti da zasluzi to carstvo nebesko, Isus odgovori: „Ako zelis biti savrsen, prodaj sve sto imas i daj to siromasima, tad ces imati blago na nebu.“ 8Sv. Matej 19.21. U poslanicama njegovih sljedbenika svugdje se ponavlja taj prezir prema bogatsvu, narocito se u poslanici Jakova bogatasi osudjuju zbog izrabljivanja i ugnjetavanja , kojima potcinjavaju siromasne: „Nisu li to bogati koji vas muce i odvode vas na sudista?“* (Sv Jakov 2.6.)… Hodajte vi bogati sad uplakani i ridajte u vlastitoj nesreci Bogatstvo nek vam istrune , a haljine nek vam izjedu moljci. Zlato i srebro nek vam zardja a njihova rdja bit ce dokaz za vas: vase ce tijelo pojesti poput vatre.. Stekli ste bogatsva u posljednje dane. Gle, vidi izrabjivaca rada koji je pokrao vasa polja, (--?--).
Prema tome je vidliva odlucna tendencija tadasnjeg proletarijata iz prvih stoljeca , koju je teologija kasnijih vremena posve izvrnula sofisticiranim upraznjavanjem bezobzirnog nasilja protiv starih tradicija. Pozitivni socialni ideali koje je proklamiralo krscanstvo jednako su se odnosili i na ideale tadasnjeg proleterijata.
Krscanski komunizam
Bio je tokomunizam zajednikog posjeda i potrosnje, komunisticka forma drustva , koji je bio prironi izraz jednog prizeljkivanja starog proletarijata, a koji je u prvoj krscanskoj kongregaciji bio ne proklamiran vec i prakticiran. Ma da joos nisu postojali uvjeti za jedno socijalisticko drustvo suradjujuce zajednice, jer su historijski uvjeti zato jos nedostajali; potrosacki komunizam, zajednicko uzivanje stvari i zbog postojecih proleterskih idela onog vremena .
Taj je princip istaknut u Evangelju,narocito u “ Acts“ Onaj koji ce sljediti Krista treba da se rjesi cjelokunog posjeda , pokloniti ga kongregaciji,tom skupu koji zivi u zajednickom domacinstvu, odrzavan zajednicom. To nije bio neki dobrovoljni cin dali ce pojedinac predati svoje vlasnitvo zajednici , vec duznost koja je smatrana kao moralni grijeh ako je zapostavljeno. Ananias i njegova zena Saphira bili su osudjeni na smrt sto su zadrzali dio posjeda van zajednice. (Acts 5.) Krscani su trebali biti bezvlasnici, a mogli su ih koristiti iskljucivo kao zajednicki posjed. U „Acts“nalazimo opis takvog krscansko zajednistva , i nalaze se uzakonjeni prema nalogu Krista , utemeljena iskljucivo na idealima potpunih komunistickih odnosa vlasnistva i njegove potrosnje
„I svi koji su bili vjernici zivjeli su zajedno na zajednickom imanju; prodavali su svoje posjede , stvari i dijelili ih medjusobno sa svakim koji ih je trebao. Svaki su se dan jednodusno okupljali u crkvi, djelili kruh po kucama i primali su hranu s radosti i prostoti srca , hvaleci Boga i milost za sve ljude. Gospodin je tako svakim danom umnozavao drustvo onih koji su se spasavali. (Djela: 4.44.-47)
„Jer ni jedan medju njima vise nije bio siromasan, koliko god ih je bilo rasprodavali su svoja imanja i kuce, i donosili su novce koje su zaradili razastirajuci ih pred noge apostola. Svima se davalo koliko im je bilo potrebno“ (Djela 4. 34-35)
Posve je razumljivo da je jedno takvo komunisticko drutvo bilou stanju da privuce velike mase gladnih , ne samo u Palestini vec i siromRimnskog carstva . Ali ce se takodjer brzo ukazati da ce njegovo trajanje biti kratkog vijeka. Broj ocajnih, koje je trebalo zadovoljiti brzo je rastao, ali ne i kolicina materjalnih dobara koji su tada mogli biti proizvadeni. Nakon sto se dostiglo do tog skladisnog dna ljudima je preostalo tek da sanjaju o nekom novom povratku krista i da se kraj ovog svijeta naglo problizava. Ali , kako je vrijeme odmicalo, sve vise se nagomilavale teskoce . Iz tadasnjih Pavlovih poslanica, stice se jasan dojam o ostrim opomenama mocnijima zato sto ne pridonose dovoljno na zbrinjavanju siromasnih slojeva u zajednici. I vec za nekoliko decenija neminovno dolazi do urusavanja tog cistog komunizma. Razlog je ocit : klasni interesi proleterijata nisu se mogli usuglasiti sa interesima nastajuce burzoazije. Preostalo mu je jedino da se ponovno prometne u jednu vec zastarijelu milostinju, koje prevelo uglavome na pomaganja svecenstva , a koje je direktno islo na ustrb zajednice. Obicajeno pricesce sada se pretvara u puku imitaciju zajednica prvih krscana. Sredstva koja su se i dalje sakupljala za zajednicu sve se vise pocinju slijevati visim duhovnickim kastama, ciji zahtjevi rastu proporcionalno sa njegovim odvajanjem od njene iskone kongregacije.
Taj krscanski komunizam polako transcendentira u svoju potpunu srednjevjekovnu izrabljivacku crkvu. Teologija jos za neko vrijeme prezivljavla, ali tek u oblicima vlastite preobrazbe i prevrtanja cjjelokupnih smisaonih pojmova iz Novog zavjeta, koji se odnose na tumacenja bogatstva i bijede, i da bi napokom posve lisila „soli“ rano krscanski nauk, te ga prilagodila potrebama novih drustvenih izrabljivaca , u cijem se drustvu zatice sve do nasih dana.
Ono sto je jos dugo prezivljavalo, tek je pripadalo raznim sektaskim strujama, koje su pokusavale da povrate programe ranog krscanstva. I nakon zavrsetka srednjeg vijeka jos su uvijek dolazi do izrazaja tokom sve napetijih klasnih kontradikcija, koje dostizu svoj vrhunac u kapitalisticko globalnoj Imperiji.
Zakljucci iz djela „svetih apostola“, sto vise i danas pretstavljaju jednu osudu licemjerstva , s bibljom u rukama da se dokaze pravo i opravdanost privatne svojine .
Na drugoj strani, kao da sve vise strsi ona gorka istina da ni jedan sociajlisticki pokret jos nije izrazio tako ostre osude privatne svojina kao sto je to ucinio Krist i njegovi rani sljedbenici.
Opaska ovog skromnog co-prevoda:
Za Gustava Banga , rodjenog u Danskoj 1871.- 1915., gdje je izrastao pod utjecajem svog oca historicara, i nakon toga postao aktivni suradnik Sociajlisticke Radnicke Partije Amerike,njen tadasnji nacioanalni sekretar Arnold Petersen, pisuci predgovor 1916. engleskom prevodu, kaze sljedece:
„Dr. Bang was a quiet and unobstrusive man unassuming almost to the point of self-effacement. And, like most scholars he was totaly devoid of vanity. Though he has added nothing to the fundamental principle of sociology and economic s. he has done much to make these principles, i.e., the principles of Marxian Socialism, better known to and more easely understood by a large circle of working- class readers. For this he has earned a niche in the hall of fme of international Socialism.
Arnold Petersen,
New York, April, 1916.
.


- 16:05 - Komentari (0) - Isprintaj - #

10.11.2012., subota

Proracun ce biti probijen za vise od 10 milijardi kuna.Zasto vlada ne moze ustedjeti na birokraciji? (J.L)

Komentar ovog bloga:
Ona to ne moze jer ona to naprosto nece, i radje opstaje iz dana u dan u sljepilu svog cacizma.Jer bi ju sve drugo vodilo, pocem od jucer, da raspusti sebe samu, sa vise od pola drzavnicke birokracije i sto postotne placenicke parazitske glasovnice. Sobom da povuce veliku militaristicku i policijsku armadu na nova zjapeca radna mjesta od kojih zavisi daljnji opstanak ove nesretne tlacene i iscjedjene zemlje: njene napustene oranice, zakrcene i zatrovane sume, unistene industrije, zagadjenog mora i najljeseg priobalja svijeta. Ona to ne moze, jer joj to ne dopusta njena klasno drzavnicka parazitska narav. Radje ce, toneci, da sobom osvetnicki povuce sve sto jos cezne za zivotom u preostalim razvalinama ovog rajsko dijela zemlje.

- 11:17 - Komentari (1) - Isprintaj - #

08.11.2012., četvrtak

CREDERE, OBEDIRE, COMBATTERE !
(Preporucuje se)

Drama zbog deložacije: Interventna policija odnijela prosvjednike i obitelj! Privedena 21 osoba


Autor: Hina, Portal Jutarnji.hr, Božana SviličićinShare
Dvjesto godina staru kuću u Arbanasima obitelj Vukić je izgubila zbog poreznog duga. Kako Vukići nisu imali novca za pokrivanje duga, Porezna je kuću stavila na dražbu i prodala za 40.000 eura
ZADAR - Obitelj Vukić u Arbanasima danas je, nakon što je njihova kuća prodana zbog poreznog duga, deložirana uz pomoć interventne policije usprkos živom zidu prosvjednika koji su pokušali zaštititi deveteročlanu obitelj od iseljavanja.
Policija je odvela cijelu obitelj Vukić i privela 21 prosvjednika ispred kuće Vukićevih, koji su mirno ležali pred ulazom i pružali pasivni otpor. Doslovno su ih odnijeli, držeći ih za ruke i noge, javlja 057info.hr.
Među privedenima nalazi se i aktivist Ivan Pernar.
Ogorčeni Miro Vukić rekao je okupljenim novinarima da mu preostaje samo pučka kuhinja. "A što ću? Kod sestre mogu biti dan ili dva, ja zapravo nemam gdje. Meni je jedino rješenje prihvatilište za beskućnike i pučka kuhinja. Pitao sam ih u prihvatilištu, imaju tri mjesta - za mene, ženu i sina", rekao je Vukić.
Hitna pomoć pružila je pomoć jednoj od prosvjednica koja je najvjerojatnije udarila glavom o pod, a zbrinula je i Tinu Vukić Karađole, kojoj je pozlilo prilikom deložacije.
Rodbina i prijatelji obitelji Vukić u Arbanasima, kao i otprilike stotinjak članova nevladinih udruga, priječili su pristup ekipi za deložaciju koja je bila u pratnji 50 interventnih policajaca. Situacija je bila prilično napeta, javlja Slobodna Dalmacija.
Kada su se ovršitelji približili kući, masa je počela uzvikivati „U boj, u boj ...“. Prozivaju i utjecajne susjede, Božidara Kalmetu i Ingrid Antičević Marinović, kao i Slavka Linića, nazivajućih ih 'Judinim sinovima'.
Oko 10.15 pojavio se i novi vlasnik Blaž Sotlar, koji je kuću kupio na sudskoj dražbi za 40.000 eura.
Dvjesto godina staru kuću u Arbanasima obitelj Vukić je izgubila zbog poreznog duga, a prva deložacija koja je trebala biti provedena u ožujku zaustavljena je. Kazavši kako će oni biti jedina obitelj u Hrvatskoj koja je izbačena iz svoje kuće, Višnja Vukić jučer je ponovo prozvala sve mjerodavne za ovaj slučaj. U prosvjedima sudjeluju i Udruge "Hrvatska sloga", te "Živi zid".
- Ovdje se ne radi samo o obitelji Vukić. Njihov dug je posljedica pogrešne regulacije novca. Porezna uprava ima tisuću zabilježbi na takve nekretnine. Danas su oni u problemu, a sutra neka druga obitelj po istom modelu. Ukoliko se ne solidariziramo, sustav će nas jednog po jednog razvlastiti od imovine - kazao je Ivan Pernar, aktivist Živog zida. Agonija deveteročlane obitelji Vukić počela je sredinom devedesetih kad su Višnja i Miro ostali bez posla.
Miro je 1996. otvorio automehaničarsku radnju, ali posao nije išao dobro pa je radionica zatvorena. Budući da obrt nije odjavio, dug prema Poreznoj upravi se 2007. popeo do 92.000 kuna, a iduće, 2008. godine zbog visokih poreznih kamata do 288.000 kuna.
Kako Vukići nisu imali novca za pokrivanje duga, Porezna je kuću stavila na dražbu. Na trećoj dražbi kupila ju je slovenska tvrtka Boškarija gradnja čiji je vlasnik Blaž Sotlar


- 20:27 - Komentari (1) - Isprintaj - #
USKORO NA OVOM BLOGU :
VELIKE POUKE IZ STARE POVIJESTI GUSTAVA BANGA
- 08:49 - Komentari (0) - Isprintaj - #

07.11.2012., srijeda

Prava steta sto Donald Trump ne zivi u danasnjoj Hrvatskoj . Tu bi samo pod Dinarom zacas okupio cetu hrabrih boraca , kojom bi krenuo na osvajanje Obaminog Washingtona , na isti nacin kao sto je to uspjelo velikom spanjskom vojskovodji Francisku Pisaru da osvoji veliko carstvo Inka Juzne Amerike
- 21:04 - Komentari (0) - Isprintaj - #
KRIZA UZIMA DANAK
Blokirani računi 74 tisuće firmi, 236 tisuća građana i 34.878 obrtnika s 23.079 zaposlenih! (J.L)

CVATE I RASCVATUJE SE TAJ DOMOLJUBNI HRVATSKI TRN


- 13:12 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Kad se vec tolike gluposti samelju u nama tokom jednog tako kratkog zivljenja, da bi njihove par sazete kapi tek tvorile nas cjelokupni spoznajni bitak, zasto se pri tome ne radja i jedno nase vlastito bozanstvo, na mjestu gdje nam se podmece ono strano - tudje.


- 12:52 - Komentari (0) - Isprintaj - #

06.11.2012., utorak

Tko jos u ovoj jadnoj Zemlji, gdje se kradja blagosljivlja vrlinom, da je sacuvao barem mrvu dostojantvenog postenja, na svoja je ledja tek natovario gomilu srama . Dok Milanovic stjeruje svoju djecicu na more da joj se izluftaju fotelje. Linic dok im prepisuje dozu dvomjesecnog minimalca da im se prozraci probavni sustav i da se rijese viska sala. Doncic dok ruku upire prema Peljescu svojim htijenjem : tu nek se pojavi most. Dok Cacic ugljenom cadjom potamni zelenu makiju Istrie, Linic dok utjeruje nove dnevne namete Raji, dok se Kerum prsi sa tristotinjak milijuna kuna pohranjenih na sigurno u svom dzepu, dok gospodja Vidosevic jos ni ne sanja o svojoj starackoj mirovini jer je stekla najveca bogatsva zemlje, dok Dubravko Grgic zbraja milijarde zgrnute prisiljno osiguravajucim policama, Sanader dok nadmudruje sudstvo sve dok mu brat iznese pod krscanskim ruhom stotine milijuna u Crnogorske zakopine i dok burza rada zbraja tristotisuca nezaposlenog ljudskog krda, tih nepopravljvih i kvarljivih ljencuga, koji su, tovareci na svoja ledja ugrabili sav taj drustveni olos, bjezeci njime prema osamnaest milijunskoj Euro subraci; zajednicki da se tu priredi zadnja vecera, na nomadskim prostranstvima uronule stare dame Europe .
- 10:10 - Komentari (0) - Isprintaj - #

03.11.2012., subota

Rodjendanskim se cestitkama rasipljemo ko' saharskim pijeskom. Tko vjeruje da je rodjen, a da nije tek vegetacijsko bice, nadati se da je barem upoznat Tolstojevim Uskrsnucem . Onaj koji nije, nek trci do prve bibljoteke da to ustanovi.
- 15:58 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Ne ruj Dinarom,Balkanom ne otupljuj plug .
Marko Kraljevic, Draskovic i Kulin ban,
Naplacuju ovdje tvoj krizarski dug.

- 10:33 - Komentari (0) - Isprintaj - #

02.11.2012., petak

Tko god jos nije poslozio mozaik u svojoj glavi o danasnjoj Hrvatskoj drzavi, bit ce dovoljno da pomno procita donji clanak iz Jutarnje lista.
Kao prvo da time shvati lekciju koju mu poklanja grupa hrabrih sto se sve moze postici jednim aktivnim ujedinjenjem.
Drugo se ovdje namece samo od sebe, a to je pitanje cemu nam policijske snage koje su jedan od najvecih gutaca nacionalnog dohotka zemlje.
Trece , kao mozda najbitnije: Cemu toliko galame o Pravnoj drzavi, koja nije nista drugo osim paravan za jednu od najvecih pljacka provedenoj u posljednja dva desetljeca u citavoj povijeti ove nesretne zemlje, cije se ime vise nesmije ni izustiti zbog stida svih nas koji smo joj pridonosili svojom pasivnoscu ili aktivnoscu.
Cetvrto, ne manje vazan jedinstveni izazov, koji se namece pred svaku jedinku, koja jos posjeduje trunku vlastitog dostojanstva, da se ovdje pomno analiziraju svi drustveni faktori koji su tome pridonijeli, kao i pojedinacne ustanove, napose vjerske, nacionalisticke i ideoloske, jednako one lijeve ili desne prvenijencije.
Jer, iduce generacije , ako ih bude,pamtit ce nas po svemu sto smo tome pridonasali ili se ujedinjeni suprostavljali po uzoru gornje grupe gradjana.
Napokon i jedan konkretan prijedlog da ih slijedimo oformljujuci jedan vlastiti gradjanski pokret, koji ce na jednom odredjenom fizickom mjestu okupljati sve ostecene, povrijedjenje, pokradene i stjerane na ulice iz svojih domova. Jednom tako okupljeni da izkazemo napokom i vlastitu snagu pred svim onim drustvenim kukavicama koji su se do tada zirili na nasem pasivnom razjedinjenju.

ŽRTVE OPTUŽUJU 'Ovaj čovjek je oteo naše kuće, stanove i novac! A onda smo njega i suradnike počeli pratiti i prisluškivati...'


Miro Č. označen je kao mastermind operacije kojom su deseci, možda i stotine, građana ostali bez imovine
Autor: Tomislav Novak
Objavljeno: prije 7 h i 8 min
inShare0
Kako je nastao hrvatski pokret otpora: Skupina hrabrih građana usprotivila se kamatarima koji bi im se upisali na nekretnine pa ih prodavali i prije nego su dužnici došli u priliku vratiti im novac i kamate
Šest stotina snimaka telefonskih razgovora. Više tisuća dokumenata. U računalima 2,5 gigabajta podataka. Bezbroj odlazaka u gruntovnicu, obilazaka lokacija i sastanaka po stanovima i uredima...
VEZANE VIJESTI
Vijesti
• Prevarena umirovljenica: 'Tinta na ugovoru nije se ni osušila, a on je apartman dao na prodaju'
• Dvadeset pokradenih Zagrepčana krenulo je u osvetu. Kriminalce koji su ih ucjenjivali i prevarili tajno su snimali godinu dana. 600 snimki predali su USKOK-u!
• TRANSKRIPTI RAZGOVORA ‘Nikakve više neću mafijaše i klošare koji će vam dolaziti i uzimati stan’
• PRIČA 1., SREDINA 2010. 'Rekli su da će mi ubiti muža, pa su mi ‘posudili’ eure uz hipoteku'
Dvadeset pokradenih Zagrepčana krenulo je u osvetu. Kriminalce koji su ih ucjenjivali i prevarili tajno su snimali godinu dana. 600 snimki predali su USKOK-u!
Perfidni otimači
Sve to izvela je u otprilike godinu dana grupa od 11 građana koje povezuje samo jedna činjenica. Svi oni žrtve su perfidnih otimača nekretnina koji zemljom operiraju godinama. Žrtava je i više, zasad se sumnja na gotovo 60 različitih slučajeva, a navodno je prijava po čitavoj zemlji i nekoliko stotina. U lanac prijevare uvučeni su na različite načine - neki preko kreditnih ureda, neki preko izravnih hipotekarnih kredita, a neki ucjenama.
Svoja saznanja u sklopu kaznenih prijava podnijeli su PN USKOK-u u kolovozu ove godine, a kako istraga traje (radi se na objedinjavanju slučajeva), njihov identitet kao ni detalji istrage o svim osumnjičenima još nisu za javnost.
- Ne želimo ometati istragu, ali nadamo se da će nam se sada, kad je čitava stvar procurila u medije, javiti i druge žrtve koje još nismo uspjeli sami locirati. Želimo im poručiti da nisu sami, da nisu napravili ništa krivo i da se ne trebaju bojati. Zajedno smo jači - kažu nam. Već nakon prvog teskta u Jutarnjem u srijedu , redakciji su se javile nove žrtve.
Njihov istraživački pothvat ovaj slučaj čini jedinstvenim. Iako preplašeni i pritisnuti ovrhama, odlučili su uzvratiti udarac.
Sve je počelo kada je prva žrtva shvatila da je prevarena. Ostala je bez nekretnine nakon što je sklopila ugovor o hipotekarnom kreditu sa čovjekom koji joj se predstavio kao biznismen Miro Č. Ugovor je žrtva potpisala u jednom zagrebačkom javnobilježničkom uredu u prisutnosti odvjetnika Z.R. (bilježnik je izašao van iz prostorije). Miro Č., inače vlasnik mjenjačnice u Zagrebu predstavio joj se kao čovjek koji voli pomagati ljudima. Njenu je nekretninu preprodao trećoj osobi bez da ju je obavijestio. Tada je ona preko interenta našla još jednu žrtvu koja je poslovala sa Miro Č., a kasnije se ispostavilo da se on pojavljuje u većini priča prevarenih građana. Iako joj je posudio 20.000 eura, na njezin je stan upisao 40.000 eura duga. Pritom joj je objasnio kako se to mora izvesti na takav način da ugovor ne bi bio sumnjiv.
Tada se dogodio se preokret. Dvije su se žrtve odlučile povezati sa ostalima.
Redoviti kontakti
Počele su redovito kontaktirati telefonom.
- Bile smo jedna drugoj podrška. Ta druga gospođa ima 81 godinu, ali suprotstavila se otimačima. Ona je primjer hrabrosti - prisjećaju se početaka.
Ispostavilo se da bi prevarenih ljudi moglo biti puno više. Krenuli su najjednostavnijom metodom - pretragom interneta. Na stranici s oglasima Njuškalo.hr pronašli su čitav niz nekretnina koje je pod svojim imenom prodavao upravo Miro Č. Vikendice na Pagu, stanove u Maksimiru, kuće u Dubrovniku...
- Shvatili smo da ćemo tako naći nove žrtve. Počeli smo zvati telefonom. Svaki dan smo zivkali. Raspitivali smo se tko je prijašnji vlasnik, tražili susjede i tako počeli sastavljati popis. Slučajeva je bilo sve više - pričaju.
Tada je krenula druga faza operacije. Terenski rad.
- Svi zajedno obilazili smo gruntovnicu, vadili spise iz zemljišno-knjižnih odjela, odlazili na teren, doznavali nove i nove detalje - govore.
U jednom trenutku obratili su se zagrebačkoj udruzi koja se bavi zaštitom ljudskih prava. Ondje su im pomogli logistički: podaci su se arhivirali, sastavljale su se kaznene prijave, pisale izjave.
Kada su mislili da su dovoljno napravili, odlučili su otići u PN USKOK. Njih 11 i predstavnik udruge.
- Primili su nas ljubazno, sve smo im prijavili i predali CD-ove s prikupljenim podacima - govore. Tako je pokrenuta opsežna istraga.
Njihov je dotadašnji problem bio to što su im pojedinačne prijave bile odbačene. Njihovi su ugovori s otimačima nekretnina, zahvaljujući cijelom nizu zakonskih rupa, štitili ljude poput Mire Č.
No objedinjavanjem slučajeva može se dokazati udruživanje otimača u kriminalnu grupu kojoj je cilj varati građane i uzimati im nekretnine.
U međuvremenu, mnogi od prevarenih građana su riskirali. Jedna je umirovljenica iz Dubrovnika redovito iz dana u dan, i tako ukupno 101 dan, fotografirala automobile koji su joj dežurali ispred kuće. Napravila je popis registarskih oznaka, pisala gradonačelniku, ministrima, Vladi i predsjedniku Josipoviću.
Lažni sastanak
Problem za otimače bio je kako ući u nekretninu kad se u zemljišne knjige upišu kao vlasnici.
- Bilo je raznih situacija. Primjerice, jednog su vlasnika iz kuće izvukli pozivajući ga na sastanak u shopping centar - kažu nam.
Taj je čovjek otišao na sastanak s njima, da se tobože dogovore o otplati duga, a dok ga nije bilo, u kuću su mu provalili i više ga u nju nisu puštali. Vlasnik se vratio sa sastanka i odmah, naravno, pozvao policiju. Policija je izašla na teren, a onda bi muškarci u kući pokazivali ugovore u kojima, pojednostavljeno, piše da su oni vlasnici nekretnine.
Policija bi napravila zapisnik i otišla, a stvarni vlasnik bio bi upućen da stvari rješava sudskim putem.
- Ljudi su se snalazili svakako. Neki su bili primorani živjeti kod rodbine ili prijatelja. Nekima bi banda ponudila da privremeno žive u stanovima koje su oteli drugim ljudima. Objašnjavali bi im da je to privremeno jer nisu platili dug, i tako su kod njih stvarali osjećaj krivnje. Ljudi su mislili da su krivi jer nemaju novca da plate nešto što su potpisali, a za što su ih uvjeravali da je po zakonu - govore nam žrtve.
Istina je potpuno drukčija, kažu, jer neki su ugovori falsificirani, neki su nezakonito potpisani, a javni bilježnici i odvjetnici u lancu nisu napravili ništa da im pomognu ili da ih upozore da potpisuju štetne ugovore.
Žrtve upozoravaju da su se osobno uvjerile kako u gruntovnici netragom nestaju ključni ugovori, što ih navodi na sumnju da banda otimača ima vezu i u zemljišnoknjižnim odjelima općinskih sudova.
- U jednom smo se trenutku probudili. Shvatili smo da će nas pregaziti i više nije bilo straha. Nakon toga vidjeli smo što treba i ne treba, doznali mnogo toga što je i nama bilo nevjerojatno - govore nam.
Međusobno hrabrenje
Među ostalim, u jednom podrumskom stanu pronašli su velik broj kartonskih kutija punih stvari koje su otimači uzimali iz stanova koje bi preoteli. U nekima su pronašli i svoje predmete, a u oči im je upalo da su kutije pune božićnih ukrasa.
- Doznali smo da najviše operiraju oko blagdana. Iz nekih su nekretnina čupali parkete, krali WC školjke... - opisuju.
Posebna je faza u operaciji bilo snimanje telefonskih razgovora. Prevareni bi snimili sve svoje razgovore s Mirom Č. i ostalima koji bi ih nazivali i nudili nove načine otplate, prijetili ili ih uvjeravali da je sve zakonito.
Kada bi odlazili na teren, sa sobom bi nosili diktafone. Tako je nastalo oko 600 snimaka od kojih je važan dio predan PN USKOK-u.
- Zapravo nas je vodio instinkt. Nabijali su nam krivnju, držali nas u strahu. Ali jedni smo druge hrabrili i podizali kad bi nas uhvatila depresija i nemoć. Sve smo to radili samo da se zaštitimo i pomognemo jedni drugima. Da, strah nas je, ali ako si ne pomognemo sami, nitko nam drugi neće pomoći - zaključuju. Kažu kako su često razmišljali da odustanu, da se prepuste, pa makar ostali na ulici.
U tim trenucima uvijek je postojala jedna osoba koja bi hrabrila ostale, i koja tvrdoglavo nije željela odustati. To je snage dalo i drugima.
Danas žive u nadi da će se njihovi slučajevi riješiti što prije. Iako se boje da bi mogli ostati bez svojih nekretnina i dijela novca, nadaju se da će barem prevarante strpati u zatvor.

PREVARENA UMIROVLJENICA
Tinta na ugovoru nije se ni osušila, a on je apartman dao na prodaju
Točno 101 dan trajala je okupacija moje nekretnine. Meta je bio spomenik nulte kategorije - govori umirovljenica (podaci poznati redakciji) iz velikog turističkog središta na jugu Hrvatske, koja zbog osobne sigurnosti traži anonimnost. I njezin je slučaj u sklopu grupne kaznene prijave u kolovozu ove godine predan PN USKOK-u.
Njezini problemi s Mirom Č., kojeg svi prevareni građani nazivaju glavnim u grupi prevaranata, počeli su nakon teške obiteljske situacije. Suprug je, nakon što je 20 godina bolovao od angine pectoris, 1999. obolio od raka. Uslijedile su četiri operacije, a suprug je dvije godine bio nepokretan. Troškovi liječenja otišli su u nebo, pa je umirovljenica sa sinom odlučila prenamijeniti prostor u kojem su imali obrt. Živjeli su u kući spojenoj s drugom kućom u kojoj su imali apartman.
S obzirom na to da su imali kredit u banci, kako kaže, zbog visokih troškova liječenja, morali su na drugi način potražiti novac za prenamjenu obrta u apartman koji bi iznajmljivali. Obrt je bio smješten u kući koja je označena kao spomenik nulte kategorije.
- S Mirom Č. spojio nas je ugledni dubrovački odvjetnik. Kad nas je prvi put posjetio, pozdravio je s Hvaljen Isus i Marija. Nismo imali rzloga sumnjati u njega - govori umirovljenica. Sklopljen je ugovor. Miro Č. obvezao se posuditi 100.000 eura, a apartman umirovljenice teretio je sa 154.000 eura. Ona je na to pristala i potpisala ugovor. Međutim, Miro Č. ubrzo je apartman na koji se upisao počeo prodavati na internetu preko stranice Njuškalo.hr. Novac za prenamjenu obrta nikad nije isplatio, tvrdi umirovljenica. A onda je počeo pakao.
- U lipnju ove godine umjesto najavljenih gostiju u apartman je došlo sedam muškaraca. Drugog su jutra ispred apartmana bili zaštitari koji su mi rekli da čuvaju apartman koji više nije moj. Čitavog ljeta u njemu su se smjenjivali drugi muškarci. Iz apartmana su odnesene slike, a namještaj je razbijen. Neki su bili i naoružani - govori umirovljenica. Ona je, naravno, odmah pozvala policiju koja je napravila zapisnik, ali muškarac kojeg su zatekli u apartmanu pokazao je ugovor kojim mu je Miro Č. prodao tu nekretninu.
Umirovljenica je pisala Ivi Josipoviću, ministru policije Ranku Ostojiću, gradonačelniku svog grada i brojnim drugim institucijama, ali do danas ne može u apartman. U njemu nema nikoga, na vratima je druga brava, a obrt ne radi. S Mirom Č. je na sudu, spore se oko nekretnine, a umirovljenica tvrdi da obećanih 100.000 eura nikad nije vidjela.
U međuvremenu je sve muškarce koji su se smjenjivali u apartmanu snimila, kao i njihove aute i registarske oznake. Sve je prijavila i kao i ostali čeka rasplet.
- Bilo me strah. Osjećala sam se kao pod okupacijom, a muškarci nisu izgledali kao turisti nego kao kriminalci - objašnjava.


- 05:50 - Komentari (0) - Isprintaj - #

01.11.2012., četvrtak

"Tri djevojke poginule u stampedu u madridskoj areni."
Bili nas stari rimljani danas zato optuzili ili tek sazaljevali !?
- 21:20 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Svi sveti,
Mrtvi dan u istom.
Grobnom farsom da mu se prizna:
-Bio je covicina-,
vec sutra:
-da je zna biti i nis od covika."
- 14:53 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se