Severino Majkus

< rujan, 2012 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30

Veljača 2013 (7)
Siječanj 2013 (30)
Prosinac 2012 (40)
Studeni 2012 (33)
Listopad 2012 (25)
Rujan 2012 (20)
Kolovoz 2012 (32)
Srpanj 2012 (32)
Lipanj 2012 (23)
Svibanj 2012 (23)
Travanj 2012 (16)
Ožujak 2012 (14)
Veljača 2012 (13)
Siječanj 2012 (19)
Prosinac 2011 (24)
Studeni 2011 (18)
Listopad 2011 (21)
Rujan 2011 (22)
Kolovoz 2011 (17)
Srpanj 2011 (14)
Lipanj 2011 (31)
Svibanj 2011 (27)
Travanj 2011 (28)
Ožujak 2011 (26)
Veljača 2011 (22)
Siječanj 2011 (26)
Prosinac 2010 (26)
Studeni 2010 (23)
Listopad 2010 (17)
Rujan 2010 (34)
Kolovoz 2010 (31)
Srpanj 2010 (30)
Lipanj 2010 (23)
Svibanj 2010 (28)
Travanj 2010 (20)
Ožujak 2010 (23)
Veljača 2010 (29)
Siječanj 2010 (31)
Prosinac 2009 (20)
Studeni 2009 (28)
Listopad 2009 (11)
Rujan 2009 (21)
Kolovoz 2009 (12)
Srpanj 2009 (19)
Lipanj 2009 (15)
Svibanj 2009 (20)
Travanj 2009 (33)
Ožujak 2009 (10)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

. • Cestitka Garavom na tako sazetim, zrelim i promisljenim zapazanjima . Kangrga je jednom rekao u TV interviuvu: "Bit ce nesto od nas" Kad se davimo svakodnevno u ovom drustvenom blatu, ponekada nade i ponestaju. Ali, ako se ima na umu da smo generacije kojma su u cjelokupnoj istoriji zapale najvece zrtvenicko odricanje ali i naj veci izazovi, ako ne i privilegije,zatecenim u dosad nevidjenim orkanskim drustvenim krizama u kojima se civilizacijska epoha petmilenjsko klasnog nadmetanja, sada napokom raspada po svim svojim drustvenim savovima Gotovo da nema vise dana ni sata u kojima se ne dozivljava tektoska rasprnuca visokih detonacija, bljeskova sto zasljepljuju, vibracije koje lome sve nejake, gomilajuci psihijatrijske ustavnove, kazemate, vjesala, lomace, robije, popravne institucije, koje Nietzsche nazire kao "Popravljanje covjecanstva", upravo tamo gdje se ono nejvise lomi, iznakazuje, gdje mu se trga inskonski duh, vjeru u sebe ( Sapere aude). Samo jaci, koji se penju na vrske lutajucih santa, sad naziru sve oko sebe, taj bljestavi lom smetisnih nanosa, koji se u vlasitom dimu i odurnom zapahu tu raspadaju u zajednickoj gomili : Klasna bestijalnost, krscanske svinjarije, liberalni uljez, demokratski lopov, ideoloski demagog,,ekonomski tiranin. • Sav taj historijski nanos se napokom nasao na svojoj nagomilanoj hrpi! Navucimo maske, promatrahjuci taj trulez koji nestaje u svoj epohalni bezdan

 

Linkovi
Slikarstvo
www.pula-online.com
www.zutaminuta.com

29.09.2012., subota

Vlado i djevojcica Zec

Balkano- Dinaroidni sustav gusla, kubura, krvi,znoja,suza , blata, psovka i molitva, dvadeseto je stoljece pretakalo u Karadjordjvicev i staljinisticki teror. Neki treci virtuali sustav tih opcih raskopina nagovjestili su Milosevic-Tudjman, da bi mozda. iz njihovih preostalih zgarista tek zatitrao Krlezin dragulj. "Doli Kvaternik !" ( svih vremena)

- 10:56 - Komentari (0) - Isprintaj - #

28.09.2012., petak

Linic: „Nas je cilj sniziti cijenu rada .“
Podsjeca na Isusa Nazarecanina , tog borca za ukidanje robovlasnistva u momentu kad ono postaje preskupo za njegovo dozivotno uzdrzavanje. Napretkom sredstava za proizvodnju, proporcionalno tome nagomilava se njegova radna snaga, te ju zakonom ponude i potraznje trebalo pretvoriti u „slobodnog covjeka.“ Drugim rijecima, baciti ga na trziste radne snage, koje vise ne zahtjeva da ga se dozivotno prehranjuje. Medjutim, samim time, ne nestaje i njegova robovlasnicka podcinjenost, odnosno nadcinjenost. Ona tek metamorfozira u jednu svoju novu parazitsku cud: moralnog hipokrite novo monobogog krscanstava, koje od tada pa sve do nasih dana, tako spretno dzonglira vjestinama lazi: nudjenjem onosvjetske blazene vjecnosti u zamjenu, da bome, za tek jedno kratko zemaljsko bistvo sto mu biva jedino na raspolaganju, i koje tada treba podciniti svim mogucim patnjama, pokornickim vrlinama i casti sluzenja sve gramzljivijim stomacima bez dna njihovih klasnih izrabljivaca.
Pri tome,kao da postaje tesko ni zamisliti neki bilo koj drugaciji zivotno evolutivni tok od tadasnjeg klasnog robovlasnistva pa sve do ovih dana, covjeka slijevanog u srenjevjekovnog zeljoposjednickog slugu, kapitalistickog gradjanina, proletera i nomadskog skitnicu. Sve to, tek u jednu paranoicnu svrhu da se njegova proizvodjacka cijena snizi u Linicev apsurd, kojim ce ga se konacno pretvoriti u lumpenproletera, u drumskog razbojnika, u sibirskog kanibala sto ponovno gloze kosti svog bliznjega u pecinama dalekih mu predaka.
Kud ce tada sva ta linicevska, tajkunska i popadijska nagomilana sala?




- 20:20 - Komentari (2) - Isprintaj - #

27.09.2012., četvrtak

Komentar

Povodom „Smijesnog svojatanja boga“ Modesti Bleiz,blog.hr 24.9.2012.

Bozanstvo kao manipulativno sredstvo vladavine animalne kompeticije jaceg nad slabijim bicem

Danasnje se covjecastvo sve cesce spotice po pitanju: „Zasto je Biblja sazdana na tako grubom nasilju?“
Mozda bi se jedan moguci odgovor tome mogao naci upravo u cinjenici da su njeni autori, (posve jos nepoznati), bili vodjeni mentalitetom tadasnjeg drustva, odnosno, da je tamosnji mentalitet bio imanentno nasiljna komponenta postojeceg drustvenog moraliteta.
Biblja se s toga treba naci, danas vise nego ikad, na drustveno optuzenickoj klupi, ne samo zbog njenog promotivnog nasilja kao sredstvo vladavine jaceg nad slabijim bicem, vec i kao tendenciozni promovator anti evolucijske, sveopce zivotne pojave na Zemlji.

- 00:09 - Komentari (5) - Isprintaj - #

25.09.2012., utorak

Ovdje se donosi u cjelosti clanak Jutarnjeg lista od 25.9.2012., da sluzi na uvid onima koji vjeruju da mogu graditi neki svoj sretan bitak u vlastito ogradjenom im brlogu, izdvojeni od bliznjeg i daljnjeg drustvenog okruzenja podredjenom ekonomskoj, vjerskoj i nacionalistickoj tiraniji

BANDA KOJA HARA MJESTOM

Sinovi vrbovečkih moćnika opet napadaju: Dečka divljački prebili, a curi slomili očnu kost .
Liječnici s Rebra bore se da spase vid Ivi J. koja je stradala ispred Jazavca
Neja Markičević/CROPIX
Autor: Martina Butorac
Objavljeno: prije 7 h i 29 min
inShare.0

To je banda koja hara Vrbovcem, a ljudi se boje nešto napraviti. No, svi moraju shvatiti da jedna osoba teško može nešto napraviti, ali ako svi zajedno nešto poduzmemo, možda će naša djeca biti sigurnija - priča očajna majka Ive J. (19) koja se nalazi u KBC Rebro gdje se liječnici bore kako bi joj spasili vid.


VEZANE VIJESTI
Vijesti
'Sinovi vrbovečkih moćnika brutalno su me pretukli, policija će im sve to oprostiti?!'
Bivši član Uprave HP-a Mijalić državni novac trošio i na porniće
Ispred Jazavca
Iva je kao i većina mladih u Vrbovcu u petak izašla u dva najpopularnija lokala. Kao i svakog vikenda, ti su lokali bili prepuni mladih Vrbovčana željnih zabave. No, ono što se ovom gradiću događa kada oko dva sata ujutro lokali zatvore vrata, a mladi izlaze na ulicu, rijetko će tko ispričati. Skupina mladića, mahom sinovi lokalnih moćnika, tada uvodi red. Tko se njima ne svidi, loše prolazi. Iva se, na svoju nesreću, u noći na subotu zatekla na krivom mjestu u krivo vrijeme i sada u bolnici čega drugu operaciju oka. A samo zato što je željela pomoći mladiću koji je ležao na podu i krvario iako ga uopće ne poznaje.

- Sin jednog moćnika udario je jednog dečka koji je slučajno navratio u kafić Jazavac. Nakon toga okrenuo se i svima zaprijetio da će im se nešto dogoditi ako kažu što su vidjeli. Taj je dečko jako krvario i prijateljica i ja smo mu pružale maramicu da obriše krv. Tada se iz skupine ljudi, koja je to sve nijemo promatrala, izdvojio jedan, navukao kapuljaču preko glave i svom snagom me udario šakom u oko. Krv je počela prštati. Srećom, zgrada Hitne je blizu pa su me prijatelji brzo tamo odnijeli. Zamotali su mi oko i prevezli me na Rebro gdje sam hitno operirana. Još nitko ne želi prognozirati što će biti s mojim okom - priča Iva koja nosi naočale i prava je sreća što joj se i staklo nije rasprsnulo po oku, nego su krhotine ozlijedile područje oko oka


Sin lokalnog moćnika, o kojem Iva govori, doznajemo, jest Filip Mijalić, sin bivšeg saborskog zastupnika HSLS-a i bivšeg člana Uprave Hrvatskih pošti Jadranka Mijalića. Dio njegove ekipe, koja kako tvrde mladi Vrbovčani mjesecima divlja gradom, jest i sin gradonačelnika Vrbovca, HDZ-oca Vladimira Bregovića Ivor Bregović (18). Obzirom da se radi o dvojici vjerojatno najmoćnijih ljudi u gradu, njihovo ime rijetko će tko reći javno.

- Jedan je pola ljudi iz grada zaposlio u Pošti, a drugi u PIK-u Vrbovec - objašnjava jedan mladić razloge zbog kojih većina šuti.

Zakon šutnje
Iako su svi vidjeli tko je 19-godišnju Ivu teško ozlijedio, policija još s njim nije razgovarala. Naime, vrbovečka Hitna Ivinu ozljedu oka okvalificirala je kao lakšu što znači da bi napadača trebala goniti privatnim putem. Sada čeka da liječnici iz KBC Rebro policiji pošalju dokumentaciju da se ipak radi o teškoj ozljedi pa da krene krim istraga. Tek tada policajci mogu razgovarati s očevicima i privesti sumnjivca. Iz PU zagrebačke izvijestili su samo kako je krim istraživanje u tijeku te da se, što se njih za sada tiče, radi o nepoznatom napadaču.

- Djeca se boje. Pitanje je tko će od njih reći tko je Ivu udario. Radi se o osobi koju poznaje cijeli grad i poznato je da ima problema s drogom i alkoholom. No, velika odgovornosti leži i na policiji koja takve situacije ne sprečava - smatra Ivina majka.

Inertnost vrbovečke policije u rješavanju problema s ‘gradskim šerifima’ ističe i teško ozlijeđena Iva.

- To se već duže vrijeme događa. Vrbovečka policija ne radi svoj posao i štiti ‘tatine sinove’. Nikada nisu tamo kada treba. Kad oni dođu, banda se već razbježi, a kada im se kaže tko je radio nerede, samo odgovore ‘Budemo vidjeli što možemo učiniti’. I nikada ne mogu učiniti ništa - kaže Iva.

Ne mogu odgovarati
Razgovarali smo i s vlasnikom lokala ispred kojeg je Iva napadnuta i on oštro osuđuje taj sumanut čin. No, u njegovom lokalu nikada nije bilo nereda, zaključuje.

- Uopće ne mogu shvatiti što mu je bilo u glavi kada je udario djevojku. Jako mi je žao što se to dogodilo. Kamen mi je u želucu od te noći. No, kod mene se nitko nikada nije potukao. Ne mogu odgovarati za ono što se događa ispred kafića - kaže Ivica Š. Iva će u bolnici biti desetak dana. Kada se oporavi od operacija, nada se da će policija uvesti malo reda kako bi s vršnjacima mogla izaći van bez da izlazak završi u Hitnoj.




Hitna ih štiti: tvrdi da su to lakše ozljede
Jutarnji list prije desetak dana pisao je o slučaju 23-godišnjeg Slavena P. koji je u večernjim satima 27. kolovoza brutalno pretučen u kafiću u Vrbovcu. Iako je vidio samo tko mu je zadao prvi udarac jer je tada izgubio svijest, prijatelji su mu rekli kako su ga na podu nastavili mlatiti gradonačelnikov sin Ivor Bregović, Jurica Mijalić i njihova ekipa. No, kada je prijatelje pitao hoće li ispričati policiji ono što su vidjeli, svi su mu rekli - ja neću s tim imat posla. I u njegovom slučaju vrbovečka Hitna pomoć prijelom nosa okvalificirala je kao lakšu ozljedu te su ga prebacili u KB Dubrava. Policija je krenula istraživati slučaj tek kada su ih liječnici obavijestili kako se ipak radi o teškoj ozljedi. I on je optužio lokalnu policiju da štiti sinove moćnika.





- 08:36 - Komentari (1) - Isprintaj - #

23.09.2012., nedjelja

Pismo Bori Cosicu

Hvala ti dragi Bore na tvom dirljivom stivu Dorucak kod Majestica,koje vraca u onu djecju poeticnu idilu istie nam vremenosti, tek drugacijih nasih svjetova, ali isti onih hlacastih otvora , koji nisu nalagali zipere ni dugmad, iz kojih vjecno strsala je nasa leprsava kosuljica, kao nekim svojim ironicnim predkazanjima onog podbradog dekora koji ce da steze nam vratove, i prijeci dah. Kao da je ovdje ukazala nuzda da nam se prekriju stopala, tvoje sto gaze uske prolaze Zelenog venca, moje bosonoge po hrapavim skrilijastim povrsinama istarskog pasnjaka, osluskujuci Bethonovu Pastoralu dok jos nisam ni znao za nju… i dok se tatina silueta na uglancanom biciklu Bianchi sve vise udaljavala meni tada u nepoznate svjetove Visnjana, Lovreca i Tinjana. Te povrat Krlezinom Antibarbarusu (?) sjecanja na Ristica , Kostica i Nadrealisticko vanvremeno im drustvo.
Rijetko u mome zivotu iscitano, sto se ono kaze, u jednom dahu.
Nadam se vasem sjetnom i ugodnom putovanju prema jesenjem Berlinu.
Vas Severino

- 15:32 - Komentari (0) - Isprintaj - #

22.09.2012., subota

Linicevih: „Osam godina se 'spaljivao' novac i buducnost“, tek je blefna bajka za malu djecu .
Njome se skrece paznja sa podle tendencije nove vlade da svojim reformatorskim trikovima samo ubrza jaz izmedju Kapitala i Rada, sto dokazuje u svojoj svakodnevnoj placenickoj praksi od strane investicijskih struktura domaceg i vanjskog kapitala na sve vecem bogacenju bogatih i osiromasivanju besposjednickih proizvodjackih snaga, kojima se iz dana u dan sistematski i drsko namecu nova i nova oporezivanja.
Ni rijeci, dakako, o nastavku prljave pljacke sve od devedesetih do danas famoznom rasprodajom za jednu kunu svih znacajnih drustvenih dobara. Podobna tajkunska ljudska sirovina, koja je to ionako sve prokockala, sad se ponovno vadi iz naftalina. Do financiraju se njene daljnje „investicijske“avanture sredstvima koja se, po jedinom mogucem pravilu parazitskog sustava pokradaju od proizvodjackih klasa.
I tako u nedogled, da se ovu jadnu zemlju dalje voza u sveopci drustveni ponor licemjernog nasilja i beznadja pomahnitanim upravljanjem jednim pijanim drustvenim karuselom Svetog trojstva: Milanovica, Linica i Cacica, sve do iskonske pecine velike korporativne Europe.


- 15:10 - Komentari (6) - Isprintaj - #

20.09.2012., četvrtak

Pismo Vladi: Sljedeći tjedan odlazim iz RH, vratit ću se NIKADA!
• Zagreb, 20.09.2012., 13:07
• Autor: M.D.C.
• 195 komentara
Splićanin Ante J. obratio se pismom Vladi RH na njihovoj Facebook stranici. Na stotine građana pismo je počelo međusobno dijeliti. Otkrijte zašto!


Radimir Čačić i Zoran Milanović (Foto: Patrik Maček/Pixsell)
Ante je objasnio Vladi na njezinom Facebook profilu kako mu ne preostaje ništa drugo nego se zbog teške situacije iseliti iz Hrvatske. U uopće mu zbog toga nije žao.
Pismo Ante prenosimo u cjelosti.
'E moja (nažalost ) vlado
Za koju godinu se pozdravite sa Hrvatskom. Svatko tko ima mogućnost seli iz ovog smeća a ne države pa tako i ja ...
Imam 26 godina i 2 kredita jedan sam nedavno riješija (nisam ih diza zbog luksuza nego da bi ja žena i dica mogli pokrit režije i račune i da imamo od čega živit) ...Samo se pitam da li je tako i u ostalim državama .....ja mislim da nije i zato idem provjerit ...
>> 'Oprostite, gdje se može prijaviti kada država vara građane?'
Nadam se da tamo di idem cijene radnika, da dobije plaću koju zaslužuje, da ga gazda ne j*** sa prekovremenim satima kad ih treba platit, da dobije plaću za svaki mjesec a ne ka ovde kod nas
Nisam dobija plaću ima 5 mjeseci al koga briga za to?. Vi ćete reć recesija je .....Da li je netko od vas iz vlade pokušao živit bez plaće 5 mjeseci?
Ne mogu dalje nabrajat jer samo ću napravit neku glupost od bijesa kojega mi je pružila ova vlada i država. Mladi su ogorčeni na vas, gadite im se sa bahatim izjavama po medijima. Štedimo ovde , štedimo vamo štedimo tamo od čega da štedimo od ionako jadne plaće koju još uz to ne primamo .
Štedite i vi pa smanjite svoje plaće sa 20 000 kn na 5 000 pa me baš zanima od čega bi štedili ....
Normalan čovjek ne može 100 kuna mjesečno ostavit sa strane da uštedi nešto za svoje dijete ....Ako sam nešto loše i uvredljivo napisao možete me tužit al nećete se imat od čega naplatit jer nemam ništa, sve mi je pod ovrhom.
Možete me poslat u zatvor tamo ću bar znat da ću sutra imat nešto za ručak ....
Ps. ovo sam išao u susjeda na internet napisat jer je meni isključen.
Sljedeći tjedan odlazim iz ove države a kad me netko pita kad se vraćam odgovorim NIKAD ..'

- 20:44 - Komentari (0) - Isprintaj - #

17.09.2012., ponedjeljak

Nagodba Cratia osiguranje - Hrvoje Vojkovic organizirana je pljacka na stetu Hrvatske i njenih gradana



Nagodba izmedu Hrvoja Vojkovica i Nadzornog odbora Croatia osiguranja prema kojoj Croatia osiguranje placa Vojkovicu odstetu u iznosu od 7,5 milijuna kuna zbog nezakonitog otkaza organizirana je pljacka pod pokroviteljstvom Vlade RH, koja ima vecinski udio u toj tvrtci. Naime presuda o nezakonitom otkazu radnog odnosa ne povlaci za sobom valjanost ugovora koji je Sanaderova Vlada zakljucila s Hrvojem Vojkovicem.



Zakljucenje "ugovora" prema kojem je Sanader ugovorio mjesecnu placu od 261 500,00 kn (EUR 36.500) ukljucivsi takozvani bonus nije nista drugo nego zloupotreba polozaja, jer profil radne snage sa iskustvom i kvalifikacijama Hrvoja Vojkovica na trzistu rada kosta 10.000,00 kn ili 1.500,00 EUR. Sklopljeni ugovor je nistav i po osnovi fiktivnog ugovora, jer je zakljuceni ugovor obestecenje za koaliranje HSLS-a sa Sanaderovim HDZ-om ili pak pokrice za neki drugi posao, a nikako za angazman predsjednika Uprave Croatia osiguranje. Naime ugovorena naknada (mjesecna placa) je najmanje 20 puta veca od uobicajene naknade za profil djelatnika formata Hrvoja Vojkovica. Takva diskrepanca izmedu ugovorene mjesecne place i trzisne cijene u zakljucenom ugovoru ima za posljedicu da je isti nistav. Nistav je po dvije osnove:



1. Ugovor je zakljucen zloupotrebljavajuci sluzbeni polozaj s namjerom da se poduzecu Croatia osiguranje pricini materijalna steta, a obje strane su bile toga svjesne;

2. Ugovor predstavlja fiktivni pravni posao za ugovaranje dvadeset puta vece mjesecne place, kako bi se na taj nacin oprao novac iz Croatia osiguranja.



Odustajanje od ulaganja zalbe i posebno nepodnosenje tuzbe kojom bi se utvrdila nistavost "ugovora o radu" izmedu Sanaderove Vlade i Hrvoja Vojkovica vodi nuzno do zakljucka da sadasnja Vlada smatra zakljuceni ugovor valjanim. Svaki brucos prava sigurno ce znati da bi pobijanje tako zakljucenog "ugovora" trebalo biti uspjesno pred sudom. Ne samo podnosenje tuzbe zbog pobijanja ugovora nego bi organi proganjanja trebali protiv oba sudionika (Sanaderova Vlada odnosno Nadzorni odbor i Hrvoje Vojkovic) pokrenuti kazneni postupak. Umjesto toga Vojkovic dobiva nagradu od 7,5 milijuna kuna. U kakvoj drzavi to mi zivimo? Svaka nada za "boljom" Vladom je time zauvijek nestala!



JURIS PROTECTA

Udruga za unapredenje pravosuda u RH

Zlatko Zeljko, poslovni savjetnik




- 13:22 - Komentari (13) - Isprintaj - #

16.09.2012., nedjelja

SVJETINA KOJA SE BUNI BEZ SVOJIH ZACRTANIH SMJERNICA JE SVIJET ZIVOTINJE.
- 20:39 - Komentari (0) - Isprintaj - #

15.09.2012., subota

Simbolican likovni prilog osobnih i osobenih ideoloskih konotacija

Golemi oleat Severina Majkus Oktobarsko sudjenje ili De Leon Okrivljuje Lenjina, sticanjem prilika, pretvara se primarno u subjekt vise ideolosko-politickih pojasnjenja nego li likovnih kvalifikacijskih tumacenja. Naravno, umjetnicki slikarski substrat iskoristen je kao nadgradna metodologija poruke koju umjetnik, svojim i sebi svojstevenim sredstvima izrazavanja, omedjuje ,zatvara i propagira. Slika (1.5x2m),u biti je fantazmagoricna tranpozicija prototipa cesto oslikavane sakralne teme Posljednje vecere. U ovoj fazi uglavnom finalizirana (vidjeh ih nekoliko), sto ne znaci da je apsolutno dogotovljena. Nakon dvadeset godina opsesivne preokupacije temom i nacinom njene razrade moze se lako dogoditi jedna nova varijanta ilivarijacija u bitnom uzletu, ili cak regresu od momentalno dostignute vizualizacije likovnih i sadrzajnih komponenti homogenizirane cjeline.:
Tematika je idejno politicka u autorovoj vehementnoj viziji osobnih i osobenih promisljanja. Apsolutno netipican i neuobicajen opus poznatog istarskog pejsaziste s obzirom na sadrzaj, dimenzije, nacin slikanja i nemogucnost precizne tematske kategorizacije. U rasponu poijesno isprevrtane motivike Majkus mocno fokusira likovnim kategorizacijama poznatih i manje poznatih svjetskih socijalistickih celnika. Osobe sudjenja djelom zajedno nisu zivjele ni djelovale, a niti se faktografski susretale, i ako u viziji djela kompatibilno reagiraju suodnosima ni najmanje nemogucim, nadrealnim ili egzaltiranim. Sredisnja trojka trokutaste kompozicije osnovne sheme Krist, Juda i apostolski prvak preformulirana je licnostima Marksa, Lenjina i De Leona. Oko njih se okupljaju ostali protagonisti skupa, koje slikar postavlja u svom Porecu. Te prvake ljeve scene proslog stoljeca u biti Majkus ugoscuje. Australskoj voditeljici Socijalisticke Radnicke Partije Monici Princ, koja ga je bezbroj puta dvorila cajem, u svom gradu Sydneju, nametnuto uzvraca gostoprimstvo akcentirajuci saljicu toplog napitka u njezinim rukama. Autor tocno i precizira trenutak sastanka. Sat na zidu otkucava usudnost dogodjaja , a listopadska kalemndarska stranica nedvojbeno ukazuje na mjesec ruskih revolucionarnih zbivanja. Centralnoj licnosti platna, Marksu, inace Lenjinov protivnik Plehanov, podastire vijest o krvavom barbarskom pokolju carske obitelji Romanovih. Po Majkusu to je presudni trenutak, determinirajuca okosnica revizije i razlaza ruskih revolucionera sa znanstvenim marksizmom, a u potpunosti suprotan zapadno europskom sociajlistickom ucenju i vidjenja Marksova nauka. Ova Lenjinova gesta je pocetak konca i izdaje znanstvenog socijalizma. Azijatska koncepcija diktature proletarijata predstavljena masakrom grubi je falsifikat marksizma, cijeg se ucenja striktno pridrzava De Leon u snovi svojih gledanja na revoluciju misli. Za Lenjinov cin autor nema razumjevanja , buduci da nije izlika niti isprika teorije Marksove doktrine.
II
U koloristicki smirenom platnu njazivlji bojani naglasak je prepoznatljiva porecka veduta , dobro uocljiva kroz goticku triforu. Raspored triju planova licnosti je realistican, jasan i razumljiv, harmonijski ostvaren dopadljivo. Horizontala debatnog stola uz vertikalu naznacenih prozora naznacuje red, koji se prirodno opsluzuje, dok jesam goticki prozor osnovni izvor rasprsenog osvjetljenja predvecernjeg ugodjaja. Senzibilitet plana je zagonetan, melankolican u viseznacju i viseslojnosti aluzija i iluzija o presudnoj vaznosti izabranog krvavog cina kao pokretaca zablude i revizije. Krv nevine djece,,po autoru, otvara sve divergencije lijevog pokreta i kasnije jos gore metamorfoze, a to moguce simplificira problem ! Prikazane osobe, s vise ili manje figuracijske licnosti, lisene su triunfalizma. Ozbiljne su pod teretom zadatka , staticne, liserne kozmopolitske zivosti miljea. Majkus podcrtava stratus duha i ucenja kojeg uvazava i cijim se iskrivljavanjem efektivno i borbeno sukobljava. Poput Magnasca spaja izrazajnost povijesnog prizora s narativnoscu rasprave nekonvencijske tematike; nju rasclanjuje i prilagodjava svojim stajalistima i stavovima
Paleta je prigusena, hladna , ostra poput rasprave koja se vodi. Ovako postavljeni napabirceni i uslozeni likovi, ispreturani u vremenu i prostoru, htijenjem susreta sugeriraju jedan san, moguc sraz bezvremenosti jakog naboja. Svi su oni velikani jedne pozitivne idejne formulacije presudnih vaznosti, a sukobljeni unutar najboljih rjesenja realizacije, svjesni vlastitih socialnih, humanistickih i ljudskih implikacija i odgovornosti, jer vjeruju da rade ispravno. Voljom tvorca djela okupljaju se u Porecu, pronalaze na nemogucemu, ali simpticnom mjestu, dok sam autor svoje likovne i intelektualne dileme razrjesava sam u tijenijem okruzenju , svojm Majkusima! Oslikavajuci fantazmagoriju bjezi od jeftinih efekata i prizoriste uproscuje do same sustine lomeci se izborom najadekvatnijeg namaza, poteza, boje, oblika, zanka i orisa. Kompoziciju pogodjeno apsolvira u susretu horizontale s vertikalom i dominantnim trokutom trolista protagonista.
III
Koja to pitanja Majkus zeli razrijesiti u vremenu kad je to ipak sve to proslost, doduse dominantnih kordinanta jedne epohe koji mnogi od nas bijahu sudionicima, hotimicnim ili nehotimicnim statistima? Sto ga potice na takva razmisljanja ? Nakon duzeg izbivanja u Australiji vrativsi se u Europu duboko je zacudjen, kao uvjereni ljevicar, kako stanovnici naseg kontinenta nemaju pojma o vaneuropskim socijalistickim strankama i njihovu ucenju. Smatra da europske kompartije svijesno, od samog osnutka, zaobilaze, po njemu njihovog glavnog idejnog protivnika-Sociajlisticku radnicku partiju SAD. Stariju po nastanku, uvijek vjernu slijednicu Marksa koja se nikad nije kompromitirala niti deformirala revizionizmom. Njen osnivac bio je sveucilisni profesor, povjesnik Daniel De Leon, cije je djelo Lenjin, preko publiciste J. Reeda, ipak upoznao i istaknuo vaznost njegovih teoretskih postavki kojima je pridonio kvantitativno znanstvenom sociajlizmu. Formalno su se razisli u tijeku stvaranja Trece internacionale buduci da De Leon uvijek daje prevagu misli i ideja zazirajuci od nasilja nametanja nefunkcionalnih i necivilizacijskih rjesenja.
Na slici, do samog Marksa Majkus oslikava istarsku revolucionarku i pjesnikinju Giuseppinu Martinuzzi, kao osobni hommage toj divnoj zeni njegove rodne Istre. S druge strane, za stolom sjede Australijanka Monica Prince , koja srdacno cavrlja sa Rozom Luxemburg, o kojoj je slikaru mnogo puta pricala. U trecem planu , iza Marksa razvidne su figure Engelsa,Labriole i Lafarqua. N drugoj strani skicozno osjenceni figuriraju Bebel, Lassale i Liebknecht. Pred tom trojkom na zidu je ovjesena jedna duboko simbolicna slika alegorijske dihotomije. S jedne strane prikazani industrijski razvoj koji bi progresom morao spasiti covjecanstvo, pretvoren je u suprotnost. Tom napretku razvijenih dimnjaka, tvornica i celicana suprostalja prosjakinju s izgladnijelim djetetom ili malim radnickim robom bezumna iskoristavanja.
Majkusova idejna sadrzajna okosnica je jasna, tvrdoglavo branjena na Veceri, koja naravno nije ustanju ispraviti pocinjeno zlo, a mozda, iz raznih razloga, niti realno u mogucnosti crno- bijelo presudjivati i osudjivati tektonske pokrete jednog politickog i filozofskog pokreta. Ipak, ovim djelom, autor nas ne ostavlja indiferentnima u zgusnutoj atmosferi jednog jednog iluzionistickog snovidjenja. Njegov individualni i subjektivni, borbeni, idejni i slikarski zahvat ambiciozan u projektu, zasluzuje biti ogledan i prikazan javnosti kako u zanimljivostima deklariranih povijesnih i likovnih determinanti. Ozbiljnog gledatelja opus pozivlje na razmisljanje i otvara upitne situacije. Mozda je to i osnovna vaznost javnog eksponiranja oktobarskog sudjenja.
OZUJAK, 2001, POREC Branko Mrkusic
Autorov pogovor
Proslo je jedanaest godina. I dragi Branko Mrkusic nije vise medju nama. Kad bi i bio uzalud bih potrazio reviziju tog njegovog teksta. Dvije svojeglavosti ne mogu nikad uskorak.
Nakog dugog dvoumljenja ipak sam odlucio da se ovdje predstavi u znak sjecanja na nasa druzenja. Bio je obljubljena pridoslica mnogih Porecana, nakon sto je zauvijek izgubio svoje Vukovarsko ratno boraviste.
U nasim si sjecanjima Branko

- 21:32 - Komentari (0) - Isprintaj - #

14.09.2012., petak

Signore e Signori,
Mi sento particolarmente onorato di essere qui con Voi ad Albona e di poter partecipare a questa manifestazione solenne con questa mia modesta opera pittorica ed avicinarmi cosi', non solo idalmente, come da lungi anelavo nel mio piccolo, ma finalmente, anche concretamente all'opera di Giuseppina Martinuzzi, grande protagonista istriana del secolo che si siamo lasciati alle splalle. Una signora che ha saputo essere compagna, in un gruppo determinato che parte da un movimento molto piu' vasto, lasciandoci anche Lei una grossa eredita': la dimostrazione che la battaglia per la dignita' dell'uomo deve saper superare ogni barriera sia essa di tempo, di cultura o di lingua.
Se mi e' concesso, vorei approffitare di quest'occasione per lanciare un appello che, ne sono sicuro, se ci fosse, lo conviderebbe pure la nostra Giuseppina. Parta quest'oggi da questa gloriosa cita' l'iniziativa volta al ricupero dell'origine e dello spirito autentico del Primo maggio- Giornata internazionale della classe operaia , cambiato nel corso del XX secolo dai partiti revisionisti in una a „Festa del Lavoro“, senza pensare che un tale mutamento autorizzerebbe a festegiare persino il „Lavoro dei Ladri“.
Ricordando le ardue lotte dei minatori albonesi, che per fortuna appartengano ad un passato che puo' venir rispolverato soltanto da documenti e ricerche, ritengo altresi' doveroso inviare da questo pulpito un messaggio volto alla riflessione che condurra' ad un rilancio dell'unita' del mondo dei lavoratori in questa nostra epoca , che e' quella della globalizzazione.
Grazie dell'attenzione Severino Majkus
Il giorno 27 aprile 2001

- 23:08 - Komentari (0) - Isprintaj - #

IL GIUDIZIO D'OTTOBRE



Un'opera di Severino Majkus

Gli unici titoli che mi autorizzano a presentare l'opera del pittore Severino Majkus sono la nostra antica amicizia e l'amore per la terra e la cultura dell'Istria: la rossa terra delle fertili doline e la bianca pietra delle montagne e delle chiese esposte al vento e alla salsedine dell'Adriatico.
Severino Majkus č un istriano che dipinge paesaggi istriani, che li conosce e li ama, che li abita e li percorre prima di fissare sulla tela un particolare o un frammento, dimesso e apparentemente insignificante, in un momento irripetibile, come l'alba appena velata o il tramonto affocato. Quante volte ha colto le poche case di un borgo nel silenzio di un pomeriggio o le rovine di un edificio (chiesa o castello) nell'abbandono che la storia lascia dietro il suo passaggio !
Quasi vent'anni fa vidi nel suo studio una grande tela incompiuta sulla quale erano effigiati personaggi storici riuniti attorno a un tavolo: nonostante l'importanza del soggetto (una specie di "ultima cena dei padri del socialismo")..jl pittore non era soddisfatto e voleva abbandonare o distrere l'opera. In parte grazie (o a causa) dei nostri colloqui, Majkus ha realizzato una nuova grande tela con lo stesso soggetto ma rinnovandone la composizione, che ora appare meno rigida, piů elaborata: un vertice del triangolo č occupato dalla bianca figura di Karl Marx, gli altri, diametralmente opposti, sono occupati dal teorico socialista americano Daniel De Leon e dal russo Lenin. A questa figurazione dialettica fanno da cornice altri gruppi di personaggi immersi nella conversazione, mentre sulla sinistra di chi guarda siede una donna dall'aspetto dolce ma deciso: si tratta della maestra istriana Giuseppina Martinuzzi che, al di lŕ del dibattito ideologico, ha concretamente lavorato durante tutta la sua vita per l'elevazione materiale, morale e culturale degli uomini e donne dell'Istria.
Il giudizio d'ottobre č un'opera ambiziosa per i 1 tentativo di operare una sintesi tra passato e presente: č anche un'opera generosa che Majkus, coltivando un ideale forte, ha perseguito durante questi anni disillusi e impegnati solo dal profitto. Nella somma di tanti stimoli culturali e di tante esperienze di vita (dall'Istria all'Australia e di nuovo all'Adriatico) egli ha tentato di raggiungere un difficile equilibrio che si potrebbe identificare nel classico canestro di frutta che occupa il centro focale del quadro (all'incrocio delle linee diagonali).
Per un pittore dell'attimo e della luce che fono, questo corpo a corpo con la storia dell'ultimo secolo rappresenta una grande sfida; per noi il quadro e un invito a vedere, oltre le tragedie, la necessitŕ dell'ideale.

Luciano Morbiato, Padova

- 20:36 - Komentari (0) - Isprintaj - #

13.09.2012., četvrtak

[/IMG]

Uploaded with ImageShack.us

ZADNJA VECERA ili OKTOBARSKO SUDJENJE
(u razvojnoj fazi. Sljedi popratni tekst)
- 23:55 - Komentari (0) - Isprintaj - #
[/IMG]

Kompozicija sa bukaletom
- 23:22 - Komentari (0) - Isprintaj - #

12.09.2012., srijeda

[/IMG]

Mrtva priroda sa cesnjakom
- 23:37 - Komentari (0) - Isprintaj - #
[/IMG]

Mrtva priroda
- 08:18 - Komentari (0) - Isprintaj - #

07.09.2012., petak

[/IMG]

Selo Fabci
- 17:29 - Komentari (0) - Isprintaj - #

03.09.2012., ponedjeljak

Tužna sudbina rudara u Carboniji, pobratimu Labina. (Glas Istre,3.9.12.)

Kao da je mentalni sklop suvremenog covjeka sazdan na Satanovom Trojstvu, baziran uglavnome, na laznoj povijesti, na kontaminiranim ideologijama i na opce obmanjujucim religijama.
Nadirajuci drustveni sustav korporativnog kapitala, utemeljen isklucivo na sticanju viska vrijednosti , koji stvara jednu novu biolosku vrstu Planete, a koja posve napusta svoje proizvodjacke evolutivne stecevine, na kojima je sazdano cjelokupno covjecanstvo, i tendenciozno siri vlastiti opstanak na parazitskim temeljima nerada. Medju njenim prvim zrtvama zatice se covjekovo duhovno stvaralastvo kao umjetnost.
Post industrijska era, tako potiskuje takodjer cjelokupnu proizvodjacku covjekovu narav. Komputerizacijom dostize vrhunac bezglave manije za apsurdnim gomilanjem materijalni dobara nekolicine svjetski pomahnitalih novih Faraona. Slijedi, ne samo rudarstvo koje se istjeruje na svjetske ulice, vec se pauperizira kompletna proizvodjacka covjekova narav. Skitnicarenje tako postaje nova pojava globalnog nomadstva u potrazi za svojim elementarnim opstankom, sto direktno utjece na covjekovu devalvaciju kao takvog.Pretvoren u svoju drustvenu nus pojavu, preostaju mu nadnaravne halucinacije obmanjujucih religija. Povijesnog iskopavanja i pretvaranja svoje stvaralacke naravi u herojske epove , kao i, ostranjenje iz pravnih kodeksa klasno moralnog sklopa, on ponovo ozivljuje svoje naravne instinkte. Iz zagubljenih proizvodjackih svojsta, transcendentira u otimaca, teroristu, nasiljnog anarhistu, cime se farsno pojednacuje , kao zrtva,sa svojim predatorom.


- 14:09 - Komentari (0) - Isprintaj - #
[/IMG]

Kompozicija s bocunom
- 10:02 - Komentari (0) - Isprintaj - #

02.09.2012., nedjelja

[/IMG]

Rani radovi
Mrtva priroda s crnom macom
- 17:27 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se