selnica

došao je i zaj dan kad nastupa predizborna šutnja.

napokon čovjek ima malo mira za razmišljanje.

Međimurski župan Josip Posavec podjetio je da je ukupna vrijedost projekta oko 270 milijuna kuna. Naglasio je da će međimurske općine i gradovi na čijem se području nalaze polja s početkom eksploatacije ubirati rentu u visina 2,6% prihoda od ukupne prodaje. „Ne trebam posebno naglašavati koliko će to značiti za proračune naših općina“, zaključio je župan.

Neke procjene govore da bi na osnovu rente Općine Štrigova, Sveti Martin na Muri, Gornji Mihaljevec, Selnica, Sveti Juraj na Bregu, Vratišinec i grad Mursko Središće u idućih desetak godina mogli uprihoditi oko 10 milijuna eura.

Lijepo je to iznio župan. Ali kaj nam to znači kad mi na selnici bumo vjerojatno dobili oko 14% od ukupne cifre. Jest da je to 10,4 miliona kuna, ali kad se pokriju sva neizvršena obečanja ostaje nam...

Za sve one koji nisu pročitali članak u Glasu koncila o Župi Sv. Marka Selnica

Za početak izvod iz lista Međimurje, mada je Dugi to već najavio, ali nek se najde.

Isto to donose i Međimurske novine




BAŠTINA Pokladna maska iz Selnice na popis hrvatskoga kulturnog dobra
Zbog svađa pikači pred izumiranjem
Autor IVICA BETI



A večernji list govori o ovome:
06.11.2007 16:20
SELNICA Ministarstvo kulture je potkraj listopada predložilo da se uz paški sir, sinjsku alku i zagorske štrukle, i umijeće izrade tradicijske pokladne maske pikača u Selnici uvrsti na popis nematerijalnoga kulturnog dobra! O tome je u Čakovcu izvijestio ministar mr. Božo Biškupić.

Podjela unutar sela
Kako je obrazloženo, umijeće izrade pikača do danas se očuvalo u selu Selnica, a u prošlosti bilo je karakteristično za gornje Međimurje. Maska se izrađivala od materijala koje su mještani nalazili u prirodi, od ručno pokošene slame, košnice i čička, koji raste na livadama.

Od početka osamdesetih godina Kulturno-umjetnička udruga Pikač Selnica čuva tradiciju izrade te maske, a pokazuju ih na fašničkim povorkama. Vijest o uvrštenju na popis nematerijalnog dobra razveselila je Selničane. No, na površinu su isplivali i problemi u radu KUU-a Pikač.

Zbog slabog zanimanja mještana i podjele unutar sela, imamo samo desetak aktivnih članova na koje se može računati. Na manifestacijama sudjelujemo sa samo dvije ili tri maske u pratnji kojih mora biti desetak ljudi koji pomažu u odijevanju kazao je Nenad Jambrović, predsjednik Pikača.

Maske su jedino što drži udrugu na okupu jer se folklorni plesovi i pjesma desetak godina ne vide i ne čuju. Nadamo se da će uvrštenje na popis hrvatske baštine potaknuti mještane na veću aktivnost u Pikaču.

Na pokladni utorak
Izrada maske vrlo je zanimljiva. Tijelo osobe koja je nosi obavija se užadima od slame, a na glavu joj se stavlja slamnata košnica. U ruci drži pikač, čičkovu granu. Taj čičak bode, ili po međimurskom pika, te je i dobio naziv pikač.

U Ministarstvu kulture objašnjavaju da se nekad koristila ručno pokošena raž obrađena vršilicom. Od nje se izrađivala užad dužine od tri do desetak metara, promjera od 10 do 15 centimetara, kojom se obavija tijelo maškare. Danas se koristi slama obrađena kombajnom, ali se zadržao tradicionalni izgled maske. Izrađuju se za pokladni utorak, fašnik.