četvrtak, 22.05.2008.
RADE KONČAR 1911 . - 1942.
Hrvatski komunist i partizanski borac u 2. svjetskom ratu rođen 29. listopada 1911. godine u selu Končarev Kraj (okolica Plitvičkih jezera). Po završetku osnovne škole pohađao je strojobravarski zanat u Beogradu i Leskovcu. Član Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) Rade Končar, znan kao i Brko, postao je 1934. godine. Nakon završenog zanatskog školovanja zaposlio se u Beogradu. Dvije godine nakon što je postao član komunističke stranke (1936.) osuđen je na godinu dana zatvora zbog komunističko djelovanja.
Nakon što je odslužio kaznu seli u Zagreb gdje se zapošljava u tvornici Siemens AG (danas nosi Končarevo ime). U tvornici radi na širenju komunističke propagande i utemeljuje štrajkački odbor. Brzo napreduje zbog toga i 1938. godine postaje član zagrebačkog mjesnog odbora stranke, a već godinu dana kasnije i politički tajnik Komunističke partije Hrvatske (KPH). Dvije godine kasnije (1940.) član je Politbiroa Komunističke partije Jugoslavije (KPJ).
Nakon izvršene agresije na Jugoslaviju 1941. godine radi na organiziraju ustanka. U rujnu iste godine sudionik je sastanka partizanskog vodstva u Stolicama (BiH). Nakon sastanka dolazi u Split gdje također radi na organizaciji ustanka i pružanju otpora talijanskom okupatoru. No, 17. studenog te 1941. godine uhićuju ga talijanske vlasti, ali ne znaju točno koga su uhitili. Stoga je podvrgnut bezuspješnom mučenju. Međutim, zahvaljujući ustaškim vlastima koje u Zagrebu pronalaze dokumente iz vremena Kraljevine Jugoslavije talijanski okupator doznajte o kome se radi. Ubrzo je osuđen na smrt. Kada je na talijanskom okupacijskom sudu pitan hoće li se žaliti na presudu izrekao je rečenicu koja se i danas pamti i citira: Milost ne tražim, niti bi vam je dao. Pred samo strijeljanje htjeli su mu vezati oči i pucati u leđa, što je odbio riječima: Kukavice, pucajte u prsa! Talijanske vlasti strijeljale su ga šibenskom Šubićevcu 22. svibnja 1942. godine s još 25 antifašista. Iste godine u Zagrebu je uhićena, mučena i ubijena i njegova supruga Dragica Končar.
Končareva smrt stvorila je od njega antifašističku ikonu, a u kolovozu 1942. godine jedna je od prvih antifašista koji dobivaju naslov Narodnog heroja Jugoslavije, a u Hrvatskoj jedan je od 282 službeno proglašena narodna heroja. U prosincu 1943. godine 13. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske dobiva ime po Radi Končaru. I danas neke tvrtke nose ime po Radi Končaru, a i nekoliko srednjih škola (uglavnom tehničkih i elektrotehničkih) na prostoru bivše Jugoslavije nosi njegovo ime.
- 14:55 -
subota, 03.05.2008.
Gradski komunalni red krši ustavna prava!
S obzirom na činjenicu da je rok koji je odredila gradska vlast postavila zainteresiranoj javnosti za davanje primjedbi i prijedloga na Nacrt odluke o komunalnom redu istekao u Petak 25. travnja, mi u SDP smo osjetili potrebu da kao zainteresirana politička opcija po drugi put reagiramo na netom spomenuti ja bih ga nazvao pokušaj sastavljanja nesuvislog, stručno nedorečenog, teksta. Predloženi Nacrt čak zadire u Ustavom zagarantiranu slobodu kretanja svakog pojedinca, građanina RH i ovim nepromišljenom odlukom gradska vlast je uspjela prekršiti Zakon o zaštiti životinja NN135/06, te ne spominje neke podzakonske akte kojima su uređeni specifični odnosi i uvjeti a vezani za funkcioniranje određenih poslova
Kako je gradska vlast na SDP-ov intervju dan 17.travnja reagirala na izrečenu činjenicu, ponavljam činjenicu, da se vidi kako gradska vlast nema razrađenu strategiju što upućuje da nema adekvatnu stručnu grupaciju ili ne želi surađivati sa istom pa kao rezultat imamo ovakve nakaradne nacrte, prijedloge, projekte,i upravo kao rezultat te reakcije odlučili smo po isteku roka dati mali stručni osvrt na neke dijelove tog istog Nacrta i dokazati da pisanje takvog dokumenta, prije nego što ga se kao prijedlog prezentira javnosti, ne spada u domenu pisanja sastava, već takav ozbiljan dokument mora biti rezultat detaljne analize na terenu i naposljetku stručne rasprave. U tom smislu navesti ću nekoliko primjera koji su u ovom Nacrtu postavljeni krivo i omogućavaju dvosmisleno tumačenje.
U članku 40 stavak 4 Nacrta navodi se da ukoliko vlasnici ili korisnici zelenih površina ne obavljaju potrebne radove na održavanju iste, te radove obaviti će pravna ili fizička osoba po nalogu nadležnog tijela za komunalne djelatnosti na teret vlasnika. U tom smislu gradska vlast je prema Zakonu o šumama NN 140/05 članak 11 odavno bila dužna provesti takvu mjeru na područjima javnih površina parka Šubičevac i ostalima na u granicama Grada. Gradonačelnica je, podsjetimo se, prije godinu i pol dana obećala da će u suradnji sa gradskim zelenilom obaviti potrebite radnje uklanjanja korova i osušenih stabala te uklanjanja nametnika, što naravno nije pa ne vidim razlog ako nisu poštovali Zakon zašto bi sada poštovali Odluku o komunalnom redu koja je niža u rangu zakonskih akata .
U članku 14 stavak 3 navedeno je slijedeće: „ako je glomazni otpad nastao na područjima gdje se ne obavlja organizirano skupljanje kućnog i glomaznog otpada, stvaratelji takvog otpada dužni su sami odvesti do najbližeg mjesta za odlaganje, ili ga ukloniti u dogovoru sa sakupljačem koji obavlja tu komunalnu djelatnost“. Naime iz ovoga se ne vidi koje je to najbliže mjesto za odlaganje, ako je Gradska vlast mislila na odlagalište Bikarac onda je to treba naglasiti u protivnom stvaratelj takvog otpada može isti ostaviti uz kontejnere negdje u drugoj četvrti kako se navodi u stavku 1 istog članka gdje je taj dan određeno odvoženje glomaznog otpada. Bilo bi puno normalnije izgraditi i odrediti odgovarajuća dvorišta unutar naselja gdje se smije takav otpad odlagati ili jednostavno naložiti da se isti smije odvoziti samo i direktno na Bikarac o trošku stvaratelja istog u određenom vremenskom roku od stvaranja istog.
Članak 79 stavak 2 istog nacrta predviđa postavljanje košarica za otpad na javne površine u dovoljnom broju i održavanje istih. Nigdje se određuje koliki je taj dovoljan broj, kakve su one boje, oblika, dali su zatvorenog tipa i zaštićene od atmosferskih utjecaja, bilo vjetra, kiše ili sunca kako bi se spriječilo truljenje otpada i njegovo ispiranje na površinu i tako stvaranje zdravstvenog problema. Sve je to ovim člankom ostavljeno na proizvoljnu odluku pravne osobe koja obavlja komunalnu djelatnost održavanja čistoće, a možemo za pretpostaviti da će u budućnosti takvu djelatnost provoditi privatnik kojemu je povjerena koncesija za održavanje i postavljenje istih, pa potrebno takva pravila točno i nedvosmisleno definirati.
Članak 80 stavak 1 nacrta zabranjuje odlaganje ili bacanje otpada izvan za to predviđenog mjesta i uz prometnice. Moramo opet podsjetiti Gradsku vlast da su svi kontejneri u Gradu postavljeni uz prometnice koje su pod nadzorom ili Županije ili direktno HC-a, i dali onda to znači da se ti isti kontejneri ne smiju postaviti na ta mjesta, te slijedom toga dali će ih Gradska vlast pomaknuti i gdje.
Članak 82 u potpunosti je dvosmislen i nedorečen, naime ako se želi odrediti broj kontejnera za odlaganje kućnog otpada, izgled, ograđenost istih onda se ne smije ostaviti mogućnost da pravna osoba koja postavlja iste proizvoljno određuje njihov broj, oblik i ostalo več se takve karakteristike određuju točno i nedvosmisleno, kao i njihov broj u odnosu na korisnike, te njihova ograđenost i zaštićenost od djelovanja sunčeve topline i raspadanja biološke komponente otpada te stvaranja po zdravlje ljudi štetnih komponenti i onda pod djelovanjem kiše ispiranje istih na cestu. Karakteristike navedenih sredstva moraju biti takve da je onemogućeno raznošenje otpada od strane životinja čemu smo svjedoci i spriječila zaraza. Sve to ovaj članak ne predviđa već u maniri Gradske vlasti sve se to ostavlja na proizvoljnu odluku održavatelja tih sredstava
Sekcija VI ovog Nacrta, a koja se odnosi na držanje životinja je u potpunosti promašena i kosi se sa nekim zakonskim aktima, pa čak postavlja upitnost ustavnosti ovog nacrta. Dozvolite mi da obrazložim takvo mišljenje na konkretnim primjerima:
Podjela životinjskih organizama koja se spominje u članku 98 je krivo i na nestručan način izvedena i potpuno nepotrebna. Naime ovaj dio nacrta nije potrebno uvoditi kao sekciju u Odluci o komunalnom redu već je Gradska vlast dužna prema Zakonu o zaštiti životinja NN 135/06 članku 58 stavku 4 donijeti posebnu Odluku o držanju životinja za društvo, opasnih životinja, divljih životinja i zvijeri koja će se vezati na Odluku o komunalnom redu.
Nadalje kako je u članku 99 spomenuto da u Šibeniku i inim naseljima nije dozvoljeno držanje domaćih i drugih životinja, a kako je u prethodnom članku podjela životinja krivo izvedena onda iz članka 99 stavka 1 proizlazi da nije dozvoljeno u spomenutim naseljima držati kućne ljubimce i ukrasne životinje, tj životinje držane u odgovarajućim miniekosustavima kao što su ribice u akvarijima, insekti u terarijima, mravi u mravinjacima i to ne bliže spomenutim naseljima od 30 metara kako se navodi u članku 100 stavku 1 istog nacrta Odluke.
Prema spomenutom članku 100 stavku 2 zabrana držanja životinja unutar 30 metara od spomenutih naselja donosi se na zahtjev fizičke ili pravne osobe što omogućuje da iz nekog nepoznatog razloga bilo tko zatraži zabranu držanja neke bezopasne životinje svom susjedu što ukazuje na nespretnost i kratkovidnost ove Gradske vlasti.
Članak 101 potpuno amnestira držatelje konja s obzirom da se u ovom nacrtu ne navodi da li će njihovo držanje biti uređeno posebnom Odlukom ili će držateljima istih a prema ovom članku biti omogućeno puštanje konja po svim javnim površinama s obzirom da nisu točno određene površine gdje se to smije, a s obzirom na specifičnost i potrebe koje te životinje imaju.
Članak 102 detaljno definira potreban pribor kojeg držatelj psa mora posjedovati kako bi neškodljivo uklonio nečistoću svog ljubimca, a ne predviđa mogućnost uporabe jednokratne rukavice za odstranjivanje nečistoće ili nečeg drugog. Ovaj članak nije napisan suvislo, bilo je potrebno samo naglasiti da je držatelj životinje dužan odmah po onečišćivanju okoline sa izlučevinama iste na neškodljiv i za okolinu neštetan način ukloniti. Kako će to držatelj obaviti to ne bi trebao biti predmet ove Odluke. Ovako napisan članak ostavlja mogućnost da komunalni redar kažnjava držatelje pasa jer nemaju odgovarajući pribor kao što to propisuje ovaj članak u stavku 1. U stavku 2 istog članka se nalaže da svi psi moraju imati brnjicu što je kod nekih pasmina nemoguće izvesti i bilo bi dobro da u skladu da određivanjem opasnih pasmina koji su zbog svojih urođenih svojstava i agresivnog instinkta ili izvježbanosti opasni za sigurnost ljudi, a posebno dobermani, američki strafordski terijeri, bulterijeri, pitbul terijeri, rotwaileri, doge, njemački i belgijski ovčari, japanski borilački psi, veliki japanski špicevi, mastifi, šarplaninci i njihovi križanci, da se istima odrediti obavezno vođenje na uzici uz uporabu brnjice u svrhu zaštite sigurnosti i zdravlja ljudi i drugih životinja U protivnom pasmina kao što je mops bi morala na osnovu članka 102 stavka 2 imati brnjicu što je nemoguće izvesti kao i kod još mnogih pasmina jer nemaju izraženu njušku na koju bi brnjicu stavili.
Članak 103 zabranjuje vođenje psa po uređenim javnim površinama te se posebno spominju Perivoj Roberta Visianija, Luje Maruna i neki drugi što onemogućava prolazak ljudima jer se pretpostavlja da pse vode ljudi pa iz ovog proizlazi da je zabranjeno vlasnicima pasa dok drže svog kućnog ljubimca u ruci ili ga vode na povodcu prolazak kroz spomenute Perivoje što je donekle zadiranje u Ustavna prava pojedinca na slobodu kretanja. Ovaj članak je utoliko više promašen što se uopće ne navode dječji vrtići, prodavaonice hrane, restorani i ne poznaje kategoriju pasa vodiča slijepih koji moraju imati poseban status Osim toga kako sam nacrt Odluke u ovoj sekciji nije predvidio gdje je dozvoljeno puštanje pasa i drugih kućnih ljubimaca a zagarantirano prema Zakonu o zaštiti životinja NN135/06 članku 48 stavak 1 gdje se određuje da se toj skupini životinja moraju osigurati uvjeti držanja u skladu sa njihovim potrebama, onda im se i ne može zabraniti kretanje po površinama kada nisu određene one gdje se to smije. Također je potrebno naglasiti da se takva rješenja uvode kao ograničavanje kretanja i obavljanja fizioloških potreba na područjima od posebnog značaja za lokalnu zajednicu a eksplicite uvoditi zabrane, što se definira posebnim člankom ili čak zasebnom Odlukom uz definiranje načina označavanja takvih površina. U stavku 3 članku 103 toliko je uopćeno navedena zabrana kupanja psima svugdje gdje se kupaju ljudi da ispada da se psi ne smiju kupati u moru uopće, jer ne postoji Odluka kojom se definiraju javna kupališta za ljude na kojima bi slijedom iste takve Odluke bilo onemogućeno kupanje svim životinjama za društvo (ne samo psima), ali ne i prolazak istih uz odgovarajuću kontrolu definiranu zasebnom Odlukom o životinjama.
U članku 104 nije naveden pravilnik kojemu moraju udovoljavati pravne ili fizičke osobe .a sa kojima Grad može zaključiti ugovor o koncesiji o obavljanju poslova hvatanja i to ne samo pasa, mačaka i ostalih (pravilnik o uvjetima glede uređenja objekata, veterinarske opreme i stručnih djelatnika, kojima moraju udovoljavati pravne i fizičke osobe u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti NN70/97) pa je utoliko i ovaj članak promašen i omogućava da Grad sa bilo kime potpiše takav ugovor i još k tome samo se navodi hvatanje pasa kao da druge životinje a koje lutaju po Gradu i raznose smeće i opasnije su po zdravlje ljudi ne postoje.
Što se tiče članka 105 Gradska vlast bi trebala znati da je lokalna samouprava dužna prema članku 56 stavku 4 i stavku 5 Zakona o zaštiti životinja NN 135/06 osnovati sklonište za napuštene životinje i sudjelovati u financiranju istog ukoliko ga nije otvorila druga pravna ili fizička osoba, a onda opet po istom Zakonu i navedenom članku sudjelovati i financiranju . S obzirom da je Gradska vlast sudjelovala u zatvaranju skloništa za životinje nepoštivajući odredbe spomenutog Zakona onda ju se može prema kaznenim odredbama istog Zakona kazniti sa 30000 – 50000 kuna i naložiti joj poštivanje navednih članaka. Utoliko je ovaj članak 105 nacrta besmislen kada sklonište ne postoji.
Na kraju ove sekcije u članku 106 gradska vlast samo dokazuje da nije u stanju napisati suvislu rečenicu, npr. koja su to odgovarajuća državna tijela RH, zar postoje neodgovarajuća državna tijela, valjda je naša pametna gradska vlast mislila na institucije državne vlasti koje u svojoj službi posjeduju životinje određene vrste i pasmine koje zadovoljavaju potrebe spomenute institucije kao što su službeni psi, konji u vojno ili službi policije i td.
Kao što se vidi iz gore priloženog teksta od gradske vlasti ponuđeni Nacrt Odluke o komunalnom redu je u većini svojih dijelova promašen, nedorečen i nije usklađen sa nekim zakonskim aktima stoga će klub vjećnika SDP-a u Gradskom vijeću uputiti amandmane na ovakvu odluku i tražiti da se sporna odluka povuče iz procedure i doradi. Osim toga ne vidimo razloga zašto izmišljati toplu vodu kada već postoje Odluke o komunalnom redu i pripadajuće Odluke o držanju životinja i ine, a koje zadovoljavaju Europske standarde , kao što su npr. Odluke Grada Zagreba i drugih hrvatskih gradova, i samo ih je trebalo proučiti i u maniri dobrog gospodara prilagoditi našim lokalnim uvjetima.
Goran Horvatović DVM
član Gradskog odbora SDP Šibenik
- 22:01 -
