četvrtak, 17.04.2008.
Odluka o komunalnom redu
Vjerujem da bi se trebali složiti da je sustavni pristup razvoju Šibenika neophodan da bi grad dobio šansu da se brže pomakne s mrtve točke. Ono oko čega bi se također trebali složiti je to da bi političari trebali biti oni koji stručnjacima postavljaju ciljeve i određuju pravac kretanja kako bi se postigao boljitak građana Šibenika. Politika bi trebala davati okvir unutar kojeg bi struka trebala nuditi sadržaj i rješenja.
Nažalost, ni jedno ni drugo nije prisutno u načinu rada gradske vlasti. Trenutna vlast:
• ne zna u kojem pravcu razvoj grada ide,
• ne zna kako bi grad trebao izgledati za 2, 5 ili 10 godina,
• ne zna pred stručnjake, privrednike ili gradsku administraciju postaviti ciljeve i zadatke koje bi oni trebali realizirati.
Prvi korak bi trebao biti donošenje strategije razvoja grada kako bi dobili ispravan i realan pogled na sve resurse i instrumente koji mogu pokrenuti razvoj grada visoko uzlaznom putanjom i kako bi se mogli iskoristiti svi njegovi kapaciteti. Separatne mjere donose se u okviru razvojne strategije i služe ostvarenju iste. A što radi gradska vlast? Bez da su osmislili i donijeli strategiju razvoja grada kao podlogu , donose separatne mjere kojima izlaze u javnost i prikazuju se kao da nešto rade.
Za razliku od takvog pristupa rješavanju gradske problematike, mi u SDP-u smo uvjereni da se bez donošenja cjelovite razvojne strategije nemože krenuti s mjerama. Jer separatne mjere služe da bi na kraju dobili ukupnost rezultata koji smo planirali. Ukoliko ne postoji vizija i strateški plan, onda separatne mjere donesene ad hoc nemožemo realno valorizirati, one postaju zakrpe za probleme i same sebi svrha. Pri tom se zaboravlja da svaka donesena mjera ima svoju cijenu.
Puno je situacija gdje se jasno vidi koliko nedostaje jedan cjeloviti dokument u kojem će biti iskazana vizija grada kroz 5 ili 10 godina kao izražena volja politike da djeluje upravo u tom smjeru, u smjeru ostvarivanja upravo te vizije. Takvu situaciju imamo u TEF-u, takvu situaciju imamo na Obali, takvu situaciju imamo s projektom Šibenik, takvu situaciju imamo u naseljima i otocima koji pripadaju Šibeniku, takvu situaciju smo imali prije neki dan na Bikarcu i takve situacije će nam se događati i ubuduće.
Zbog nepostojanja generalne, jasne strategije o razvoju grada, vlast se dovodi u situacije da ih sve iznenađuje i da ništa nije onako kako su prezentirali prethodno javnosti. Sad se ta situacija ponavlja kroz Odluku o komunalnom redu. Ista ne donosi posebne novine u život grada i donosi se bez vizije kakav grad želimo. I električna vozila za dostavu u jezgri i način postavljanje reklama i klima uređaja su stvari o kojima se u ovom gradu priča već dosta dugo. I SDP je prošle godine izišao s prijedlogom revitalizacije povijesne jezgre i u njemu je sve to apostrofirano, a cijeli je javno dostupan na našem web-siteu.
Ali bitni su i postupci vlasti i izjave koje prate proces donošenja odluke. Pustimo nacrt odluke u javnost, pa ćemo mijenjati ono na što se građani bune. I to na prvi pogled izgleda kao da je sva vlast u rukama građana, a prava istina je skrivena. Odgovorna politika nesmije biti populizam i podilaženje. Ponekad je potrebno donijeti odluke koje dio građana neće odmah podržati, ali koje su u dugoročnom interesu grada i zajednice i čiji su rezultati dugoročno važni za razvoj. Upravo za takve odluke treba imati čvrsto obrazloženje, jasnu analizu, ciljeve i instrumente. Takve odluke sa sobom nose i određene posljedice i odgovorna vlast mora imati hrabrosti suočiti se s odgovornošću za te posljedice. Odluke se ne smiju donositi od dana do dana na temelju reakcija pojedine skupine građana, pojedinog investitora ili vladinog službenika. A da se odluke ne bi donosile od dana do dana, one trebaju nalaziti uporište u jednom cjelovitom strateškom dokumentu koji sadrži viziju razvoja grada na duži rok. I to je ključni dokument koji ova vlast nikada nije predstavila javnosti i koji očito nisu sposobni izraditi. A Odluka o komunalnom redu nije ništa nego separatna odluka bez podloge.
Građanima treba znati obrazložiti zašto će se prebiranje po kontejneru naplaćivati 200 kuna, zašto je to štetno i nekorisno za grad. Puno lakše je reći: "Ako se građani budu bunili mi ćemo promjeniti odluku.“, nego pružiti suvislo obrazloženje svog prijedloga. U takvom pristupu vođenju politike prva žrtva je dosljednost, druga stav, a treća budućnost Šibenika. Ono što se krije iza takve demokratičnosti jest da vlast takvim donošenjem odluka prebacuje i odgovornost. Zbog nepostojanja vizije razvoja grada ne postoje jasni kriteriji , odnosno zbog svega što sam nabrojio prethodno opet se ne propisuje izgled reklama, ne propisuje se izgled i uređenje lokacije za odlaganje otpada, odnosno za smještaj kontejnera, ne propisuje se gdje se smiju parkirati građevinski strojevi i još niz drugih stvari, već je sve poprilično uopćeno. Iz istih razloga se teret odluke o davanju suglasnosti za postavljanje reklama u povijesnoj jezgri prebacuje na Konzervatorski odjel, praktički bez učešća grada, umjesto da je gradska vlast uspostavila u dogovoru i suglasnosti s konzervatorskim odjelom jasne do u detalje kriterije za postavljanje reklame u povijesnoj jezgri.
Na ove probleme vlast nije ponudila rješenje. A rješenja nema jer ne postoji jedna nit vodilja u upravljanju gradom, nema strategije iz koje bi proizilazile separatne mjere, već se grad vodi stihijski i anarhično. Donose se mjere koje trebaju pokazati da vlast nešto radi. Donošenje ovakve Odluke o komunalnom redu to samo potvrđuje, ona samo popisuje stanje na terenu, a ne ide ni korak naprijed u budućnost. Isto je i sa Zaključkom o uređenju pročelja i fasada zgrada.
Zbog nedostatka vizije je ukinuto i parkiralište na Poljani preko noći, a posljedice trpe svi građani koji su poslom ili stanovanjem vezani za povijesnu jezgru. Parkiralište na Poljani je imalo i ima opravdanost sve do momenta dok se Poljana ne krene doista uređivati. Dok se čeka detaljni urbanistički plan i dok traju rasprave o namjeni Poljane, ona je u ove tri godine mogla uprihodovati 6-7 milijuna kuna. To je novac koji se mogao iskoristiti za uređenje Poljane, za uređenje fasada i pročelja zgrada, a ova vlast ga se neodgovorno i nesmotreno odrekla. Jednom loše odmjerenom i tvrdoglavom odlukom vlast je nanila višestruku štetu. Od Poljane su napravili podružnicu pijace, autobusno stajalište i gradsku sramotu, Kalelargu i povijesnu jezgru u potpunosti prometno i gospodarski paralizirali. Nema, niti je bilo ijednog ozbiljnog argumenta za vraćanje Poljane pješacima u ovakvom stanju u kojem jest. Ali postoji niz argumenata za postojanje parkinga na njoj do momenta uređenja. Kako vlast brzo radi po pitanju donošenja planova za urbano uređenje Poljane, vjerujem da bi iz sredstava namaknutih od parkirališta na Poljani uspjeli isfinancirati uređenje svih fasada i pročelja u gradu.
Tipičan primjer stihijske i nepripremljene odluke je Zaključak o uređenju pročelja zgrada u povijesnoj gradskoj jezgri, odnosno na Starom pazaru. Dakle, po tom Zaključku će grad Šibenik uložiti 400.000 kuna prikupljenog s naslova spomeničke rente, u uređenje pročelja zgrada i fasade. Po toj odluci će grad Šibenik financirati 50:50 % uređenje pročelja stambenih i poslovnih zgrada zajedno s vlasnicima.
Mi u SDP-u se apsolutno slažemo da se urede pročelja zgrada. Također, apsolutno se slažemo da grad zajedno s vlasnicima praticipira u trošku obnove jer povijesna jezgra je dobro svih građana. To nije ništa novo i ta se ideja mogal susresti i u brojnim drugim gradovima u Hrvatskoj. Ali ono što razlikuje Šibenik od uspješnijih gradova je u tome što postoji niz pitanja na koja uspješni gradovi daju odgovor prije investicije u određene projekte:
• Koliko pročelja na području stare gradske jezgre je potrebno obnoviti?
• Koliko košta obnova svakog od njih i svih zajedno?
• Tko su vlasnici tih objekata?
• Da li su i u kojoj mjeri voljni i u mogućnosti sudjelovati u sufinanciranju obnove?
• Što s objektima čiji vlasnici uopće nisu u mogućnosti financirati njihovu obnovu ili kod kojih nisu rješeni vlasnički odnosi?
• Kojim redosljedom obnavljati pročelja?
• Koji će se radovi u bližoj i daljoj budućnosti obavljati na području povjesne gradske jezgre?
• Da li će planirani radovi narušiti već obnovljene fasade?
• U kontekstu kojeg gospodarskog, kulturološkog ili društvenog projekta u staroj jezgri će se eventualni takvi radovi obavljati?
• Kako će takvi programi doprinjeti oživljavanju povijesne gradske jezgre?
• Gdje je uopće mjesto gradske jezgre u cjelokupnom razvoju Šibenika?
• Koji su najpovoljniji modaliteti financiranja obnove pročelja?
• Koliko je godina potrebno da se provede program potpune obnove fasada?
I brojna druga pitanja koja uključuje bilo koji smisleno razrađen projekt. Ali ta se pitanja i odgovori na njih ne mogu ni od koga kopirati. Već je na izradi takvih projekata potrebno raditi samostalno, prikupljati informacije, anketirati ljude, prikupljati ponude banaka i građevinskih tvrtki... I prije svega imati vizju o tome gdje se Šibenik vidi u budućnosti. A to se prema dosadašnjim radu, pokazao nepremostiv problem za ovu gradsku vlast. Poslovne subjekte koji posluju na području povijesne jezgre Grad je svojim nepromišljenim mjerama, dovela na rub egzistencije. Prvo je jednostrano ukinuta mogućnost parkiranja na Poljani, potom getoizirala Obalu, pa podignula cijene poslovnog prostora u jezgri. Poslovati danas na području povijesne jezgre nije prednost, već hendikep i većina poduzetnika koji posluju u jezgri je na koljenima. I kako sad očekivati od njih da financiraju uređenje fasada i pročelja zgrada.
- 16:11 -
