...Ruska Mafija...

nedjelja, 23.12.2007.

Im just a dreamer, who dreams of better days...

Crvena Jabuka - Bijeli Božić

Ja sanjam jedan bijel Božić
Da opet dođe u moj grad
Da su zvijezde gore i
Tiho da se stvore
Svi ljudi koje volim ja

Ja sanjam kako snijeg pada
I odmah tužan postanem
Jer kraj stare škole
Gdje se mladi vole
Nisam tebe pronašao ja

Ja sanjam ljeto u zraku
Da opet dođe u moj grad
Da su zvijezde gore i
Blizu da je more
Tek tada bit ću sretan ja

| ...reci nam... (30) | ...isprintaj... | # |

nedjelja, 16.12.2007.

TI SI PREZENT MOJIH MISLI...BUDI PREDIKAT MOG ŽIVOTA...

1. JER INFINITIVNA ČULA,MI SUPERLATIVNI NALAŽU...DA ĆU S TOBOM IMATI DOBAR FUTUR.
2. DAJ MI PET MINUTA,I SKRENUT ĆEŠ SAMNOM S PUTA.
3. KAD OSIJETIŠ LJUBAV PRAVU,IZGUBIT ĆEŠ ZA MNOM GLAVU.A ONO ŠTO TE MAMI,DOBIT ĆEŠ KAD OSTANEMO SAMI.
JEDNA PUSA DA TE OTOPI.
DRUGA DA TE POTOPI.
4. JEDNA DA TE NAPALI.
DRUGA DA TE ZAPALI.
JOŠ JEDNA DA GORIŠ,
A DRUGA DA ME VOLIŠ.I LOVE YOU NA ENGLESKOM.
TE qUERO NA ŠPANJOLSKOM.
5. ICH LIEBE DICH NA NJEMAČKOM.
VOLIM TE NA HRVATSKOM.
AL JEZIK KOJI NAJVIŠE VOLIM JE TVOJ.
6. VOLIM TE BEZ OBZIRA NA TVOJE MANE I VRLINE....KOJE TE KOMPLETNIM IDIOTOM ČINE.
POZDRAVI MAMU U MOJE IME....
7. JER SVE JE NA TEBI NAPRAVILA KAKO TREBA.PUSTIT ĆU TE U KUĆU,AL U SOBU NE.
8. PUSTIT ĆU TE U SOBU,AL NA KREVET NE.
PUSTIT ĆU TE NA KREVET,AL NA SEBE NE.
MA PUSTIT ĆU TE NA SEBE,AL SA SEBE NE…
9. ŽELIM TI RADITI SVAŠTA.DOĐI DA TI NEŠTO ŠAPNEM NA USTA.
11. KAD SAM BILA MALA,REKLI SU MI STARIJI DA SU
MED I MLIJEKO DVI JE NAJSLAĐE STVARI.
12. A SADA KADA SAM STARIJA I STEKLA ISKUSTVA.SLAĐA SU MI TVOJA USTA.TI IMAŠ SVE.TI IMAŠ ONO ŠTO MENI TREBA.
13. TI IMAŠ SAVRŠENO TIJELO,A TEK GUZA.TVOJI POLJUPCI SU KAO U SNU.
TI IMAŠ SAVRŠEN OSMIJEH…

kiss od Emme...

| ...reci nam... (23) | ...isprintaj... | # |

ponedjeljak, 03.12.2007.

...Kathy Miller...

(ulomak iz knjige "Teška vremena ne traju zauvijek - čvrsti ih ljudi pobjeđuju !" Roberta Schullera)

... istinita priča o Kathy Miller ...

Kad je Kathy bila u četrnaestoj godini, udario ju je automobil. Ta prekrasna, vesela, popularna djevojka, koja se bavila trčanjem, iznenada je postala nepokretna i nijema. Tjednima je ležala u komi, bez znakova života.
Nakon jedanaest tjedana, Kathy je došla k svijesti, samo da bi se suočila s najtežom bitkom. Nesreća je prouzročila oštećenje mozga. Bila je poput djeteta koje mora učiti jesti, piti, hodati i govoriti. I kad je napokon došla do točke na kojoj je bila sposobna započeti s novim životom, doživjela je gorko razočaranje.
Za to vrijeme, njezine prijateljice postale su srednjoškolke. Nastavile su rasti i sazrijevati dok je Kathy doživjela veliki korak unatrag. Vratila se u djetinjstvo i jako je smršavila. Djelovala je poput kostura, sama kost i koža. Njezin govor i pokreti bili su daleko od normale. U usporedbi s drugima, slabo je prolazila. Ni sa kime se nije mogla mjeriti. Bila su to za nju teška vremena.
Ali, kathy je imala san koji ju je održavao. Sanjala je o tome da trči utrku na deset tisuća metara.
Bila je jedva sposobna da hoda. Izgledalo je apsurdno maštati o sudjelovanju na tako napornoj utrci. Ali, Kathy je bila odlučna. Žustro je trenirala, pripremajući tijelo za napor.
Željela je trčati. Sam dolazak na cilj za nju bi bio pobjeda.
Na dan utrke, svi su trkači odjurili naprijed. Ubrzo ih više nije mogla vidjeti. Trčala je sama, korak za korakom, tijelo ju je boljelo, srce je snažno udaralo, pluća su joj gorjela. Često bi se spotaknula i pala. Svaki bi put ustala i krenula dalje, stavljajući nogu ispred noge. Bezbroj puta ponovila je isti redoslijed. Nije odustajala, i stotine metara razvukle su se u tisuće. Sunce je bilo visoko na nebu i već je počelo zalaziti kada je Kathy ušla u završnu etapu utrke. Upravo kad se počela plašiti da neće moći nastaviti i da će morati odustati, ugledala je nekoliko svojih prijatelja srednjoškolaca koji su se ranije osjećali pomalo neprijatno zbog njenih nedostataka. Sada su je bodrili povicima: "Naprijed, Kathy! Samo nastavi! Izvrsno napreduješ!"
Kathy je uspjela. Završila je utrku. Pobijedila je. Zapravo, kao najhrabrija atletičarka dobila je nagradu filadelfijskih sportskih novinara, a također i međunarodnu nagradu za hrabrost.
Završila je srednju školu s odličnim uspjehom.
Jednom prilikom rekao sam joj: "Ti si pobjednica. Nisi odustala. Ali, reci mi, što kažeš ljudima koji su izgubili, čak i nakon što su dali sve od sebe?"
Odgovorila je:"Za mene, pobijediti ne znači biti neophodno prvi ili najbolji. Kada uložiš sve što imaš, ti si pobjednik."

pozz & pusek od Emme...