20.07.2007., petak

Eto mene opet.Nisam mogao pisat jer sam bio na moru i nisam imao
prikopćan internet,a sad imam.
Idemo preč na temu bloga to jest posta.
Ja sam golman kao što sam več objavio i treniram u RK TRNJ-u.
Danas mi se dogodila mala nesreča;pao sam na rub betonske plaže
i udario u sami rub ili ti čošak i pao u more.Sva sreča samo sam polomio
ligamente u desnom koljenu,a kaj je naj gore nisu mi satvili gips da
mi ne zaraste krivo ligamentu,nači samo strogo mirovanje
i nema treniranja 3 mjeseca što če mi utjecat na karijeru
i na vlastite potrebe što je naj gore.
A još gore je što mi trener neče vjerovat ko i obično jer sam trgo
ljevu ruku 8 puta desnu 4, 2 puta sam istegnuo ligamente na ljevoj nozi
i potrgo palac 1, na desnoj nozi.
Vjerujte to su sve nezgode.
- 23:15 - Komentari (8) - Isprintaj - #

18.07.2007., srijeda

Nesto o klubu

RK TRNJE je jedan od boljih klubova
koji se probija na ljestvici.
Nedavno smo se vratili sa rukometnog festivala u sloveniji
u Izoli I kopru.
Bili smo sjajni peti sto je odličan rezultat za nase uvjete;
nemamo dvoranu ni igraliste sponzora nista samo volja nas igraca,
ja sam golman samo da napomenem.
Mi kao lošiji klub u izoli odigrali smo sa naj manjom razlikom
sa RKizolom za razliku od drugih klubova.

- 23:13 - Komentari (3) - Isprintaj - #

08.07.2007., nedjelja

Povijest rukometa

Rukomet, prema tvrdnji mnogih istraživača sportske povijesti, ima vrlo bogatu prošlost. Struktura i pravila nekih antičkih igara imaju sličnosti s današnjim rukometom. Tako je npr. Homer opisao u Odiseji uranijsku igru koja se po ideji i obliku igre može smatrati davnom pretečom rukometa. Također, jedan od ilirskih pjcsnika srednjeg vijeka opjevao je igre hvatanja lopte.

Rukomet, sličan današnjem obliku pojavio se gotovo istovremeno u više europskih zemalja. U Danskoj je 1898. učitelj gimnastike Holger Nielsen uvrstio u svoj nastavni program haandbold igru sličnu današnjem dvoranskom rukometu, za koji je oblik i pravila igre zaslužan učitelj Vaclav Karas. U Ukrajini se od 1910. godlne također igrala slična igra današnjem rukometu; u Švedskoj je 1912. objavljen priručnik pravila igre u prirodi u kojem se pored ostalih, nalazila opisana i igra slična današnjem rukometu. Dvoranski rukomet igra se u Švedskoj od 1919. godine...



Za vrijeme Prvoga svjetskog rata 1915. godine u Njemačkoj se pojavljuje Torball, tj. igra loptom, koju je trebalo ubaciti u vrata. Ova je igra vrlo slična današnjem dvoranskom rukometu.
Prva pravila velikog rukometa u današnjem obliku sastavljena su u Njemačkoj 1917. godine, a ta pravila kasnije su prihvaćena i kao međunarodna pravila velikog rukometa. Prva međunarodna utakmica u Europi odigrana je 13. rujna 1925. također u Njemačkoj između Austrije i Njemačke (6:3).

Prvi počeci razvitka rukometne igre u našoj zemlji zabilježeni su u Varaždinu i Zagrebu. Prvo su počeli rukomet igrati učenici varaždinske Državne realne gimnazije (1929/30) pod rukovodstvom svog nastavnika gimnastike Zvonka Suligoja, a učenici Prve državne realne gimnazije u Zagrebu tri godine kasnije (1932/33) pod rukovodstvom tadašnjeg nastavnika gimnastike Vladimira Jankovića.
U prvim počecima igra se veliki i mali rukomet. Međutim, učenike je više privlačio veliki rukomet, jer se mali rukomet tada igrao na improviziranim igralištima bez pravih vrata, za razliku od velikog rukometa koji se igrao na postojećim nogometnim igralištima. Prvi javni nastup u velikom rukometu održan je 29. svibnja 1930. godine u Varaždinu na završnoj školskoj priredbi. Nastupili su učenici varaždinske Državne realne gimnazije i to reprezentacija V. i VI. razreda protiv reprezentacije VIII. razreda.

Na planu izdavačke djelatnosti prvi prijevod Službenih pravila Međunarodnog rukometnog saveza na hrvatskom jeziku objavljen je 1933. godine u Zagrebu.
Zahvaljujučć zauzimanju pojedinih nastavnika u Zagrebu je 1934. godine organizirano prvo prvenstvo srednjih škola u velikom rukometu koje je pridonijelo daljem razvoju te sportske igre.

Grupa zagrebačkih srednjoškolaca koja je 1936. godine posjetila XI. olimpijske igre u Berlinu, upoznala se tamo s "pravom" rukometnom igrom. Oni su za vrijeme svog boravka u Berlinu odigrali i tri rukometne utakmice s ekipama berlinskih srednjih škola.

Prva medunarodna rukometna utakmica u našoj zemlji odigrana je 19. srpnja 1939. godine u Zagrebu između studentskih reprezentacija Zagreba i Graza (2:11).

Poslije Drugoga svjetskog rata mogućnosti za razvoj tog sporta postaju povoljnije u cijelom svijetu, pa tako i kod nas. Rukometni djelatnici započinju s akcijama obnavljanja i širenja rukometa. Tako je već 1945. godine pri Fiskulturnom savezu Hrvatske osnovan Odbor za rukomet, koji je preuzeo brigu o daljnjem razvitku tog sporta u Hrvatskoj. Najprije se prišlo oživljavanju rukometnog sporta u zagrebačkim srednjim školama, da bi usporedo s tim započeo i rad u prvim rukometnim sekcijama pri novoosnovanim fiskulturnim društvima.

Prve međunarodne rukometne utakmice poslije Drugoga svjetskog rata održane su 1948. godine. Budimpeštanski Vasas igrao je u Zagrebu kao gost rukometnih sekcija FD Dinamo i FD Zagreb.
Prva utakmica u Hrvatskoj u malom rukometu odigrana je 28. veljače 1950. godine u Zagrebu između ekipa Metalca i Maksimira. Prvo otvoreno prvenstvo Jugoslavije u malom rukometu za muške ekipe organizirano je 1953. godine u Virovitici, a za žene iste godine u Novoj Gradiški.

HRVATSKA - RUKOMETNA VELESILA

Za Hrvatsku se može bez pretjerivanja reći da je rukometna velesila. Mnogi naši klubovi u muškoj i ženskoj konkurenciji okitili su se brojnim svjetskim i europskim titulama. Rukometaši iz Hrvatske dali su svoj obol i u osvajanju titula državne reprezentacije Jugoslavije. (Međutim, u ovoj rukometnoj stranici kojoj cilj nije pisanje povijesti rukometa u Hrvatskoj, već u Dugom Ratu). lpak, sjetit ćemo se Hrvata, rukometaša nositelja olimpijskih medalja koje su osvojili pod jugoslavenskom zastavom jer je u sportskim krugovima sam nastup na oimpijskim igrama nešto najviše što se može u sportu postići, a kamoli zakititi se olimpijskom medaljom.

Na 20. olimpijskim igrama 1972. godine u Munchenu jugoslavenska reprezentacija osvojila je zlatnu medalju.
U njenim redovima nastupili su Hrvati: Hrvoje Horvat, Zdravko Miljak, Miroslav PribaniĆ, Albin VidoviĆ i Zdenko Zorko.
Na 22. olimpijskim igrama 1980. godine u Moskvi ženska rukometna reprezentacija osvojila je srebrnu medalju, a u ekipi su se nalazile Hrvatice: Katica Ileš, Mirjana Ognjenović, Ana Titlić i Biserka Višnjić.
Na 23. olimpijskim igrama 1984. godine u Los Angelesu zlatnom medaljom okitili su se i rukometaši i rukometašice Jugoslavije. Iz Hrvatske u dresu bivše države tada su kod muškaraca nastupali: Mirko Bašić, Pavle Jurina i Zdravko Zorko, a kod žena: Mirjana Ognjenović, Jasna Ptujec i Biserka Višnjić.
I 1988. u Seulu na 24. olimpijskim igrama, kada su sportaši iz Hrvatske posljednji put nastupili na jednoj Olimpijadi u jugoslavenskom dresu, osvojena je rukometna medalja, ovog puta muška brončana. Od Hrvata zaslužili su je: Mirko Bašić, Boris Jarak, Alvaro Načinović i Goran Perkovac.
Osamostaljenjem Hrvatske države, rukometaši nastavljaju pobjednički niz. Tako na 26. olimpijskim igrama održanim 1996. godine u Atlanti nasi rukometaši osvajaju prvu hrvatsku zlatnu olimpijsku medalju u povijesti (prije su osvajali u jugoslavenskom dresu).
Taj veliki sportski podvig izborili su: Patrik Čavar, Valner Franković, Slavko Goluža, Bruno Gudelj, Vladimir Jelčić, Božidar Jović, Nenad Kljaić, Venio Losert, Valter Matošević, Zoran Mikulić, Alvaro Načinović, Goran Perkovac, Iztok Puc, Zlatko Saračević, Irfan Smajlagić i Vladimir Šujster, pod trenerskim vodstvom Velimira Kljaića.
Hrvatska rukometna reprezentacija je 2003. godine osvojila titulu svjetskog prvaka u rukometu. Taj veliki sportski uspjeh ostvarili su: Vlado Šola, Valter Matoševic, Mario Kelentrić, Božidar Jović, Petar Metličić, Denis Špoljarić, Tonći Valčić, Mirza Džomba, Davor Dominiković, Blaženko Lacković, Vcdran Zrnić, Ivano Balić, Rcnato Sulić, Nikša Kaleb, Igor Vori i Slavko Goluža, pod trenerskim vodstvom Lina Červara.
I na kraju, hrvatska rukometna reprezentacija obradovala nas je zlatnom medaljom na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. Olimpijski pobjednici pod vodstvom izbornika Lina Červara i trenera Irfana Smajlagića, postali su: Venio Losert, Nikša Kaleb, Ivano Balić, Igor Kos, Blaženko Lacković, Vedran Zrnić, Igor Vori, Davor Dominiković, Mirza Džomba, Vlado Šola, Drago Vuković, Slavko Coluža, Valter Matošević, Goran Šprem, Denis Špoljarić i Petar Metličić.



- 20:59 - Komentari (0) - Isprintaj - #

RK TRNJE

RK TRNJE je jedan od lošijih klubova koji se probija
i slaže svoju ekipu.
Prije dva dana vratili smo se iz Izolr, to jest Kopra,
sa sjajnim 5-im mjestom od više od 60 ekipa.
- 20:51 - Komentari (2) - Isprintaj - #

  srpanj, 2007  
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Srpanj 2007 (4)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Otiđi te na moj blog
sa automobilima svih
marki od passata,
pa sve do lambuginija
ili kak se to već piše.
Slobodno komentirajte na
drugom blogu i nemojte
čitati boks di piše dan komentirate.
Ovaj filmič koji na drugom blogu
je snimljen
sa mobitelom tako da je
slika mnogo lošija.
I ima par slikica od tog
autića na daljenski upravljač.
i neki sitni djelovi
Blog sa autičima je
WWWAUTO.BLOG.HR

Dali je rk trnje dobar i uspjesan klub
Je
Nije
Neznam
Samo u nekim utakmicama
Nigdje
Na turnirima
Kadetska liga
Senijorska liga
Gradska liga
Solidan klubu svim kategorijama
  
pollcode.com free polls

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se