mlada Kiseljačanka Mia Grgić, studentica Pravnog fakulteta u Zagrebu u svojem pismu u kojemu progovara o situaciji Hrvata u Srednjoj Bosni, a koje je u kratko vrijeme objave na portalu Dnevnik.ba postalo hit na društvenim mrežama.
Pismo započinje citatom Meše Selimovića:
"Bosna je moja velika ljubav i moja povremena, bolna mržnja...", a autorica postavlja pitanje svijetu i Europi:
Od Meše...
"Vrišti li Središnja Bosna dovoljno glasno, toliko da je čuju i najbliži susjedi i daleki oceani i pričaju o njezinom vrisku, ali odbijaju pomoći. Europo, tebe pitam, vrištimo li dovoljno ili nas rane trebaju još jače progutati, duše nam izrezati, da bi ti, Europo, čula?
Svijete, tu je nekad živjelo 500.000 Hrvata. Europo, tu je u četiri godine u krvi nestalo 100.000 očeva, muževa i braće. Gospođo Europo, tu su djeca rasla bez osjećaja za oca, a ti, kao da ne vrište, kao da ne čuješ.
Također će upozoriti da njezinu rodnu grudu 'svojata tko i kad stigne'.
"Dijele nas i odjeljuju oni što Bosna nije njihova, oni koji su 'jednima uzeli slobodu, a drugima vjeru', a ti, Europo, ne čuješ odjek podjele, vrisak od rana što dijele i bole. Gospođo Europo, ovo je zemlja koja je dala jednog nobelovca, koji je rekao da je sve njegovo iz Bosne, koji je napisao da se samim korakom po toj zemlji preporađaš i oslobađaš, a danas ga negiraju oni koji su Bosni oteli sve i vratili je u neko drugo, mračno vrijeme. Bosna još u mraku vrišti, a ti gospođo, ne čuješ", citat je iz pisma.
Autorica se obraća i svojim sunarodnjacima u Hrvatskoj:
Bosna nije dovoljno hrvatska velikim Hrvatima. Nikome nije dovoljno hrvatska, osim bosanskim Hrvatima, koji su svoje najbolje poklonili Hrvatskoj. Čujete li ih kako vrište?
Europo, ovo je narod kojeg prvi susjedi ne smatraju narodom, a čuju ga kako vrišti. Oprostite nam vi, veliki Hrvati, što se ne udaramo u prsa u hrvatskom parlamentu, nego živimo svoje živote daleko od svjetovnog cirkusa, koji je vaša scena. Oprostite nam što nismo toliko 'veliki'.
O, oprostite nam vi, veliki vjernici, što naše krunice nisu na retrovizoru, nego za obiteljskim stolom. Ispričavamo se vama, veliki Hrvati, što su nam očevi '91. i '95. ginuli za Hrvatsku, a '92. se vraćali u pakao zemlje na kojoj su odrasli. Oprostite nam i vi, veliki vjernici, što križeve na zidovima držite, jer mi svoje na leđima nosimo.
Oprostite nam, vi, veliki Hrvati što vrištimo, samo ne po državnim firmama, nego u svoja četiri zida", navodi Mia Grgić.
Za kraj svojevrsnog vapaja iz Srednje Bosne odabrala je riječi Ive Andrića:
"Gospode, koji si nad svjetovima i vladaš i znaš, pogledaj, molimo te, i na ovu brdovitu zemlju Bosnu, i na nas koji smo iz njena tla nikli i njen hljeb jedemo. Daj nam ono za što te dan i noć, svak na svoj način, molimo: usadi nam mir u srce i slogu u gradove. Ne daj da nas tuđin više zlim zadužuje. Dosta nam je krvi i ratničke vatre. Mirnog hljeba smo željni."
Oznake: bosna, srednja bosna, bosanski hrvati
Unatoc tvrdnjama hrvatskih znanstvenika da su geni starih Ilira najrasprostranjeniji kod današnjih stanovnika Hrvatske;
Prema podacima Igenea, jedne od vodićih svjetskih kuća u oblasti genetičkih istraživanja DNK korijena ljudske vrste, I2A haplogroupa (koja je direktno povezuje sa Ilirima) najrasprostranjenija je u Bosni i Hercegovini (40%), pa potom u Hrvatskoj (oko 34%), za razliku od Srbije (22%) i Slovenije (20%). Neke druge genetske studije potvrđuju jos veću prisutnost I2A halpogroupe u BiH, čak od 50% do 70%, no one se ne uzimaju za meritorne podatke.
Slijedeći navedene podatke, evidentno je da stanovnici današnje BiH imaju najviše ilirskih gena, te da za njima slijede Hrvati, dok kod Srba preovlađuju slovenski i keltski geni, a kod Slovenaca germanski.
izvor:
http://depo.ba/clanak/50965/bosanci-i-hercegovci-su-starosjedioci-evrope-znatno-vise-od-stanovnika-danasnje-hrvatske
Naučnici ovakav poredak stvari tumače geografskim podnebljem, odnosno brdsko-planinskim okruženjem koje je najvećim dijelom onemogućilo miješanje starosjedilaca sa novim narodima, pa se tako na prostoru BiH najviše i zadržalo starih Balkanaca – Ilira. Također, pojedini znanstvanici zastupaju tezu i da se razlog zašto Hrvati imaju toliko "ilirskih gena" krije u ogromnom broju katoličkih Bošnjana koji su se tokom stotina godina preseljavali u Hrvatsku. Stoga je danas genetska grupa mnogih stanovnika Bosne i Hercegovine jednaka onoj koju imaju žitelji Dalmacije, Like i drugih krševitih hrvatskih krajeva.
U Bosni i Hercegovini, po istraživanjima Igenea, imamo 40% stanoviništva koje je ilirskog porijekla, dok čak 20% stanovništva ima tovtovski gen, tačnije gen jednog od starih germanskih plemena, što potvrđuje teoriju o BiH kao jednoj od starijih civilizacija u Evropi. Tek 15% bh. stanovništva ima slavenske gene, hunskih gena ima oko 6 posto, a tračanskih 4 posto. Ovi podaci pokazuju da se u BiH dogodio jedinstveni fenomen u kojem su evropski starosjedioci masovno prihvatili islam.
U Hrvatskoj je, prema podacima istog izvora, prisutno oko 34 posto ilirskih gena, 20 posto slavenskih, keltskih oko 18 posto, tevtonskih ima oko 12 posto, dok ostatak čine feničanski (8 posto) i starogrčki geni.
U Srbiji i Crnoj Gori, pak, ima najviše slavenskog gena (oko 30 posto), te i ne čudi što je upravo na ovim prostorima zaživjela ideja o južnoslavenskom duhovnom identitetu. U Srbiji je prilično brojan i tevtonski gen (18 posto), keltski (14 posto) i feničanski (9 posto), a čak 2 posto stanovništva ima u sebi vikingškog gena. Ipak, bilo bi zanimljivo usporediti odvojeno podatke za Srbiju i Crnu Goru, jer bi se tada, tvrde, naučnici, uočile velike antropološke razlike u porijeklu tamošnjeg stanovništva. Naime, prema dostupnim podacima najveći dio stanovništva u Crnoj Gori ima ilirski, feničanski i tračanski gen, dok je u Srbiji najveći procenat onih koji imaju gene slavenskih plemena. Podaci za BiH i Albaniju imali bi dosta sličnosti sa genetskim porijeklom stanovnika Crne Gore.
Podaci američke istraživačke organizacije pokazuju da je jedan od rijetkih gena koji je čistoevropski - Hg 1 (muški gen) najviše zastupljen u skandinavskim zemlja (Švedska i Norveška 40 posto, Danska 38 posto), dok je kod današnjih Bosanaca i Hercegovaca zastupljen sa čak 42 posto. Postotak ovog gena na područijima drugih evropskih zemalja je znatno manji.
Također, marker gena 1b, koji je smatra najstarijim čistim evropskim genom, pokazuje da je u Bosni i Hercegovini imao jednu od najvećih procentualnih zastupljenosti u Evropi.
Prema podacima švicarske firme Igenea[4] su;
- Bošnjaci na tlu srednjovijekovne Bosne su potomci Ilira dok su Srbi i Hrvati, genetski gledano, u 5 - 7. stoljeću naseljeni Slaveni.
- Bos. Srbi i Bos. Hrvati su genetski sličniji Bošnjacima nego Srbima ili Hrvatima.
- Bošnjaci su nasljednici Ilira, dok su Srbi i Hrvati, genetski gledano, u 5 - 7. stoljeću naseljeni Slaveni.
...
izvor:https://mbasic.facebook.com/notes/bo%C5%A1njaci/bo%C5%A1njaci-su-potomci-ilira/500687264663/
Oznake: iliri, Bosanci, hrvati, srbi, albanci, geni, slaveni, podrijetlo, narodi, bosanski hrvati, DNK, kelti, germani