|
Ribolov - šaran
Objavljeno: 02.09.2007., nedjelja
Šaran
Cyprinus carpio
Obični šaran (Cyprinus carpio – porodica Ciprinidae) ima produljeno debelo tijelo prekriveno ljuskama. Masivna se glava završava ustima s četiri brka, a može se produljiti u obliku cijevi kojom šaran pretražuje i usisava hranu s dna. Jedina leđna peraja ima na početku nazubljenu i veoma oštru zraku. Prema staništu, boja mu varira od bijelo zlatne do smeđe po leđima , a postaje svjetlija s bakrenim odsjajima po bokovima te završava s više ili manje svijetlim trbuhom. U našim vodama živi više morfološki različitih pasmina šarana (riječni šaran i pitom ili ribnjački šaran) koji se na prvi pogled razlikuje oblikom tijela, brojem i položajem ljusaka.
Čini se da šaran više voli stajaćice ili rijeke sporijeg toka, koje se ljeti jako zagriju. Posebno su mu drage vode bogate vodenom vegetacijom, a podnosi maleni postotak otopljenog kisika u vodi. U prvim godinama života šarani rado žive u jatu, ali kada ostare veći primjerci pribjegavaju samotnjačkom životu.
Aktivnost šarana je noćna i dnevna, ali je u svakom slučaju povezana s temperaturom vode. Pri hladnoj vodi šaran ograničava svoje kretanje i prehrambenu aktivnost i troši sve manje energije.
Tijekom cijelog života, šarani se hrane ličinkama, kukcima, mekušcima, ali i različitim raslinjem kao što su biljne mladice, sjemenke, korijeni. Neprestano pretražuju taloge do dubine koja zna prelaziti 20 cm. Mladi se hrane planktonom, a stariji mogu postati ako treba i grabežljivci.
Za razmnožavanje, šaranu je potrebna temperatura vode od barem 20°C tijekom desetak dana. Čim se dostigne ta temperatura, u nekim vodama već u svibnju, ali češće u lipnju ili srpnju, ženke kreću prema travnatim zonama. Tu polažu od 120.000 - 130.000 jajašca po kilogramu težine. Mlađ se rađa 4 - 5 dana nakon što ih oplode mužjaci.
Prosječan životni vijek šarana je 15 - 30 godina. Prosječna veličina šarana je 50 cm - 100 cm.
Skokovi i mjehurići
Naći ćete šarane tamo gdje traže hranu, osobito ličinke kukaca koje nalaze neumorno rujući po dnu. Svoju nazočnost često odaju skokovima izvan vode, obično u zoru ili u sumrak. Katkada se radi o običnim izranjanjima, istina nešto diskretnijim, ali ipak dovoljno znakovitim.
Šarane možete lokalizirati i slijedom finih mjehurića koji se penju prema površini, iza kojih često slijedi drugi takav niz desetak centimetara dalje. I doista, u potrazi za ličinkama i kukcima na dnu vode, šarani se služe istovremeno ustima i repom. Mogu tako pretražiti naslagu duboku i do dvadesetak centimetara.
Godišnja doba
Godišnja doba kao i temperatura vode značajno utječu na ponašanje i kretanje šarana. Nakon nekoliko zimskih mjeseci koje provode u hladnoj vodi hraneći se oskudno, šarani trebaju obnoviti iscrpljene zalihe energije. Na prve znakove proljeća, skupljeni u mala jata, obilaze svoje obitavalište po uvijek istoj ruti koja ih vodi gdjegod ima hrane u obilju.
Potom, što voda postaje toplija, to se šarani više približavaju svojim zonama mriještenja, među podvodnu vegetaciju i prema plićim vodama... Ljeti, zbog manjka kisika u vodi smanjuju svoju aktivnost i traže dubine. Ujesen postaju aktivniji, ubrzano i obilato jedu pripremajući se za oštru zimu.
|
|
|