Tekstovi:
1. Utemeljenje ateizma i religije
2. Racionalnost ateizma i religije
3. Čemu animozitet između ateista i vjernika?
4. Je li Bog proizvod ljudskog uma? (Feuerbach)
5. Što je bilo prije Boga?
6. Je li Isus Krist povijesna osoba?
7. Je li Isus Krist povijesna osoba? (2)
8. Hoće li znanost dokazati da Bog ne postoji?
9. Friedrich Nietzsche i religija
10. Činimo li dobro samo zbog Božje kazne?
11. Pretjeruje li Crkva u pogledu seksualnosti?
12. Je li Trojstvo politeizam?
13. Je li kršćanstvo sinkretistička religija?
14. Kako je Crkva birala evanđelja?
15. Zašto poslanice ne sliče evanđeljima?
16. Je li starozavjetni Bog zao?
17. Paradoks kamena
18. Zašto je Katolička crkva griješila kroz povijest?
19. Što Bog hoće?
20. Što bi bilo kad bi čovjek bio besmrtan?
21. Jesu li kršćani većinom neinteligentni?
22. O celibatu i ređenju žena
23. Zašto se Biblija različito shvaća?
24. Je li biblijsko izvješće o stvaranju pogrešno?
25. Što poručuju Adam i Eva?
26. Bog i evolucija
27. Evolucija i kršćanski fundamentalizam
28. Evolucija i ateistički fundamentalizam
29. Kakav je odnos religije i znanosti?
30. Zašto Crkva ne raspodjeli svoja bogatstva?
31. Kršćanska etika i ateistički humanizam
32. Potječe li kršćanstvo od Esena?
33. Je li Crkva desničarska organizacija?
34. Ima li u Bibliji grešaka?
35. Kršćanstvo i društvene promjene
36. Marxova kritika religije
37. Kršćanstvo i socijalno pitanje
38. Jesu li Židovi iskrivili izvorno kršćanstvo?
39. Albert Einstein i religija
40. Ispovijest vjere
41. Zar Bog kažnjava potomke zbog grijeha predaka?
42. Zašto Isus nije ukinuo ropstvo?
43. Psihologija i religija
44. Po čemu je Stari zavjet nadahnutiji od grčkih filozofa?
45. Kršćanstvo i žene
46. Kada se Isus rodio?
47. Kršćanstvo i marketing
48. Tko je Jahve?
49. Smiju li katolici kritizirati Crkvu?
50. Apsurd Isusovih prispodoba
51. Povijesni Isus i Krist vjere (1)
52. Povijesni Isus i Krist vjere (2)
53. Povijesni Isus i Krist vjere (3)
54. Značenje Marije danas
55. Drugi vatikanski koncil
56. Koncilska i pretkoncilska Crkva
57. Pojmiti Boga
58. Concilium
59. Religija iz straha i koristi
60. O molitvi i Božjoj intervenciji
61. In memoriam: Edward Schillebeeckx
62. Što znači da je Isus Sin Božji
63. O Uskrsu
64. O Tijelu Kristovu
65. O Uzašašću
66. Matteo Ricci i inkulturacija kršćanstva
67. Teološki All Stars Team
68. Obraćenje biskupa Romera (1)
69. Obraćenje biskupa Romera (2)
70. Obraćenje biskupa Romera (3)
71. Ekskluziva o Schillebeeckxu
72. Redemokratizacija Crkve
73. Uvod u kršćanstvo
.................................................................


Free counter and web stats


Responder blog banner

31.03.2010., srijeda

O Uskrsu

Vjerovati u Boga znači vjerovati da stvarnost u kojoj živimo ima svoj temelj i cilj, da u konačnici nismo prepušteni kaosu i ništavilu, već da na kraju postoji smisao. Upravo je Uskrs blagdan tog smisla, slavlje uzdignuća nad ništavilom, otkrivenje da patnja i smrt nisu apsolutni svršetak, da nepravda i zlo nemaju posljednju riječ. To je blagdan vjere u to da je Bog vjerni Bog, da on svoje "da" životu ne povlači, već je vjeran u smrti i s onu stranu smrti.

Ta radosna vijest objavljena nam je po Isusu Kristu. Međutim, mi tu vijest često pogrešno artikuliramo, upadamo u zamku banalizacije. Želeći si zorno predočiti događaj uskrsnuća zaboravljamo da je tu ipak riječ o nečem što je nemoguće oslikati, predočiti i objektivirati. Kada bismo događaj uskrsnuća mogli iskazati pojmovima i predodžbama iz našeg života tada tu i ne bi bila riječ o jednom posve drugačijem životu. Ljudski je pokušati si dočarati stvarnost uskrsnuća, ali ne treba smetnuti s uma kako su sve te predodžbe ipak ograničene, te se u najboljem slučaju može raditi o metaforama i slikama.

Obasjani križ

Tako npr. kada kažemo da je Isus uzašao na nebo to ne znači da je prolazio kroz slojeve atmosfere, već je nebo slika Božjeg životnog prostora, ne neko mjesto već način bitka. To da Isus sjedi s desne Ocu ne znači da je zauzeo svoju stolicu, već je to tradicionalna slika iz starozavjetnog psalma 110. koja iskazuje vjerovanje da je Isus uveden u nebesko, Božje dostojanstvo. Isto tako, kada kažemo da vjerujemo u uskrsnuće tijela tada se ne misli na fiziološki istovjetno tijelo, na očuvanje molekularne strukture, već u smislu novozavjetne "soma" misli se na istovjetnu personalnu zbilju, ono isto Ja sa svom svojom poviješću.

Na slične zamke vjerovanja upozorava Karl Rahner (članak "Crkvena kristologija između egzegeze i dogmatike") kada piše: "U času kad pustimo da se mrtvac ponovno vrati u našu biološki uvjetovanu vremenitost, pomislili smo nešto što s Isusovim uskrsnućem nema apsolutno nikakve veze, a ni za nas ne može imati nikakvo spasenjsko značenje Uskrsnuće mora izraziti upravo ovo: Taj čovjek s tom sudbinom, naizgled apsolutno negativnom, stvarno je došao k Bogu kao on osobno, sa svojom poviješću, a ne ovo: Još se jednom izvukao iz neugodnosti i opet je tu gdje i mi. Uzmemo li u obzir da to nije popuštanje demitologizirajućem načinu razmišljanja modernoga duha, već samorazumljivo pripada sadržaju dogme, da inače dogma uopće ne bi imala nikakva kršćanskog smisla, tada je po sebi razumljivo otuda, a ne polazeći samo od današnje egzegetske kritike, kako su pitanja, je li se moglo Uskrsnuloga dodirnuti, je li on mogao jesti itd., apsolutno drugorazredna, i to ne samo stoga što nam danas tako odgovara, nego stoga što to pozitivno zahtijeva prava stara dogma. Onaj koji je postigao konačnost svoga bitka, ne smije biti podložan našoj materijalnoj promjeni, ne smije biti u vremenitosti, kakva je naša, ne smije ovisiti o drugim fizikalnim pojavama, temperaturi, mogućnosti dodira itd."

Ono što Rahner želi reći jest da nam valja prepoznati ono bitno na što smjera poruka o uskrsnuću, a ne u prvi plan stavljati neka prijeporna pitanja koja su zapravo rubna. Naime, dok najranija novozavjetna predaja (pretpavlovska i pavlovska) o Isusovom uskrsnuću govori uz minimum informacija i bez ikakva opisa, kasnija predaja (Matejevo, Lukino i Ivanovo evanđelje, kao i dodatak Markovu evanđelju) iz teoloških i apologetskih razloga donosi sve znatnije preinake i proširenja. Te zaključke koji proizlaze iz povijesno-kritičke interpretacije izvješća o uskrsnuću suvremena teologija danas općenito prihvaća, pa ih nalazimo u Suvremenoj katoličkoj enciklopediji i kod drugih relevantnih autora koji uvažavaju novovjekovna egzegetska otkrića.

U kasnijim novozavjetnim spisima, koji nastaju 40-ak i više godina nakon Isusa, se često ono što je u Crkvenoj praksi prije njih već postojalo pripisuje djelovanju i nalogu samog Isusa, iako nije riječ o izvorno njegovom djelovanju i nauku već o nečemu što se u ranoj Crkvi razvilo neposredno nakon njega. Time se željelo istaknuti kako crkvena praksa proizlazi iz Isusova nasljedovanja. Iz tog teološkog razloga se kod Mateja Isusu pripisuje nalog misije među poganima, kod Ivana se utvrđuje Petrovo prvenstvo, dok Luka iz apologetskih razloga protiv spiritističke interpretacije uskrsnuća naglašava da Isus nije utvara, da ima meso i kosti, te da čak jede pečenu ribu. Iako Pavao u ranije nastalim tekstovima govori o "duhovnom", nepredočivom uskrslom tijelu, Luka će, kao što je to čest slučaj u evanđeljima, protumačiti događaje na svoj način kako bi izrekao poruku relevantnu za svoju sredinu. Sličan je slučaj i u Ivanovom evanđelju gdje se slikom Tome koji stavlja ruku u Isusov probodeni bok suočava sa sumnjom koja je bila prisutna u zajednici, te se daje poruka o blaženosti onih koji nisu vidjeli a vjeruju.

Također, prepoznavanje Isusa kao Mesije rezultiralo je time da se u njegovu životu počinje tražiti ostvarenje starozavjetnih slika, pa odatle vjerovanje da je do uskrsnuća došlo trećeg dana, kao i anđeoske poruke prvim svjedocima koje su oblikovane prema starozavjetnim epifanijskim pripovijestima. Jednako tako, dokaz praznog groba se u ranijoj predaji nije koristio kao argument za uskrsnuće, pa je za zaključiti kako je i tu riječ o kasnijem teološkom proširenju koji je trebao poslužiti kao znak identiteta, potvrda da nije uskrslo neko nebesko biće već konkretni čovjek, Isus iz Nazareta.

Uskrsnuće Kristovo
I umjetnički prikazi uskrsnuća prvenstveno žele istaknuti
kako je Isus onaj koji je uskrsnuo, a ne da je
uskrsnuo upravo na način kako se na njima prikazuje


Još jedno događanje koje vrijedi izdvojiti kod izvješća o uskrsnuću jesu ukazanja uskrslog Krista. Njih ne treba shvatiti kao Božje uplitanje odozgo i obvezivanje ljudi na vjerovanje. To nisu bili događaji nasilja nad čovjekom koji automatski isključuju svaku sumnju. Naprotiv, to su događaji objave, poziva i poslanja onima koji su otvoreni Božjem pozivu. Takav poziv nije objektivno povijesno utvrdiv, jer tada on ne bi niti bio Božje djelo, već se on prihvaća vjerom. Zato u različitim novozavjetnim knjigama i nailazimo na različita izvješća o ukazanjima, ovisno o plodu ukazanja na koji su autori željeli ukazati. Jednako je tako zamjetljivo da vidjeoci Isusa najčešće ne prepoznaju odmah već im se postepeno otvaraju oči duha. No, unatoč svoj raznovrsnosti izvješća o uskrsnuću i ukazanjima, ono ključno što nam ona žele potvrditi jest da Isus živi novim životom, po Bogu i s Bogom.

Hans Küng ("Biti kršćanin") vjeru u uskrsnuće definira "ne kao neki dodatak vjeri u Boga, već radikalizaciju vjere u Boga: Vjera u Boga koja ne staje na pola puta, već dosljedno ide do kraja. Vjera u kojoj se čovjek bez strogo racionalnog dokaza, ali s posve umnim povjerenjem, pouzdaje u to da je Bog početka također i Bog kraja, da je, kao što je Tvorac svijeta i čovjeka, jednako tako i njihov Dovršitelj."

S ovim mislima, želeći da vas pogled na uskrslog Isusa ohrabri pouzdanjem i nadom koja će vas nositi kroz život, želim sretan Uskrs svim dragim čitateljima.


- 09:39 - Komentari (17) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< ožujak, 2010 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Svibanj 2011 (1)
Srpanj 2010 (3)
Lipanj 2010 (4)
Svibanj 2010 (1)
Travanj 2010 (1)
Ožujak 2010 (3)
Veljača 2010 (1)
Siječanj 2010 (2)
Prosinac 2009 (2)
Studeni 2009 (3)
Listopad 2009 (2)
Kolovoz 2009 (1)
Srpanj 2009 (1)
Svibanj 2009 (1)
Ožujak 2009 (1)
Veljača 2009 (1)
Siječanj 2009 (1)
Prosinac 2008 (1)
Studeni 2008 (2)
Listopad 2008 (1)
Rujan 2008 (2)
Kolovoz 2008 (1)
Srpanj 2008 (12)
Lipanj 2008 (12)
Svibanj 2008 (15)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga:
Blog Responder (eng. onaj koji pruža pomoć) je mjesto promišljanja o nekim teološkim temama koje se autoru čine zanimljivima. Ako nekome bude od pomoći ili ga tkogod nađe interesantnim, ispunit će svoju funkciju.

kontakt: responder.hr@gmail.com

Drugi o Responder blogu:
“Eto danas sam po prvi puta otkrio ovaj blog i 3h se nisam maknuo od njega, moram priznat da me se izrazito dojmio i na neka pitanja me je stvarno prosvjetlio, mogu samo da pohvalim autora i da mu dam potporu da samo tako i nastavi.”
"Svakako najkvalitetniji blog na ovu temu na čitavom hrvatskom webu."
Anonimac

"Htio bi reći samo da pratim redovito tvoj blog, neke tekstove i koristim u svome radu. Moram reći da je blog jedinstven i fantastičan. Mnogo se toga dobrog može naći i u komentarima."
Supek

“Čini se pomalo modernistički inficiran.”
Toma Blizanac

“Blog s katoličkim podvalama o evoluciji.”
ProtestantZg

“Tipičan primjer zlobnih laži o Isusovoj povijesnosti.”
My Exercises

"Skoro pa profesionalni antiateista i branitelj križa."
Pavaogc

“Hvala bogu što još ima mislećih bića, koji ne potiskuju bitna i goruća pitanja Crkve. Teme koje otvarate već dugo i predugo nas glođu i bojimo se da nas ne izglođu. Utješno je uočiti da nas more ista pitanja. Dao vam bog bistar um, zašiljeno pero, dar znanja i poseban dar da nam na ovakav način služite! Bog vas blagoslovio! Pišite nam!”
demokracija



Katkad svratim na:
Portali
→ Spiritus movens
→ National Catholic Reporter
→ Clerical Whisper

Progresivizam
→ Young Adult Catholics
→ The Progressive Catholic Voice
→ J. Cecil's Progressive Catholic Reflections
→ Vatican II Voice

Tradicionalizam
→ Toma Blizanac
→ Romancatholicism
→ Tradition in Action

Ekumenizam
→ Faith and Theology
→ The Piety That Lies Between

Tiskovine
→ Svijetlo riječi





Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se