Tekstovi:
1. Utemeljenje ateizma i religije
2. Racionalnost ateizma i religije
3. Čemu animozitet između ateista i vjernika?
4. Je li Bog proizvod ljudskog uma? (Feuerbach)
5. Što je bilo prije Boga?
6. Je li Isus Krist povijesna osoba?
7. Je li Isus Krist povijesna osoba? (2)
8. Hoće li znanost dokazati da Bog ne postoji?
9. Friedrich Nietzsche i religija
10. Činimo li dobro samo zbog Božje kazne?
11. Pretjeruje li Crkva u pogledu seksualnosti?
12. Je li Trojstvo politeizam?
13. Je li kršćanstvo sinkretistička religija?
14. Kako je Crkva birala evanđelja?
15. Zašto poslanice ne sliče evanđeljima?
16. Je li starozavjetni Bog zao?
17. Paradoks kamena
18. Zašto je Katolička crkva griješila kroz povijest?
19. Što Bog hoće?
20. Što bi bilo kad bi čovjek bio besmrtan?
21. Jesu li kršćani većinom neinteligentni?
22. O celibatu i ređenju žena
23. Zašto se Biblija različito shvaća?
24. Je li biblijsko izvješće o stvaranju pogrešno?
25. Što poručuju Adam i Eva?
26. Bog i evolucija
27. Evolucija i kršćanski fundamentalizam
28. Evolucija i ateistički fundamentalizam
29. Kakav je odnos religije i znanosti?
30. Zašto Crkva ne raspodjeli svoja bogatstva?
31. Kršćanska etika i ateistički humanizam
32. Potječe li kršćanstvo od Esena?
33. Je li Crkva desničarska organizacija?
34. Ima li u Bibliji grešaka?
35. Kršćanstvo i društvene promjene
36. Marxova kritika religije
37. Kršćanstvo i socijalno pitanje
38. Jesu li Židovi iskrivili izvorno kršćanstvo?
39. Albert Einstein i religija
40. Ispovijest vjere
41. Zar Bog kažnjava potomke zbog grijeha predaka?
42. Zašto Isus nije ukinuo ropstvo?
43. Psihologija i religija
44. Po čemu je Stari zavjet nadahnutiji od grčkih filozofa?
45. Kršćanstvo i žene
46. Kada se Isus rodio?
47. Kršćanstvo i marketing
48. Tko je Jahve?
49. Smiju li katolici kritizirati Crkvu?
50. Apsurd Isusovih prispodoba
51. Povijesni Isus i Krist vjere (1)
52. Povijesni Isus i Krist vjere (2)
53. Povijesni Isus i Krist vjere (3)
54. Značenje Marije danas
55. Drugi vatikanski koncil
56. Koncilska i pretkoncilska Crkva
57. Pojmiti Boga
58. Concilium
59. Religija iz straha i koristi
60. O molitvi i Božjoj intervenciji
61. In memoriam: Edward Schillebeeckx
62. Što znači da je Isus Sin Božji
63. O Uskrsu
64. O Tijelu Kristovu
65. O Uzašašću
66. Matteo Ricci i inkulturacija kršćanstva
67. Teološki All Stars Team
68. Obraćenje biskupa Romera (1)
69. Obraćenje biskupa Romera (2)
70. Obraćenje biskupa Romera (3)
71. Ekskluziva o Schillebeeckxu
72. Redemokratizacija Crkve
73. Uvod u kršćanstvo
.................................................................


Free counter and web stats


Responder blog banner

17.12.2008., srijeda

Kada se Isus rodio?

Budući da nema dokaza kako kako je Isus rođen upravo 25. prosinca, imamo li razloga za slavljenje Božića na taj dan? Neke protestantske zajednice smatraju da je taj blagdan poganskog porijekla, da se njime zapravo slavi bog Sunce, da ga je Katolička crkva izmislila iako apostoli nikada nisu slavili Isusov rođendan, te da se stoga pravim kršćanima ne pristoji slaviti taj blagdan. Što reći o tome?

Iako nam povijesni podaci govore da je Božić prvi put slavljen oko 200. godine u Egiptu, Crkva je tek u 4. stoljeću liturgijski odabrala datum 25.12. kao dan slavljenja Isusova rođenja. Tog dana je u tada još većinski poganskom Rimu slavljeno rođenje Sunca (Dies Natalis Solis Invicti – Rođendan nepobjedivog Sunca), zato što je u ono doba na taj datum padao zimski solsticij, nakon kojega dan biva sve duži, a noć sve kraća. Rani su kršćanski pisci povezivali to ponovno rađanje sunca s rađanjem Isusa, Svijetla svijeta. Stoga je taj dan izabran kao pogodan za slavljenje Božića. Kao i u ono doba, tako i danas kršćani stavljaju naglasak na simboliku dana kada je Svjetlost došla na svijet kako poručuje proslov Evanđelja po Ivanu, odnosno kada nas je pohodilo Mlado sunce s visine, kako u Lukinom Evanđelju poručuje Zaharija, dok im je egzaktno numeriranje sporedno. A jednako je tako sunce, odnosno zvijezda, korišteno kao mesijanski naslov i u Starom zavjetu (Br 24,17; Mal 3,20; Iz 60,1).

Image and video hosting by TinyPic

Već je sv. Ciprijan (200.-258.) pisao o prikladnosti slavljenja Božića baš na taj dan: „O kako je divno djelovala Providnost da se na dan rađanja tog Sunca ima roditi Krist.“ I sv. Ivan Krizostom (347.-407.) je komentirao slavljenje Božića na rimski blagdan: „Oni to zovu 'Rođendan Nepobjedivoga'. Tko je nepobjediv poput našeg Gospodina. Ili, ako kažu da je to rođendan Sunca - On je Sunce Pravde.“ Jasno je dakle da su rani kršćani dobro razlikovali poganske od kršćanskih običaja, te su mudro koristili tadašnjim ljudima bliske slike kako bi im navijestili Krista, izbjegavajući ujedno izoliranje kršćanske poruke u nekakvoj superiornoj mističnosti odvojenoj od svijeta. Izvan formalnog kršćanstva su se ipak javljale manje grupacije koje su s kršćanstvom miješale poganski običaj štovanja Sunca, na što je još u 2. stoljeću upozoravao Tertulijan, a kasnije i Augustin.

Što se pak tiče točnog povijesnog datuma Isusova rođenja, evanđelja nam po tom pitanju ne donose mnogo kronoloških podataka, budući su za prve kršćane takve informacije smatrane sporednima u odnosu na navještaj Isusove muke, smrti i uskrsnuća. Neki su autori pokušali izračunati mjesec Kristova rođenja iz podatka o Zaharijinom služenju u hramu. Naime, poznato je da su postojala 24 reda židovskih svećenika koji su naizmjence služili u Hramu. Zaharija je bio iz osmog, Abijina reda. Rabinska nam tradicija pak kaže kako je u vrijeme uništenja Hrama 70. godine služio svećenik iz prvog, Jojaribova reda. Pod uvjetom da se kroz tih turbulentnih 70 godina nikada nije promijenio redoslijed služenja u hramu, proizlazilo bi da je Zaharija u Hramu služio od 2. do 9. listopada 749. godine od osnutka Rima. Budući je Ivan Krstitelj začet u to vrijeme, a Isus šest mjeseci kasnije, prema tom proračunu bi Isus zaista bio rođen u prosincu. Međutim, kako ćemo u nastavku vidjeti, taj je podatak prilično nesiguran i iz razloga što moguće sa sigurnošću utvrditi godinu Isusova rođenja.

U 6. je stoljeću prema papinu naputku monah Dionizije Mali pokušao točno ustanoviti kada je Isus rođen. Vjerojatno je pritom uzeo dva podatka iz Lukina evanđelja. Prvi, da je petnaeste godine vladanja cara Tiberija počeo djelovati Ivan Krstitelj (Lk 3,1), a drugi da je Isus imao oko trideset godina kad je nastupio (Lk 3,23) - tu je Dionizije zanemario da je riječ o aproksimaciji. Budući da je znao kako je 15. godina vladanja cara Tiberija bila zapravo 782. godina od osnutka Rima, zaključio je kako je 30 godina prije toga bila godina Isusova rođenja. Na taj je način određena godina početka brojanja kršćanske ere, što i danas koristimo.

No, takvo se brojanje kasnije pokazalo ne sasvim točnim. Naime, ono nije u skladu s drugim podacima koje nam daju evanđelisti. Tako Matej i Luka smještaju Isusovo rođenje u vrijeme kralja Heroda, a on je umro četiri godine prije Dionizijeva proračuna Isusova rođenja. Evanđelja nam kazuju kako se Isus rodio oko dvije ili tri godine prije Herodove smrti. Naime, imamo podatak da je Herod poslao poubijati sve dječake u Betlehemu koji su imali od dvije godine naniže. Stoga su Josip i Marija s otprilike dvogodišnjim Isusom krenuli u Egipat, a od tamo se ubrzo vraćaju, kad su čuli za Herodovu smrt. Matej u tom kontekstu spominje točan povijesni podatak kako je Heroda u Judeji naslijedio njegov sin Arhelaj (Mt 2,22), pa su, bojeći se njega, otišli u Galileju, u Nazaret. Arhelaj je bio etnarh Judeje, Samarije i Idumeje od 4. god. pr. Kr. do 6. god. n. Kr., kada ga je rimski car na zahtjev izaslanstva iz Judeje i Samarije svrgnuo s vlasti, te je njegovo područje povjereno rimskom upravitelju. Dakle, iz toga bi proizlazilo da je Isus rođen šest ili sedam godina prije današnjeg računanja preuzetog od Dionizija Malog.

Do sličnog zaključka se može doći i iz izvještaja koje donosi Lukino Evanđelje. Vjerojatno je da Luka spominjući Kvirinijev popis (Lk 2,2) zapravo misli na raniji popis stanovništva koji se radi raspisivanja poreza provodio oko godine 8.-6. pr. Kr. kao dio općeg popisa stanovništva u Rimskom carstvu koji je car August provodio od 8. godine pr. Kr. Valja napomenuti kako iako većina znanstvenika prihvaća ovakvu kronologiju, neki autori ukazuju na nesigurnosti u datiranju Herodove smrti kod povjesničara Josipa Flavija, iz čega izvlače zaključak da je Isusovo rođenje ipak nastupilo nekoliko godina kasnije.

Image and video hosting by TinyPic

Zanimljivo je da možemo izračunati i vjerojatan datum Isusove smrti. Sigurno je da se to dogodilo između godine 26. i 36. budući je tada na poziciji rimskog upravitelja u Judeji bio Poncije Pilat. Do preciznijih podataka došlo se izračunom da je dan kada je Isus razapet, tj. dan uoči židovske Pashe, odnosno 14. nisana, padao na petak godine 30. i 33. nakon Krista. Stoga je izvjesno da je Isus umro ili 7. travnja 30. godine ili 3. travnja 33. godine. Prema tim podatcima većina povjesničara zaključuje da je Isus živio zemaljskim životom oko 37 ili pak oko 40 godina.


- 10:26 - Komentari (8) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< prosinac, 2008 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Svibanj 2011 (1)
Srpanj 2010 (3)
Lipanj 2010 (4)
Svibanj 2010 (1)
Travanj 2010 (1)
Ožujak 2010 (3)
Veljača 2010 (1)
Siječanj 2010 (2)
Prosinac 2009 (2)
Studeni 2009 (3)
Listopad 2009 (2)
Kolovoz 2009 (1)
Srpanj 2009 (1)
Svibanj 2009 (1)
Ožujak 2009 (1)
Veljača 2009 (1)
Siječanj 2009 (1)
Prosinac 2008 (1)
Studeni 2008 (2)
Listopad 2008 (1)
Rujan 2008 (2)
Kolovoz 2008 (1)
Srpanj 2008 (12)
Lipanj 2008 (12)
Svibanj 2008 (15)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga:
Blog Responder (eng. onaj koji pruža pomoć) je mjesto promišljanja o nekim teološkim temama koje se autoru čine zanimljivima. Ako nekome bude od pomoći ili ga tkogod nađe interesantnim, ispunit će svoju funkciju.

kontakt: responder.hr@gmail.com

Drugi o Responder blogu:
“Eto danas sam po prvi puta otkrio ovaj blog i 3h se nisam maknuo od njega, moram priznat da me se izrazito dojmio i na neka pitanja me je stvarno prosvjetlio, mogu samo da pohvalim autora i da mu dam potporu da samo tako i nastavi.”
"Svakako najkvalitetniji blog na ovu temu na čitavom hrvatskom webu."
Anonimac

"Htio bi reći samo da pratim redovito tvoj blog, neke tekstove i koristim u svome radu. Moram reći da je blog jedinstven i fantastičan. Mnogo se toga dobrog može naći i u komentarima."
Supek

“Čini se pomalo modernistički inficiran.”
Toma Blizanac

“Blog s katoličkim podvalama o evoluciji.”
ProtestantZg

“Tipičan primjer zlobnih laži o Isusovoj povijesnosti.”
My Exercises

"Skoro pa profesionalni antiateista i branitelj križa."
Pavaogc

“Hvala bogu što još ima mislećih bića, koji ne potiskuju bitna i goruća pitanja Crkve. Teme koje otvarate već dugo i predugo nas glođu i bojimo se da nas ne izglođu. Utješno je uočiti da nas more ista pitanja. Dao vam bog bistar um, zašiljeno pero, dar znanja i poseban dar da nam na ovakav način služite! Bog vas blagoslovio! Pišite nam!”
demokracija



Katkad svratim na:
Portali
→ Spiritus movens
→ National Catholic Reporter
→ Clerical Whisper

Progresivizam
→ Young Adult Catholics
→ The Progressive Catholic Voice
→ J. Cecil's Progressive Catholic Reflections
→ Vatican II Voice

Tradicionalizam
→ Toma Blizanac
→ Romancatholicism
→ Tradition in Action

Ekumenizam
→ Faith and Theology
→ The Piety That Lies Between

Tiskovine
→ Svijetlo riječi





Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se