Tekstovi:
1. Utemeljenje ateizma i religije
2. Racionalnost ateizma i religije
3. Čemu animozitet između ateista i vjernika?
4. Je li Bog proizvod ljudskog uma? (Feuerbach)
5. Što je bilo prije Boga?
6. Je li Isus Krist povijesna osoba?
7. Je li Isus Krist povijesna osoba? (2)
8. Hoće li znanost dokazati da Bog ne postoji?
9. Friedrich Nietzsche i religija
10. Činimo li dobro samo zbog Božje kazne?
11. Pretjeruje li Crkva u pogledu seksualnosti?
12. Je li Trojstvo politeizam?
13. Je li kršćanstvo sinkretistička religija?
14. Kako je Crkva birala evanđelja?
15. Zašto poslanice ne sliče evanđeljima?
16. Je li starozavjetni Bog zao?
17. Paradoks kamena
18. Zašto je Katolička crkva griješila kroz povijest?
19. Što Bog hoće?
20. Što bi bilo kad bi čovjek bio besmrtan?
21. Jesu li kršćani većinom neinteligentni?
22. O celibatu i ređenju žena
23. Zašto se Biblija različito shvaća?
24. Je li biblijsko izvješće o stvaranju pogrešno?
25. Što poručuju Adam i Eva?
26. Bog i evolucija
27. Evolucija i kršćanski fundamentalizam
28. Evolucija i ateistički fundamentalizam
29. Kakav je odnos religije i znanosti?
30. Zašto Crkva ne raspodjeli svoja bogatstva?
31. Kršćanska etika i ateistički humanizam
32. Potječe li kršćanstvo od Esena?
33. Je li Crkva desničarska organizacija?
34. Ima li u Bibliji grešaka?
35. Kršćanstvo i društvene promjene
36. Marxova kritika religije
37. Kršćanstvo i socijalno pitanje
38. Jesu li Židovi iskrivili izvorno kršćanstvo?
39. Albert Einstein i religija
40. Ispovijest vjere
41. Zar Bog kažnjava potomke zbog grijeha predaka?
42. Zašto Isus nije ukinuo ropstvo?
43. Psihologija i religija
44. Po čemu je Stari zavjet nadahnutiji od grčkih filozofa?
45. Kršćanstvo i žene
46. Kada se Isus rodio?
47. Kršćanstvo i marketing
48. Tko je Jahve?
49. Smiju li katolici kritizirati Crkvu?
50. Apsurd Isusovih prispodoba
51. Povijesni Isus i Krist vjere (1)
52. Povijesni Isus i Krist vjere (2)
53. Povijesni Isus i Krist vjere (3)
54. Značenje Marije danas
55. Drugi vatikanski koncil
56. Koncilska i pretkoncilska Crkva
57. Pojmiti Boga
58. Concilium
59. Religija iz straha i koristi
60. O molitvi i Božjoj intervenciji
61. In memoriam: Edward Schillebeeckx
62. Što znači da je Isus Sin Božji
63. O Uskrsu
64. O Tijelu Kristovu
65. O Uzašašću
66. Matteo Ricci i inkulturacija kršćanstva
67. Teološki All Stars Team
68. Obraćenje biskupa Romera (1)
69. Obraćenje biskupa Romera (2)
70. Obraćenje biskupa Romera (3)
71. Ekskluziva o Schillebeeckxu
72. Redemokratizacija Crkve
73. Uvod u kršćanstvo
.................................................................


Free counter and web stats


Responder blog banner

07.07.2008., ponedjeljak

Zašto Crkva ne raspodjeli svoja bogatstva?

Jedno od važnijih pitanja koje se moraju uputiti Crkvi je pitanje njezina odnosa spram imovine. Je li danas taj odnos dobar i kakav bi trebo biti?

"Ne osjećam se ugodno zbog toga. Može se obrazlagati kako prihod od toga blaga služi u dobrotvorne svrhe. To je vjerojatno argument za njegovo zadržavanje … ali nekako, kao Kristov sljednik, ne vidim kako se svo to blago uklapa u Kristov primjer i nauk." Ove riječi je u jednom novinskom intervjuu izrekao irski biskup Willie Walsh, te kroz njih zasigurno izrazio stav većine katolika o pitanju bogatstva Crkve.

S jedne strane, Crkva je činila i čini golemi posao na humanitarnom polju, a za takve je aktivnosti potrebno imati izvore sredstava. Naime, dok humanitarne organizacije u svijetu većinom nastaju nakon Drugog svjetskog rata, s iznimkom Crvenog križa koji je osnovan 1863., Katolička je crkva oko gladnih i siromašnih angažirana već dva tisućljeća. Naime, briga za ugrožene zacrtana je u samim temeljima Crkve, te ju je ona shvaćala kao svoju primarnu zadaću još od apostolskih vremena. Stoga se na tom polju Crkva ne može uspoređivati niti s jednom drugom ustanovom. Dovoljno se sjetiti brojnih misionara koji su svoje živote posvetili za najzabitija područja svijetu, a u novije se doba takva nalaze u Africi, Aziji i Južnoj Americi. Tamošnje su žitelje misionari učili poljoprivrednim i obrtničkim vještinama, školovali djecu, kopali bunare, osnivali bolnice, sirotišta, staračke domove, itd. Sve se to čini i danas.

Image and video hosting by TinyPic

Sve svoje aktivnosti kršćanski su misionari uvijek činili bez naplate, a školovanje njih samih financirano je od strane Crkve. Ne radi se tu samo o pojedinačnim poduhvatima, već postoje i organizirani projekti, poput npr. ''Fundacije Ivana Pavla II. za Sahel'', koja dobavlja sredstva za uvježbavanje ljudi za borbu protiv posljedica suša u devet afričkih zemalja. Očito je kako se takvo i slično kršćansko pomaganje potrebitima ne može ostvarivati bez ikakvih materijalnih sredstava. Stoga siromaštvo, koje je ideal kršćanstva, predstavlja poziv kršćanima da ne budu navezani za materijalna dobra, već da ih koriste kao sredstvo postizanja njihovog poslanja.

No, dok je s jedne strane Katolička crkva najveća humanitarna institucija na svijetu, ona je ujedno najbogatija od svih neprofitnih institucija. Iako je nedvojbeno kako su potrebna golema sredstva za održavanje njenih aktivnosti, uvijek valja postavljati pitanje da li se u neumjerenosti iznevjerava Kristova poruka siromaštva. Iako Vatikan danas transparentno iznosi podatke o vlastitom financiranju i trošenju, nedvojbeno je da kako su još nedavno po tom pitanju činjene teške malverzacije. Tako je “Institut za vjerska djela”, koji se u popularnoj kulturi naziva i Vatikanska banka, u drugoj polovici 20. st. bio vezan s nekolicinom velikih skandala zbog pranja mafijaškog novca. Isto tako, postoje optužbe da je Vatikanska banka skrivala blago koje su Ustaše iz NDH pokrale svojim žrtvama, kao i da je tajno financirala poljski sindikat Solidarnost.

Dobro je poznato kako je lažno življene religije mnogo štetnije za samu religiju od svih ateističkih teorija. Zato je opravdano vrhu Crkve postaviti zahtjev za više pojedinačno iskazanih djela milosrđa, koji trebaju biti poticaj i "običnim vjernicima". U tom je pogledu svijetao primjer pokojnog zagrebačkog biskupa Josipa Langa (1857. - 1924.) koji je često svoju mjesečnu plaću podijelio siromasima, te ih posjećivao u njihovim barakama i potkrovljima. Posebno je dirljiva zgoda kada je jednom prilikom u Zagrebu siromašnom čovjeku koji se smrzavao, jer je bio bos, skinuo svoje cipele i poklonio mu ih, a on se u čarapama vratio u svoju tada skromnu biskupsku rezidenciju. Papa Pavao VI. je pak prestao nositi tijaru, simbol papinskog autoriteta, te poklonio njenu vrijednost siromašnima, pa je od tog novca izgrađeno naselje na periferiji Rima. Ivan Pavao I. je prije svog kratkog pontifikata poticao svećenike da ne koriste skupocjeno misno posuđe, već da ga prodaju i novac podjele siromasima. Njegov nasljednik Ivan Pavao II. je simbolično sklopio savez s golemom većinom siromašnih na južnoameričkom kontinentu darujući 1980. godine papinski prsten obitavateljima favele Vidigal u brazilskoj saveznoj državi Rio de Jainero.

Ukoliko pak umjesto o općoj govorimo o našoj mjesnoj Crkvi, i tu nailazimo na podvojenost. S jedne strane opet ne može biti prihvatljiva često spominjana teza da se Crkva u Hrvatskoj brine samo za svoje bogatstvo, a ne za male ljude. Naime, dostatno je spomenuti da kod nas gotovo svaka župa ima organiziran Caritas koji se brine za potrebite, a osim materijalne pomoći Caritas organizira i obiteljska savjetovališta, razne tribine, ima domove za napuštenu djecu, žrtve obiteljskog nasilja i dr. Hrvatski Caritas djeluje i na međunarodnoj razini putem prikupljanja materijalne pomoći i slanjem volontera. Jednako je tako internacionalni Caritas na našem području snažno djelovao za vrijeme Domovinskog rata.

No, s druge strane je neprihvatljivo da naša Crkva ne slijedi primjer većine europskih mjesnih Crkava i Vatikana koji transparentno objavljuju svoje prihode i izdatke. Naš veliki sociolog religije pok. Željko Mardešić ističe: "Da bi u svom pozivu bila uvjerljivom, Crkva siromaha mora postati barem najmanje bogatom u jednom poretku, jer će u protivnom izazvati sablazan i odbojnost. Osnovno je gajiti duh siromaštva i oporbe spram idolatrije novca i udobnosti, a ne se pod svaku cijenu lišiti uljudbenih postignuća našeg suvremenog svijeta" ("Rascjep u svetome", Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1997., str. 425-426).

U istom djelu (str. 710) Mardešić navodi još jednu misao koja je, čini mi se, ključna za odnos Crkve i bogatstva. "Vrijedi pravilo: za religiju je bolje da joj je gore, jer je onda i protiv svoje volje prisiljena iz sebe izvući zaspale mogućnosti i vrline vjerodostojnosti, hrabrosti, rizičnosti, stvaralaštva i pomoći ljudima. U suprotnom ona od nepokretnosti i manjka izazova nužno zahiruje i slabi kao ljudsko tijelo koje se ne kreće." Zato se vjernici ne bi trebali bojati uskraćivanja materijalne pomoći države, jer će tek takva Crkva biti u stanju na najbolji mogući način vršiti svoj poziv.


- 15:06 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< srpanj, 2008 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Svibanj 2011 (1)
Srpanj 2010 (3)
Lipanj 2010 (4)
Svibanj 2010 (1)
Travanj 2010 (1)
Ožujak 2010 (3)
Veljača 2010 (1)
Siječanj 2010 (2)
Prosinac 2009 (2)
Studeni 2009 (3)
Listopad 2009 (2)
Kolovoz 2009 (1)
Srpanj 2009 (1)
Svibanj 2009 (1)
Ožujak 2009 (1)
Veljača 2009 (1)
Siječanj 2009 (1)
Prosinac 2008 (1)
Studeni 2008 (2)
Listopad 2008 (1)
Rujan 2008 (2)
Kolovoz 2008 (1)
Srpanj 2008 (12)
Lipanj 2008 (12)
Svibanj 2008 (15)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga:
Blog Responder (eng. onaj koji pruža pomoć) je mjesto promišljanja o nekim teološkim temama koje se autoru čine zanimljivima. Ako nekome bude od pomoći ili ga tkogod nađe interesantnim, ispunit će svoju funkciju.

kontakt: responder.hr@gmail.com

Drugi o Responder blogu:
“Eto danas sam po prvi puta otkrio ovaj blog i 3h se nisam maknuo od njega, moram priznat da me se izrazito dojmio i na neka pitanja me je stvarno prosvjetlio, mogu samo da pohvalim autora i da mu dam potporu da samo tako i nastavi.”
"Svakako najkvalitetniji blog na ovu temu na čitavom hrvatskom webu."
Anonimac

"Htio bi reći samo da pratim redovito tvoj blog, neke tekstove i koristim u svome radu. Moram reći da je blog jedinstven i fantastičan. Mnogo se toga dobrog može naći i u komentarima."
Supek

“Čini se pomalo modernistički inficiran.”
Toma Blizanac

“Blog s katoličkim podvalama o evoluciji.”
ProtestantZg

“Tipičan primjer zlobnih laži o Isusovoj povijesnosti.”
My Exercises

"Skoro pa profesionalni antiateista i branitelj križa."
Pavaogc

“Hvala bogu što još ima mislećih bića, koji ne potiskuju bitna i goruća pitanja Crkve. Teme koje otvarate već dugo i predugo nas glođu i bojimo se da nas ne izglođu. Utješno je uočiti da nas more ista pitanja. Dao vam bog bistar um, zašiljeno pero, dar znanja i poseban dar da nam na ovakav način služite! Bog vas blagoslovio! Pišite nam!”
demokracija



Katkad svratim na:
Portali
→ Spiritus movens
→ National Catholic Reporter
→ Clerical Whisper

Progresivizam
→ Young Adult Catholics
→ The Progressive Catholic Voice
→ J. Cecil's Progressive Catholic Reflections
→ Vatican II Voice

Tradicionalizam
→ Toma Blizanac
→ Romancatholicism
→ Tradition in Action

Ekumenizam
→ Faith and Theology
→ The Piety That Lies Between

Tiskovine
→ Svijetlo riječi





Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se