|
ovako, ovo nije referat....
to je samo skracena verzija onoga iz knjige...
BROJEVI :
-broj- vrsta riječi
-brojka-znak za broj(znamenka)
-brojiti-glagol=utvrđivati broj jedinica u nečem
-brojenje-glagolska imenica
-brojevi-riječi kojima se izriče koliko čega ima i koje je što po redu
-podjela brojeva:-glavni-koliko čega ima
-podjela:osnovni
izvedeni
-redni- koje je što po redu
-pisanje rednih brojeva-pišu se s točkomi arapski i rimski
-deklinacija brojeva-samo brojevi od 1 do 4
-pisanje brojeva-može ići veznik i ali se on sve rjeđe koristi
-brojevne imenice-riječi koje su po obliku imenice, a označuju brojeve
-imenuju:-pripadnike muškog spola: dvojica, obojica...
-pripadnike različitog spola: dvoje, oboje...
-brojevne imenice su i stotina, tisuća, milijun.
-brojevni prilozi -izriču približnu količinu nečeg: desetak, petnaestak...
-tvorba: neki broj + ak
-pleonazam- izricanje jednog sadržaja istodobno dvama izrazima
ZAMJENICE :-promjenjive vrste riječi koje zamjenjuju imenice(pridjeve) ili upućuju na nešto njima slično.
-po značenju se dijele na:
- LIČNE(OSOBNE)
- POVRATNE
- POSVOJNE
- POVRATNO-POSVOJNE
- POKAZNE
- UPITNE I ODNOSNE
- NEODREĐENE
LIČNE(OSOBNE) -zamjenjuju lica:1.lice govornik(ja,mi)
2.lice sugovornik(ti,vi)
3.lice neki tamo(on,oni)
-imaju naglašeni i nenaglašeni oblik
-nenaglašeni čine zamjeničke enkliktike
POVRATNA ZAMJENICA(SEBE, SE) -zamjenjuje sve lične zamjenice i označuje da radnja ne prelazi na drugoga nego subjekt vrši radnju na samome sebi
-ima isti oblik za sva tri roda broja i padeža:
N- G sebe,se
D sebi,si
A sebe,se
V- L (o)sebi
I (sa)sobom
POSVOJNE ZAMJENICE -označuju kojem licu šta pripada, dakle one zamjenjuju pridjeve moj, tvoj, njegov, naš, vaš, njihov
POVRATNO-POSVOJNA ZAMJENICA (SVOJ) -označuje da nešto pripada subjektu(da je vlasništvo subjekta)
-zamjenjuje sve posvojne zamjenice
POKAZNE ZAMJENICE-upućuju na nešto što se nalazi u blizini govornika ili na nešto što je govorniku blisko
1.lice OVAJ
2.lice TAJ
3.lice ONAJ
-pokazni zamjenički pridjevi:ovakav, ovolik; takav, tolik; onakav, onolik
UPITNE I ODNOSNE ZAMJENICE -imaju isti oblik, ali različitu uporabu (funkciju)
-upitne se upotrebljavaju u pitanjima
-odnosne uvode zavisnu rečenicu u zavisno-složenoj.
-tko, što, koji, čiji, kakav, kolik
NEODREĐENE ZAMJENICE -upućuju na nešto neodređeno, nešto općenito i na nešto niječno
-termin neodređene ima dva značenja:
-šire značenje (vrsta zamjenice)
-uže značenje (jedna skupina zamjenica unutar neodređenih zamjenica)
-tvore se od upitnih i odnosnih zamjenica na dva načina:
-mogu im se dodati prefiksi: ne-, ni-, i-, sva-, po-, što- ili čestica god
-mogu im se dodati čestice: ma, makar, bilo ili se iza upitne ili odnosne zamjenice može staviti čestica god
-1.Neodređene(upućuju na nešto)-netko, gdjetko, tkogod
2.Niječne-nitko
3.Opće- itko, svatko, kojetko, ma tko, bilo tko, tko god, sav
-pisanje neodređenih zamjenica:
-zamjenice tkogod, štogod, kojigod,čijigod, kakavgod pišu se sastavljeno; znače nešto neodređeno, neutralno; možemo ih zamijeniti zamjenicama netko, nešto, neki, nečiji, nakakav.
-zamjenice tko god, što god, koji god, čiji god, kakav god sastavljene su od dvije riječi. Znače nešto opće, a mozemo ih zamijeniti zamjenicama ma tko, ma što, ma koji, ma čiji, ma kakav, ma kolik.
-kada se zamjenice nitko, ništa, nikoji, ničiji, nikakav, nikolik, itko, išta, ikoji, ičiji, ikakav, ikolik upotrebljavaju s prijedlozima onda se ni- i i- odvajaju i dolaze ispred prijedloga.
PRIDJEVI :
-LEKSIČKE OSOBINE -to su promjenjive vrste riječi koje se dodaju imenicama da bi ih pobliže označili
-dijele se sa opisne, posvojne i gradivne:
-opisnim pripadaju i glagolski pridjev radni i trpni
-gradivni se često upotrebljavaju u prenesenom značenju
-opisni (kvalitativni) -izriču svojstvo imenice
-posvojni(posesivni) -izriču pripadanje
-gradivni(materijalni) -izriču građu onoga što imenica imenuje
-GRAMATIČKE OSOBINE:
-neodređeni oblik -se upotrebljava uz nešto neodređeno, prvi put spomenuto
-pitanje kakav?
-kod deklinacije neodređenih pridjeva pridjev ima isti nastavak kao imenica
-upotrebljava se: -kao dio imenskog predikata
-kao dio genitiva svojstva
-pridjevi izvedeni sufiksima -ov, -ev, -ljev, -in
-određeni oblik -se upotrebljava kada imenica uz koju stoji označuje nešto već poznato
-pitanje koji?
-posvojni su uvijek određeni
-upotrebljava se: -kao dio vlastitog imena
-uz pokazne zamjenice
-u terminima
-pridjevi koji završavaju na -ći
-posvojni pridjevi na -ji (kozji), -nji (današnji), -šnji (unutrašnji), -ski/ki (seoski)
-još neki pridjevi (žarki, kućni)
-određenost i neodređenost izriče se samo opisnim i gradivnim pridjevima
-poimenični pridjevi -3 skupine: -opisni pridjevi koji su postali vlastite imenice
-pridjevi koji su po značenju i vrsti imenice, ali zadržavaju oblik pridjeva
-pridjevi i po obliku i po značenju samo što se upotrebljavaju u službi imenice
-KOMPARACIJA (stupnjevanje) PRIDJEVA:
-je uspoređivanje najmanje 2 imenica na temelju zajedničke osobine:
-1.stupanj -pozitiv (star)
-2.stupanj -komparativ (stariji)
-3.stupanj -superlativ (najstariji)
-KOMPARATIV: -glasovne promjene:
-kraćenje korjenskog sloga -ije ili je se mijenja u je ili e
-nepostojano a -u nekim oblicima iste riječi se pojavljuje a u nekima ne
-jotacija -stapanje nepalatala ( t(ć), d(đ), h(š), s(š), z(ž), g(ž), k(č) ) s galsom j
-epentaza -b, p, m, v ispred j umeće se l -epentalsko ili umetnuto l se zove)
-jednačenje suglasnika pa zvučnosti:
zvučni - b, d, g, z, ž, dž, đ, -, -, -
bezvučni - p, t, k, s, š, č, ć, f, c, h
-jednačenje po mjestu tvorbe -s i z ispred palatala (č, ć, dž, đ, š, ž, j, lj, nj) u š i ž
-ispadanje suglasnika -t i d u skupovima -stn, -štn, -zdn, -ždn gube se, ispadaju
-tvorba:
-nepravilna komparacija -dobar -bolji, zao -gori, malen -manji, velik -veći, dug -dulji / duži
-nastavak -ši -samo lak-lakši, mek-mekši, lijep-ljepši
-nastavak -(j)i -većina jednosložnih pridjeva s dugim naglaskom:
-kad završavaju na palatal ili r nema jotacije
-kad završavaju na nepalatal ima jotacije
-dvosložni pridjevi na -ak, -ek, -ok, -eo (-el) pridjevi gube sufikse
-nastavak -iji -jednosložni pridjevi s kratkim naglaskom
-dvosložni, trosložni i višesložni pridjevi
-SUPERLATIV -tvori se dodavanjem prefiksa naj komparativu
-ako komparativ započinje sa j onda dolazi do udvajanja suglasnika (najjednostavniji)
GLAGOLI
- po značenju dijelimo na:
gl.radnje- označuju hotimično,svjesno djelovanje(aktivnost)
gl.zbivanja- označuju nehotimično,nenamjerno djelovanje kojem su uzrok prirodni zakoni
- ili u prirodi (grmjeti) ili u čovjeku (tugovati)
gl.stanja- ozačuju nedjelovanje,stanje u kojem se ništa ne radi niti se što zbiva
- GRAMATIČKE KATEGORIJE:
kategorija lica -prvo lice(govornik)
-drugo lice(sugovornik)
-treće lice(negovorno lice,ono ko kome ili čemu se govori)
kategorija broja -jednina
-množina
kategorija vremena -daje podatak o sadašnjosti,prošlosti ili budućnosti glagolske radnje
kategorija vida (aspekta) -daje podatak o trajanju glagolske radnje,je li svršena ili traje u trenutku dok govorimo o njoj -nesvršena
-podjela:svršeni (perfektivni) -kada govorimo o njoj završen je ili početak (potrčati) ili kraj(istrčati) ili cijela radnja(pretrčati)
nesvršeni(imperfektni)-na:trajni(durativni)-radnja traje dulje vrijeme bez prekida
učestali(iterativni)-radnja traje s povremenim prekidima
-dvovidni gl.-ovisno o kontekstu mogu biti svršeni i nesvršeni
-gl. biti,gl. vezani uz jelo,gl. vidjeti i čuti, većina gl. stranog podrijetla na sufiks -irati (telefonirati)
kategorija načina -obavješćuje o načinu vršenja radnje
-opativ-željni način, izrađavamo želju, izriče se samo glagolskim pridjevom radnim
-način vršenja radnje-indikativ-izjava (crtam)
-imperativ-zapovijed,želja,molba (crtaj!)
-kondicional-uvjet (da imam vremena nacrtao bih ti ovcu)
glagolska stanja-izriče se odnos subjekta u reč. i glagolske radnje
-aktiv-radnim stanjem,subjekt vrši radnje (oni grade brod)
-pasiv-trpnim stanjem,subjekt trpi radnju pa on postaje objekt (brod biva građen)
-po predmetu radnje(objektu):
-prijelazni(tranzitivni) gl.-mogu imati uza se imenicu u akuzativu(gledati mornare), upućuju na izravni objekt
-neprijelazni(intranzitni) gl.-ne mogu imati imenicu u akuzativu uza se, upućuju na neizravni objekt
-povratni(refleksivni) gl.-imaju uza se povratnu imenicu(kretati se), upućuju na to da subjekt vrši radnju na samom sebi,tj. subjekt i objekt su isti
-GLAGOLSKI OBLICI:
-JEDNOSTAVNI -sastoje se od jedne riječi
-INFINITIV -neodređeni glagolski oblik,nema lice,broj,vrijeme ni način radnje
-završava ili na -ti ili na -ći
-infinitivna osnova se dobiva odvajanjem nastavka -ti od osnove
-svi glagoli u inf imaju dvomorfske osnove -iza korijenskog morfema imaju još 2 morfema: sufiksalni morfem i nastavak
-promjenom sufiksa mijenjamo glagolu vid i značenje (npr.zijevati - zijevnuti )
-perfektivizacija je tvorba svršenih glagola od nesvršenih (npr.osposobiti - osposobljavati )
-imperfektivizacija je tvorba nesvšenih od svršenih glagola (npr.lupati - lupnuti )
-PREZENT -tvori se i od svršenih i od nesvršenih glagola
1.putujem,otputujem 1.putujemo,otputujemo
2.putuješ,otputuješ 2.putujete,otputujete
3.putujer,otputuje 3.putuju,otputuju
-svi glagoli imaju dvomorfske osnove (iz korijenskog morfema idu sufiksalni morfem i nastavak za inf)
-takvi gl. imaju 4 vrste nastavka za prezent:
- -em, -eš, -e, -emo, -ete, -u (perem,pereš,...)
- -jem, -ješ, -je, -jemo, -jete, -ju (pišem,pišeš,...)
- -im, -iš, -i, -imo, -ite, -e (trčim,trčiš,...)
- -am, -aš, -a, -amo, -ate, -aju (pjevam,pjevaš,...)
-prezentska osnova dobiva se odvajanjem nastavka za prezent u 3 licu mn. ; gl. koji završavaju na -ći imaju jednaku inf i prez osnovu
-prezent pomoćnih glagola :
biti (nesvršeni prez) biti (svršeni prez)
1.jesam, sam 1.jesmo,smo 1.budem 1.budemo
2.jesi,si 2.jeste,ste 2.budeš 2.budete
3.jest,je 3.jesu,su 3.bude 3.budu
htjeti htjeti ( zanijekani oblik )
1.hoću,ću 1.hoćemo,ćemo 1.neću,ne ću 1.nećemo,ne ćemo
2.hoćeš,ćeš 2.hoćete,ćete 2.nećeš,ne ćeš 2.nećete,ne ćete
3.hoće.će 3.hoće,će 3.neće,ne će 3.neće,ne će
-AORIST -prošlo svršeno vrijeme
-izriče se ona radnja koja se zbila neposredno prije trenutka kada se o njoj govori
-tvori se uglavnom od svršenih glagola tako da se na inf osnovu dodaju nastavci
-kad osnova završava na otvornik onda su nastavci :
1.pročitah 1.pročitasmo
2.pročitar 2.pročitaste
3.pročitar 3.pročitaše
-kad osnova završava na zatvornik onda su nastavci :
1.padoh 1.padosmo
2.pade 2.padoste
3.pade 3.padoše
-pomoćni glagoli:
biti htjeti
1.bih 1.bismo 1.htjedoh 1.htjedosmo
2.bi 2.biste 2.htjede 2.htjedoste
3.bi 3.biše,bi 3.htjede 3.htjedoše
-IMPERFEKT -prošlo nesvršeno vrijeme
-izriče se ona radnja koja je trajala u prošlosti, tvori se samo od nesvršenih glagola
-tvori se od prez ili inf osnove s nastavcima
-padati
1.padah 1.padasmo
2.padaše 2.padaste
3.padaše 3.padahu
-nositi (nos-jah)
1.nošah (nos-jah) 1.nošasmo (nos-jasmo)
2.nošaše (nos-jaše) 2.nošaste (nos-jaste)
3.nošaše (nos-jaše) 3.nošahu (nos-jahu)
-peći (pek-ijah)
1.pecijah 1.pecijasmo
2.pecijaše 2.pecijaste
3.pecijaše 3.pecijahu
-pomoćni glagoli :
biti htjeti
1.bijah,bjeh 1.bijasmo,bjesmo 1.htijah 1.htijasmo
2.bijaše,bješe 2.bijaste,bjeste 2.htijaše 2.htijaste
3.bijaše,bješe 3.bijahu,bjehu 3.htijaše 3.htijahu
-IMPERATIV -glagolski način kojim se izriče zapovijed, zabrana, opomena, savjet, molba i sl.
-ima posebne oblike samo za 2.lice jd i za 1. i 2. lice mn.
-tvorba: 1. - 1.pjevajmo
2.pjevaj 2.pjevajte
3. - 3. –
- od osnove (uglavanom prez.) i nastavaka:
- -r, -mo, -te ->gl. s prez na -em ili -im isper kojih je j (čuti,zapisivati)
- -i, -imo, -ite ->gl. s prez na -em ili -im (brati,dignuti)
- -ji, -jimo, -jite ->gl. na -ati s prez na -em (vezati,pisati)
- -aj, -ajmo, -ajte ->gl. na -ati s prez na -em (dati,birati)
-pomoćni gl: biti : 1. - 1.budimo
2. budi 2.budite
3. (neka bude) 3. (neka budu)
-GLAGOLSKI PRIDJEVI
-radni(aktivni)-tvori se od inf osnove i nastavaka o/ao, la, lo, li, le, la
- 1.radio 1.radili
2.radila 2.radile
3.radilo 3.radila
-pomoćni gl.: biti: bio, bila, bilo, bili, bile, bila
htjeti: htio, htjela, htjelo, htjeli, htjele, htjela
-trpni(particip pasivni)-tvori se od inf (katkad od prez) i nastavaka:
-n (nazivan, pozvan, precrtan, privezan, čuvan)
-en -(priveden, pečen, izvezen, proboden, zaveden)
-ako osnova završava na k,g,h,c dolazi do palatalizacije
-jen -(umišljen,vođen,usamljen,pogažen,privođen)
-dolazi do jotacije(pogažen) ili epenteze(usamljen)
-t (načet,uzet,skinut,proklet,otet)
-pomoćni gl biti i htjeti nemaju gl trpni
-GLAGOLSKI PRILOZI -sadašnji (particip prez.)-izriče se radnja koja prati radnju izrečenu glavnim glagolom
-tvori se od pretežno nesvršenih gl. tako da se 3.licu mn. prez
doda nastavk -ći
-prošli(particip perfekta)-izriče se radnja koja je predhodila radnji glavnog gl.
-tvori se od pretežno svršenih gl. tako da se inf osnovi dodaju nastavci: -vši (razmislivši, dobivši) ili –avši (išavši, pretrčavši)
SLOŽENI: -PERFEKT -tvori se od pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog
-biti= sam bio, si bio, je bio, smo bili, ste bili, su bili
-htjeti= sam htio, si htio, je htio, smo htjeli, ste htjeli, su htjeli
-PLUSKVAMPERFEKT -izriče se radnja koja se dogodila prije neke druge radnje u prošlosti
-tvori se od perfekta ili imperfekta pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog
-biti=bio sam bio/bijah bio/bjeh bio, bio si bio, bio je bio, bili smo bili, bili ste bili, bili su bili
-htjeti= bio sam htio, bio si htio, bio je htio, bili smo htjeli, bili ste htjeli, bili su htjeli
-FUTUR 1.-tvori se od nenaglašenog (nesvršenog) prezenta pomoćnog glagola htjeti i intinitiva
-biti= bit ću/ću biti, bit ćeš, bit ćemo, bit ćete, bit će
-htjeti= htjet ću, htjet ćeš, htjet će, htjet ćemo, htjet ćete, htjet će
-FUTUR 2.(EGZAKTNI) -tvori se od prezenta pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog
-biti= budem bio, budeš bio, bude bio, budemo bili, budete bili, budu bili
-htjeti= budem htio, budeš htio, bude htio, budemo htjeli, budete htjeli, budu htjeli
|
