psawyer (24)

...can't you see I've got to live my life the way I feel is right for me, might not be right for you but it's right for me...

...I believe this is heaven to no one else but me...

if you wish to speak up to me:
psawyerdimension@gmail.com




Free Hit Counter












Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us





Design: murderscene
Help: balloons
empire state of mind
nedjelja, 27.12.2009.

Image Hosted by ImageShack.us

ponovno sam zavoljela gradove. zapravo ih uistinu nikad nisam prestala voljeti.
concrete jungles where dreams are made of.
gradove je tako lako voljeti.
ljude je, s druge strane, malo teže voljeti. uglavnom iz razloga što ne možeš birati koga ćeš zavoljeti. a koga povrijediti. nesvjesno, jel. svjesno uvijek znamo koga nišanimo, tu nikad ne nailazimo na problem.

zato volim gradove.

za naći svoje mjesto u svijetu potrebno nam je puno više od našeg zdravog razuma. potrebno je Mjesto.

volim se autom voziti zagrebom. postoji neki poseban osjećaj slobode i avanturizma koji nedostaje javnom prijevozu. volim i šetati zagrebom sve dok mi noge ne otkažu poslušnost. volim šetati zagrebom i promatrati ga iz donjeg rakursa. dignuti nos i očima strijeljati zagrebačke krovove, rasvjetne stupove, krošnje drveća, zgrade u staklu, tornjeve katedrale, njušku konja bana jelačića. volim gledati visoko, visoko da na tren ne vidim ljude ispred sebe.

za zavoljeti način života potrebno je mjesto i vi, sami sebi. to je sve. jer znate što, kako i zašto učiniti. znate, znate, nemojte mi sad da ne znate. a kada imate i gdje, možete početi voljeti. tu i tamo pridruže vam se ljudi. odlaze. pa se vrate. isti i/ili neki drugi. neki dođu da bi otišli, ostavljajući dubok trag. takve osobno volim najviše. kada taknu u moje ja i svojim ja mi daju krila. zovem ih Učiteljima. jednog sam nedavno zavoljela i ja. zapravo, davno sam primjetila neku tanku nit što nas je na određenoj razini spajala. tek nedavno mi je ušao u život i počeo ga mijenjati onako kako sam oduvijek htjela, a nisam imala dovoljno hrabrosti sama. nekim stvarima te zbilja drugi moraju poučiti da bi mogao dalje sam. sada volim svoj način života još i više.

ne znam kada će kucnuti čas da ode. znam samo da će kucnuti.

i kada ode, ostat će mi ono što me naučio. i ostat će gradovi. uvijek.

volim pjesme koje govore o gradovima <3


(ne pitajte zašto pišem tako kasno. ili rano.)

p.s. nadam se da ste osjetili duh božića, da se nije pod ovim temperaturama rastopio. priznajem vam samo ako se rastopio od topline vašeg srca.

| 04:53 | Komentari (6) | On/Off | Print | # |