16

petak

prosinac

2011

Šesnaesti

16.12.2010. započela sam s pisanjem ovog bloga. Bio je to trenutak nakon kojeg mi se počeo mijenjati život. Bio je to moj Šesnaesti.





Jednog lijepog 16., nije toliko važno kojeg, bila je večer skoro punog Mjeseca, tisuća krijesnica i...samo nas dvoje. Bio je to naš Šesnaesti.





Između mog Šesnaestog i našeg Šesnaestog, objavila sam šesnaest postova.




08

četvrtak

prosinac

2011

Do zdjele za voće u 9 koraka

Izrada keramičkog predmeta „tehnikom valjčića“

U keramici postoji nekoliko načina izrade različitih oblika od gline bez upotrebe strojeva (lončarskog kola), a jedan od načina je izrada tehnikom valjčića.
Ovo je tehnika koja nam dopušta izradu manjih ili većih, jednostavnijih ili složenijih oblika koji se grade postupno, valjanjem traka i slaganjem jedne na drugu do željene forme.

Prvo razvaljamo glinu do debljne oko 0,5-1cm, ucrtamo oblik (dno posude) kakvu želimo. Oblik može biti krug, oval ili bilo koji drugi oblik po želji.


Slika 1

Rubove oblika izgrebemo te na njega nanosimo slip. Slip je razmočena, tekuća glina koju koristimo kao ljepilo. Kada koristimo slip moramo imati na umu da uvijek mora biti od one gline na koju ga nanosimo.


Slika 2

Slijedeći korak je izrada traka odnosno valjčića.


Slika 3

Izvaljane trake mogu se izvaljati prethodno ili se mogu valjati neposredno prije slaganja jedne na drugu.
Prilikom rada moramo paziti da se glina previše ne osuši i da tako ne izgubi svoju plastičnost, jer u protivnom nećemo moći dovršiti željeni predmet.

Ukoliko želimo dobiti vertikalan, uspravan oblik, trake ćemo stavljati jednu na drugu. Ako želimo stijenku usmjeriti prema van, traku ćemo staviti na vanjski rub donje trake, a ako ju želimo preusmjeriti prema unutra, trake postavljamo na unutarnji rub prethodne.


Slika 4

Kada smo složili trake (3 reda) potrebno je prekriti unutarnje i vanjske spojeve. To ćemo najlakše napraviti tako da utiskujemo glinu od gornje trake preko donje po čitavoj liniji spoja.


Slika 5

Nastavljamo „graditi“ do željenog oblika i veličine.


Slika 6

Nakon ovog koraka slijedi dotjerivanje, odnosno zaglađivanje metalnim „bubregom“. Ovo možemo raditi i postepeno kako bi postavili čvrstu bazu za daljnje slaganje traka.


Slika 7

Isto napravimo i s unutarnjom stranom zdjele.


Slika 8

Nakon što zagladimo glinu, ostale nepravilnosti možemo zagladiti vlažnom spužvicom.

Rub zdjele, ukoliko ne želimo da bude neravan, možemo odrezati po želji.


Slika 9

Zdjela je gotova. Slijedi sušenje, a potom pećenje, oslikavanje i na koncu glaziranje...


Slika 10

02

petak

prosinac

2011

Kratka povijest keramike (1.dio)

Svaki keramički predmet posjeduje svoju priču, a mnoge od njih stare su i više tisuća godina. Te priče govore nam o načinu života ljudi u vremenima u kojima su nastale, o mjestu na kojem su nastale, načinu na koji su nastale i istovremeno nas podsjećaju na prolaznost ljudskog života i promjenu svijeta u kojem živimo. Podsjećaju da sve ima svoj početak i svoj kraj.
Neke od tih priča sadrže ljubav, neke nadanja ili strast, patnju, suze, smijeh, želje, život, a neke smrt, mržnju i ratove. To su priče koje čekaju da budu ispričane.
U njima je vrijeme koje je stalo, u njima je prošlost koja ne može biti izbrisana, u njima je duh stvaraoca koji je vječan.

Povijest keramike započinje još u starijem kamenom dobu (Paleolitik – razdoblje od prije oko 2 000 000 god.pr.n.e. do 10 000 god.pr.n.e.) i to u vrijeme prvih hominida.
Zahvaljujući neuništivoj prirodi keramike, pronađene su figure iz tzv.Paleolitske umjetnosti (od otprilike 32 000 do 11 000 god.pr.Krista). Mali kipići žena s naglašenim bokovima i grudima, tzv. Venere, uglavnom su bile pravljene iz kosti, kamena, rogova životinja i gline. Nagađa se da su se koristile u magijske svrhe i da su poticale plodnost.
Jedan od najstarijih takvih pronalazaka je Vjestonicka Venera, stara oko 25 000 godina. Napravljena je iz pečene gline, a pronađena je u Donjim Vjestonicama u Češkoj.
Iz istog razdoblja potjeće i Willendorfska Venera. Ova je figura pronađena 1908 godine u Willendorfu u Donjoj Austriji, a napravljena je od vapnenca.


Willendorfska Venera

Tek je u mlađem kamenom dobu, Neolitiku (8 000 god.pr.n.e do 2 000 god.pr.n.e.), čovjek počeo izrađivati posude od gline.
Ljudi su se bavili lovom, a da bi taj ulov spremili, morali su napraviti posudu. U početku su koristio posude od pruća, a s vremenom su shvatili da je ta posuda čvršća ako ju oblijepe zemljom. Nakon što su otkrili vatru, došli su do spoznaje da pruć u dodiru s vatrom izgori, a da zemlja postaje tvrđa, postojanija i trajnija, te se više ne može vratitit u prvobitno, plastično stanje.
Čini se kako je još prapovijesni čovjek imao potrebu za umjetničkim izražavanjem, pa je svoje uporabne predmete uskoro počeo i ukrašavati ubadanjem ili urezivanjem različitih oblika. Ti oblici bili su nalik ornamentima koji ne nalikuju ničemu u prirodi, pa se smatra da je to bio početak apstraktne umjetnosti.

Neolitička se umjetnost prvi puta javlja na Bliskom Istoku – Palestini, Siriji, Egiptu i jugoistočnoj Turskoj, a kasnije se putevima Sredozemlja i Podunavlja širi na cijelu Europu.
4000. – 3500. God.pr.n.e. u Prednjoj Aziji, uz Eufrat i Tigris, prostire se Mezopotamija, gdje se razvila kultura Asirije i Babilonije, jedna od najvećih umjetnosti staroga vijeka. Ti su narodi stvorili klinovo pismo, a upravo su od gline stvarali valjke koji bi, polusuhi, bili pogodni za pisanje.
Glazirani reljefi pronađeni su na zidovima palača u Babilonu i Susi, ujedno i najpoznatija djela svjetske umjetnosti.

Uz dolinu rijeke Nil proteže se Egipat, a prvo lončarsko kolo pojavljuje se upravo na ovom području i to oko 3200 g.pr.n.e. To nam dokazuju mnogi keramički predmeti pronađeni u egipatskim piramidama i zidnim slikama koje prikazuju egipatske lončare kako rade na lončarskom kolu.

Otok Kreta 2000 god.pr.n.e. bila je središte minojske kulture. Iz toga doba pronađene su oslikane vaze koje se smatraju kulturnim inventarom tog razdoblja kao i cijele povijesti umjetnosti.
Iz tog razdoblja poznate su vaze kamares, nastale oko 1850. – 1700 god.pr.n.e. Napravljene su od fine gline, ukrašene živim bojama i spiralnim linijama.


Kamares vaza, 1850.-1700.god.pr.n.e., nazvana po selu i spilji na planini Ida u Grčkoj

Jedna od neizostavnih i najvećih kultura svjetske umjetnosti, pogotovo keramičke, zasigurno je umjetnost daleke Kine. Neolitsko lončartvo od 7000.god.pr.n.e. do dinastije Shang (1200.-1027. God.pr.n.e.) odaje neke sličnosti s kretsko-mikenskom kulturom, iz čega možemo pretpostaviti da je postojao paralelizam u razvoju neolitskih civilizacija.
U razdoblju šest dinastija (265.-589.g) ističe se grobna keramika oslikana crvenom, crnom i bijelom engobom. Za vrijeme dinastije Tang (618.-906.g) koriste se lako taljive olovne glazure i sgraffito tehnika oslikavanja ( o ovoj će tehnici biti govora u jednom od slijedećih tekstova).
Za vrijeme dinastije Ming (1368.-1644.g.) keramika obiluje bojom, a od ukrasa su česti motivi riba, zmajeva itd.
Zmaj je u Kini simbol dobrote, a boje također imaju svoje značenje – žuta označava moć i snagu, zelena i modra vječni mir, crvena veselje i sretan život, bijela žalost, a crna uništenje...

Glazba: David Garrett - Nothing else matter

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se