_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

utorak, 13.09.2011.

Prezimena u Puljanima 1948 godine i 2011 godine

Nadam se da ste pročitali moj prethodni pos pod naslovom: „Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 8 dio Puljani“;
Link: http://promina.blog.hr/2011/09/1629510529/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-8-dio-puljani.html

Čitajući navedeni post, mogli ste saznati da su te, ne tako daleke 1948 godine u Puljanima, zajedno sa zaseocima Selinama i Nečvenom bila sljedeća prezimena:

Bibić 34/4
Svetina 5/1
Sičić 42/5
Perica 108/14
Parać 172/26
Bračić 161/29
Aralica 100/17
Pokrovac 67/11
Burnać 38/7
Šundov 3/1
Verović 2/1
Vucić 7/1
Validžić 7/1
Fransoti 2/1

Ukupno 748 stanovnika, živjelo je u 119 obitelji.

Prema izvoru podataka imehrvatsko.net, najčešća muška imena bila su:

1. Ivan
2. Ante
3. Josip
4. Marko
5. Slavko
6. Zdravko
7. Stanko
8. Mirko
9. Krste
10. Zvonko
11. Drago
12. Marinko
13. Vlade
14. Šime
15. Željko
16. Branko
17. Filip
18. Ive
19. Jakov
20. Jere

Najčešća ženska imena su bila:

1. Ana
2. Ivana
3. Marija
4. Marica
5. Milka
6. Josipa
7. Mirjana
8. Nada
9. Nevenka
10. Vesna
11. Irena
12. Anita
13. Marina
14. Martina
15. Zdenka
16. Anka
17. Dragica
18. Jadranka
19. Sanja
20. Ankica

Prema popisu stanovništva 2011 godine, koji je također obrađen na web stranici imehrvatsko.net, imamo za Puljane sljedeće podatke o prezimenima i imenima:

1. Pokrovac
2. Aralica
3. Parać
4. Bračić
5. Okić
6. Bagić
7. Jurak
8. Perica
9. Sičić
10. Stepanić

Između dva navedena popisa stanovništva 1948 i 2011 godine, broj stanovništva smanjio se sa 748 stanovnika na samo 51-og stanovnika (skoro 15 puta!), i „nestala“ su sljedeća prezimena:

Burnać (1948 godine bilo ih je 38/7)
Bibić (1948 godine bilo ih je 34/4)
Fransoti (1948 godine bilo ih je 2/1)
Vucić (1948 godine bilo ih je 7/1 )
Validžić (1948 godine bilo ih je 7/1)

Ali zato imamo nova prezimena: Bagić, Okić, Jurak, Stepanić...

Najpopularnija imena u Puljanima 2011 godine su:

- Muška imena u Puljanima

1. Josip
2. Marko
3. Ante
4. Dario
5. Ivan
6. Krste
7. Marijo
8. Miljenko
9. Niko
10. Paško
11. Stanko
12. Vlade
13. Zvonko

- Ženska imena u Puljanima

1. Jeka
2. Kata
3. Manda
4. Milka
5. Neda
6. Nediljka
7. Slavka
8. Valerija

A sad malo više informacija o prezimenima u Puljanima koja se spominju na oba popisa stanovništva 1948 godine, ali i 2011 godine:

Parać

Podrjetlo

Paraći su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Paraća u proteklih sto godina rođeno je u Puljanama kraj Knina, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Parać. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Paraća u više od stočetrdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Paraća u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Knina u Zagreb te iz Promine u Zadar.

Raspostranjenost

Paraći su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 36 općina i 46 naselja, znatno više u urbanim sredinama (80%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (130), Zadru (60), Splitu (35), Županji (15) i u Vinkovcima (15).

Bračić

Podrjetlo

Bračići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Bračića u proteklih sto godina rođeno je u Puljanama kraj Knina, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Bračić. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Bračića u oko stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Bračića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Gruda (BiH) u Zagreb te iz Promine u Zadar.

Raspostranjenost

Bračići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 39 općina i 49 naselja, znatno više u urbanim sredinama (85%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (150), Zadru (100), Šibeniku (30), Splitu (15) i u Kninu (15).

Aralica

Podrjetlo

Aralice su najčešće Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina, a prema nekim izvorima sa Zlarina te iz Puljana kraj Knina. Postoji i hipoteza da su došli s Aralskog jezera u Rusiji. Vrlo rijetko su i Srbi. Razmjerno najviše Aralica u proteklih sto godina rođeno je u Puljanama kraj Knina, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Aralica. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Aralica u oko sto domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas povećao za jednu petinu.
Migracije

Glavni migracijski pravci Aralica u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Zadra u Zagreb te iz Promine u Zadar.

Raspostranjenost

Aralice su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 30 općina i 38 naselja, znatno više u urbanim sredinama (73%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (110), Splitu (30), Zadru (30), Oklaju kraj Knina (10) i u Šibeniku (10).

Perica

Podrjetlo

Perice su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Benkovca, a prema nekim izvorima iz Kruševa pokraj Oklaja. Razmjerno najviše Perica u proteklih sto godina rođeno je u Biloj Vlaki kraj Benkovca i Velimu kraj Vodica, mjestima u kojima se svaki drugi stanovnik prezivao Perica. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Perica u više od četrsto domaćinstava (348. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Glavni migracijski pravci Perica u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine u Zagreb te iz Stankovaca i Benkovca u Zadar.

Raspostranjenost

Perice su prisutne u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 81 općini i 119 naselja, znatno više u urbanim sredinama (69%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (300), Zadru (250), Stankovcima kraj Benkovca (120), Splitu (90) i u Šibeniku (60).

Pokrovac

Podrjetlo

Pokrovci su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Pokrovaca u proteklih sto godina rođeno je u Puljanama kraj Knina, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Pokrovac. U Hrvatskoj danas živi oko sto Pokrovaca u više od četrdesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Najveća migracija Pokrovaca u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Pokrovci su prisutni u šest hrvatskih županija, u ukupno 10 općina i 13 naselja, znatno više u urbanim sredinama (78%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (60), Zadru (15), Kninu (15), Splitu (10) i u Oklaju kraj Knina (10).

Burnać

Podrjetlo

Burnaći su pretežito Hrvati, većim dijelom iz okolice Knina, a rijetko su i Srbi. Razmjerno najviše Burnaća u proteklih sto godina rođeno je u Puljanama kraj Knina, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Burnać. U Hrvatskoj danas živi oko osamdeset Burnaća u više od trideset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sedamdeset, pa se njihov broj do danas samo neznatno povećao.

Migracije

Najveća migracija Burnaća u prošlom stoljeću zabilježena je iz Knina u Zagreb.

Raspostranjenost

Burnaći su prisutni u devet hrvatskih županija, u ukupno 15 općina i 16 naselja, znatno više u urbanim sredinama (89%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (30), Splitu (10), Kninu (9), Šibeniku (6) i u Podstrani kraj Solina (5).

Sičić

Podrjetlo

Sičići su Hrvati, najvećim dijelom iz Omiša. Razmjerno najviše Sičića u proteklih sto godina rođeno je u Ostrvici kraj Omiša, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Sičić. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Sičića u oko pedesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Sičića u prošlom stoljeću zabilježena su iz Odžaka (BiH) u Slavonski Brod te iz Omiša u Split.

Raspostranjenost

Sičići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 23 općine i 32 naselja, pretežito u urbanim sredinama (57%). Danas ih najviše živi u Zadru (30), Gatima kraj Omiša (25), Splitu (15), Gornjoj Vrbi kraj Slavonskog Broda (15) i u Osijeku (15).

Bibić

Podrjetlo

Bibići su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz Hvara na otoku Hvaru, a prema nekim izvorima iz Midenega Barda u Zagorju ili okolice Drniša, ali su često i Srbi (iz Drniša). Razmjerno najviše Bibića u proteklih sto godina rođeno je u Hvaru na otoku Hvaru, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Bibić. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Bibića u oko stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno petsto, pa se njihov broj do danas smanjio čak za jednu petinu.

Migracije

Glavni migracijski pravci Bibića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Ružića i Drniša u Split te iz Drniša u Vukovar.

Raspostranjenost

Bibići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 43 općine i 62 naselja, pretežito u urbanim sredinama (66%). Danas ih najviše živi u Splitu (60), Zagrebu (50), Hvaru (35), Zadru (20) i u Valpovu (20).

Franzotti

Podrjetlo
Prezime Franzotti nosi tek pokoja osoba u Hrvatskoj, a vjerojatno je iz okolice Knina.

Vucić

Podrjetlo

Vucići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Vucića u proteklih sto godina rođeno je u Čitluku kraj Knina, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Vucić. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Vucića u oko osamdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Vucića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine u Rijeku, iz Odžaka (BiH) u Slavonski Brod te iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Vucići su prisutni u deset hrvatskih županija, u ukupno 31 općini i 36 naselja, znatno više u urbanim sredinama (68%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (40), Rijeci (35), Slavonskom Brodu (25), Zadru (25) i u Oklaju kraj Knina (15).

Okić

Podrjetlo

Okići su pretežito Hrvati, dobrim dijelom iz Istočne Hercegovine, a često su i Bošnjaci (iz bosanske Posavine). Razmjerno najviše Okića u proteklih sto godina rođeno je u istočnohercegovačkoj općini Gacko. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Okića u više od šezdesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno pedeset, pa se njihov broj od do danas gotovo učetverostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Okića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Velike Kladuše (BiH) u Rijeku, iz Gackog (BiH) u Lukač te iz Doboja (BiH) u Pulu.

Raspostranjenost

Okići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 34 općine i 41 naselju, pretežito u urbanim sredinama (65%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (40), Rijeci (25), Puli (20), Svetom Đurđu kraj Ludbrega (9) i u Vodnjanu kraj Pule (8).

Bagić

Podrjetlo

Bagići su velikom većinom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Županje. Prema nekim izvorima su iz Bosne, a u manjem broju su i Srbi (iz okolice Osijeka). Razmjerno najviše Bagića u proteklih sto godina rođeno je u Bogaiću kraj Skradina, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Bagić. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Bagića u oko stoosamdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Bagića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Drniša, iz Gradačca (BiH) te iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Bagići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 49 općina i 62 naselja, znatno više u urbanim sredinama (67%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (200), Dardi kraj Osijeka (25), Sesvetama kraj Zagreba (20), Čemincu kraj Belog Manastira (20) i u Gradištu kraj Županje (15).

Validžić

Podrjetlo

Validžići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Validžića u proteklih sto godina rođeno je u Čitluku kraj Knina, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Validžić. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Validžića u više od stosedamdeset domaćinstava.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Validžića u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Zagreb te iz Kijeva u Osijek.

Raspostranjenost

Validžići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 48 općina i 57 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (140), Strizivojni kraj Đakova (45), Suhopolju kraj Virovitice (25), Kninu (20) i u Splitu (20).

Verović

Podrjetlo

Verovići su Hrvati, najvećim dijelom iz Skradina. Razmjerno najviše Verovića u proteklih sto godina rođeno je u Rupama kraj Skradina, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Verović. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Verovića u oko četrdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvadeset, pa se njihov broj do danas višestruko povećao.

Raspostranjenost

Verovići su prisutni u osam hrvatskih županija, u ukupno 16 općina i 19 naselja, znatno više u urbanim sredinama (76%). Danas ih najviše živi u Šibeniku (50), Rupama kraj Skradina (25), Skradinu (15), Zagrebu (10) i u Dugom Selu (7).

Šundov

Podrjetlo

Šundovi su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Sinja. Razmjerno najviše Šundova u proteklih sto godina rođeno je u Bračeviću kraj Vrlike, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Šundov. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Šundova u oko sto domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Šundova u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Muća u Split, iz Muća u Solin te iz Zadra u Zagreb.

Raspostranjenost

Šundovi su prisutni u osam hrvatskih županija, u ukupno 18 općina i 24 naselja, znatno više u urbanim sredinama (81%). Danas ih najviše živi u Splitu (200), Donjem Muću kraj Sinja (40), Solinu (40), Zagrebu (15) i u Kninu (10).

Svetina

Podrjetlo

Svetine su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Svetina u proteklih sto godina rođeno je u Čitluku kraj Knina, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Svetina. U Hrvatskoj danas živi oko sto Svetina u oko pedesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Svetina u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine i Knina u Zagreb.

Raspostranjenost

Svetine su prisutne u devet hrvatskih županija, u ukupno 19 općina i 24 naselja, znatno više u urbanim sredinama (84%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (70), Osijeku (15), Splitu (10), Oklaju kraj Knina (7) i u Varaždinu (5).

Jurak

Podrjetlo

Prezime Jurak nose Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Klanjca. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Maloj Gori kraj Pregrade, gdje se svaki deveti stanovnik prezivao Jurak. U Hrvatskoj danas živi oko osamsto Juraka u oko tristopedeset domaćinstava (734. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tisuću, pa se njihov broj do danas smanjio čak za jednu petinu.

Migracije

Glavni migracijski pravci Juraka u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Zagorskih Sela u Zagreb, iz Celja (Slovenija) u Zagorska Sela te iz Gackog (BiH) u Pulu.

Raspostranjenost

Juraci su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 66 općina i 104 naselja, pretežito u urbanim sredinama (62%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (300), Svetom Iliji kraj Varaždina (35), Pregradi (35), Gornjoj Bistri kraj Oroslavja (35) i u Varaždinu (30).

Stepanić

Podrjetlo

Stepanići su Hrvati, najvećim dijelom iz Velike Gorice. Razmjerno najviše Stepanića u proteklih sto godina rođeno je u Donjoj Lomnici kraj Velike Gorice, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Stepanić. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Stepanića u više od stodeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas samo neznatno povećao.

Raspostranjenost

Stepanići su prisutni u šest hrvatskih županija, u ukupno 11 općina i 21 naselja, podjednako u gradskim i seoskim područjima. Danas ih najviše živi u Velikoj Gorici (140), Donjoj Lomnici kraj Velike Gorice (130), Zagrebu (30), Velikoj Mlaci kraj Velike Gorice (20) i u Crncu kraj Slatine (5).

Ali na kraju opet moram navesti izvor većine podataka koje navodim u postu, a to je web stranica ime hrvatsko.net koju vam svima iskreno preporučam:

Link: http://imehrvatsko.net/

Već sam pisao o prezimenima u Puljanima i Nečvenu u postovima:

Prominski vidici i sudbine VIII dio

Link: http://promina.blog.hr/2009/03/1626070007/prominski-vidici-i-sudbine-viii-dio.html

Link: http://promina.blog.hr/2009/03/1626025002/prominski-vidici-i-sudbine-vi-dio.html

Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 6.dio

Link: http://promina.blog.hr/2007/04/1622543238/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-6dio.html

Oznake: Prominsko prezime, Puljane

- 10:54 - Komentiraj post (3) - Link posta

petak, 09.09.2011.

Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 8 dio Puljani

Link na prethodi post na ovu temu je: http://promina.blog.hr/2011/09/1629502593/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-7-dio-mratovo.html

PAŠKO MLINAR
PROMINA PRIJE POLA STOLJEĆA
(PREZIMENA I TOPONIMI)(1948-1998)

Puljani

Puljani su zapravo središnji dio sela dok dva pripadajuća naselja Nečven (govorno Nečmen) i Seline zajedno čine administrativno jednu cjelinu. Tko god bude pisao o Puljanima navest će da se tu rodio Ivan Aralica 1930. godine, premda sam pisac radije navodi Prominu. Junaci njegovih romana jezde kroz prostor i prošlost u stalnoj borbi: "Za krst časni i slobodu zlatnu". Jedan kritičar pišući prikaz romana "Duše robova" upitno je utvrdio "Nismo znali do sada da su Hrvati u prošlosti bili tako hrabri". Ti junaci su jednog dana uskrsli i u strašnoj salaukovini protutnjali kršom i otišli u vječnost. Za predložak svojih junaka Aralica i nije morao konzultirati literaturu, on ih je poznavao u netom prebrođenom strašnom ratu. Ti junaci su bili ideološki suprotstavljeni tako da su jednog dana priredili pravu klaonicu u Promini kada je poginulo po Bogu pravde više desetaka civila i oružnika.
Nakon što su ustaše sredinom srpnja 1944. ubile partizanske pregovarače svoje rođake Validžića i Budanka u Krivićevim ogradama očekivao se napad na Oklaj.
Ne slučajno odabran je dan 2. VIII. srijeda, sajmeni dan u Drnišu i Gospa od Anđela.

Od mnoštva smrti odabrat ću neke:
1. Ivan (Cio) Perica iz Načmena dvadesetčetverogodišnji komandir čete isticao se hrabrošću i prije toga dana biva teško ranjen u Gluvačevima i u suton toga dana umire na Čučevu (9).

2.Marko Pokrovac (Pavlić) imao je do tog dana mnogo okršaja s partizanima. Videći da je opkoljen na izlazu iz Oklaja prema Drnišu pogiba na vehementan način čovjeka kao da ima 10 života. Aktivira još jedino preostalu bombu.

3. Mladi Puljanac nakon okršaja u Gluvačama slavodobitno dotrčava u
povučenu partizansku bazu uz usklik"Ubio sam Kečeta".
Emil Kečet ustaški dopukovnik zapovjednik postrojbi u Oklaju , Sarajlija vrlo hrabar čovjek sa vojničkim obrazovanjem, skroman i pravedan, pao je u Gluvačama u 44 god. života (10).
Dan, 2. kolovoza za Promince bi trebao biti istinski dan pomirenja , praštanja i kajanja.

4. U isto vrijeme u mirnom Sinju niži domobranski dočasnik Ante Parać
(Pucin) se ženi i nakon 4 mjeseca stiže u Prominu da bi se skrivao pune 32
godine. Na moje pitanje puno godina poslije: Ante zašto se nisi poslije rata
predao?. Moj brat Paško.seoski odbornik) mi je rekao: "Ako se predaš, ubit će
te u selu istoga časa".!(11)

Sam naziv Puljani možemo izvesti od puljati vodu isto i toponim Brljan - brljati. Mjesto Nečven dobilo je ime po porušenom Nečven-gradu. Vjerojatno nastalo od nečuvan. Za turske uprave Nečven je glavno mjesto Promine, Sjelo Naiba suca koji sudi po Kuranu. U narodu se zadržalo više toponima turskih. Tako raskršće puta 200 m od Gradine zovu Mečet (turski bogomolja, crkva), zatim karaule kršni predio prema Bogatićima , karaula znači stražarnica. U Brini se nalazi Saračeva greda (Sarač je turski remenar samardžija). Postoje još Landekuše njive "land njemački zemlja, leno.zemlja koja se daje u zakup). Jedrio raskršće putova narod zove tabela vjerojatno iz Mletačkih vremena, (tabella lat. križaljka).
U Nečvenu najbrojniji su Perice. To je brojna zajednica na području Ravnih kotara i naše Zagore. Tu su i Sičići, a podrijetlo prezimena dade se pretpostaviti sičija, sušica , sičan je turski miš.a najvjerojatnije da je nastalo od sić - sud za vodu.Neke Sičiće zovu i Dizdari što znači turski čuvari kule. Bibići su u izbjeglištvu od 1684. godine popisani kao Bibe što u turskom jeziku znači ulegnuta, meka zemlja.
Tu je još jedna obitelj Svetina i Paraća koji su doseljeni iz Puljana i njih zovu Dizdari, s nadimkom Garani.
U središnjem dijelu sela (u XIX. st.) Pulani f., selo u Kotaru Kninskom, dakle ženskog roda. (Tu su živjele tri brojne zajednice ili rodovi Paraći najbrojniji u jednom selu u Promini. Dolazi iz hrvatskog jezika, par što pripada zajedno, Bračići što dolazi od braća. Bračići žive u dva zaseoka u Pod polju. Prezime Aralica isto možemo izvesti iz turskog jezika (araluk- prigradnja uz kuću, mali hodnik). Aralice žive i drugdje. Petar Zrinski 1660. dopustio je naseljavanje ovog roda pravoslavnog obreda oko Otočca. U Aralicama je popisan Fransoti podrijetlom Talijan koji se tu oženio. Još je tu obitelj Verović, podrijetlom iz Rupa.
U Selinama su najbrojniji Pokrovci isključivo prominsko prezime i pretpostavlja se da čine krov, pokrov sela, obzirom na istaknutost. Kod Burnaća postoji predaja da su prezime dobili od bure, bačve. I to je autentično prominsko prezime , a znači burni, s burne strane.
Slično u Promini zovu Dunjak (s donje strane). Šundov doseljeni iz Bračevice kod Sinja.

Bibić 34/4
Svetina 5/1
Sičić 42/5
Perica 108/14
Parać 172/26
Bračić 161/29
Aralica 100/17
Pokrovac 67/11
Burnać 38/7
Šundov 3/1
Verović 2/1
Vucić 7/1
Validžić 7/1
Fransoti 2/1

Ukupno: 748/119
Katolika 748
Pravoslavaca 0

Z a b i I j e š ke

9. Milan Štrbac "Prominski partizanski odred" Slobodna Dalmacija 4.VII. 1983.
10. Hrvatski narod 8. VII. 1944.
11. Osobna pribilješka od 26.VII.1976.

Oznake: Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar, Puljane

- 12:52 - Komentiraj post (0) - Link posta

ponedjeljak, 31.01.2011.

Nova radna mjesta u Puljanima

Maloprije sam od prijatelja dobio e-mail sa natječajem za zapošljavanje u NP Krka, u Puljanima, Kistanjama i Ivoševcima.

Evo natječaja u cijelosti:

****************

JAVNA USTANOVA NACIONALNI PARK 'KRKA' Š I B E N I K

OGLAS: za obavljanje poslova radnih mjesta (za područje Puljana, Kistanja i Ivoševaca)

1. NADZORNIK I. VRSTE

1 izvršitelj na određeno vrijeme, najkasnije do 31.prosinca 2011. godine
Uvjeti:
• stručna sprema: VŠS ili SSS prirodoslovne ili druge odgovarajuće struke, položen stručni ispit
• radno iskustvo: 2 godine radnog iskustva u struci
• posebni uvjeti: poznavanje jednog svjetskog jezika, položen vozački ispit
• probni rad: 3 mjeseca

2. STRUČNI REFERENT – PRODAVAČ SUVENIRA

2 izvršitelja na određeno vrijeme, najkasnije do 31.prosinca 2011. godine
Uvjeti:
• stručna sprema: VŠS ili SSS turističkog ili ekonomskog smjera
• posebni uvjeti: poznavanje dvaju svjetskih jezika ipoznavanje rada na PC• u
• probni rad: 1 mjesec

3. STRUČNI REFERENT – PREZENTATOR (etno zbirke, staje, kužine, mlina...)

1 izvršitelj na određeno vrijeme, najkasnije do 31.prosinca 2011. godine
Uvjeti:
• stručna sprema: VŠS ili SSS turističkog ili ekonomskog smjera
• radno iskustvo: 1 godina radnog iskustva u struci
• posebni uvjeti: poznavanje dvaju svjetskih jezika
• probni rad: 1 mjesec

4. VIŠI STRUČNI REFERENT – RECEPCIONAR

2 izvršitelja na određeno vrijeme, najkasnije do 31.prosinca 2011. godine
Uvjeti:
• stručna sprema: VŠS ili SSS turističkog ili ekonomskog smjera
• radno iskustvo: 1 godina radnog iskustva u struci
• posebni uvjeti: poznavanje dva svjetska jezika i poznavanje rada na PC• u
• probni rad: 1 mjesec

5. STRUČNI REFERENT – KONTROLOR ULAZA

1 izvršitelj na određeno vrijeme, najkasnije do 31.prosinca 2011. godine
Uvjeti:
• stručna sprema: SSS turističkog ili ekonomskog smjera
• radno iskustvo: 1 godina radnog iskustva u struci
• posebni uvjeti: poznavanje dvaju svjetskih jezika
• probni rad: 1 mjesec

Uz pisanu prijavu, s naznakom za koje se radno mjesto prijava podnosi, kandidati su obvezni priložiti: životopis, dokaz o stručnog spremi (original ili presliku), presliku radne knjižice, presliku domovnice, presliku vozačke dozvole (ako je uvjet u natječaju) i dokaz o znanju jezika (ako je uvjet u natječaju). Na natječaj se mogu javiti osobe oba spola. Prijave s dokazima o ispunjavanju uvjeta iz natječaja dostavljaju se u roku od 8 dana od objave natječaja (objavljen u subotu, 29. siječnja 2011 god-op.a), preporučeno poštom ili neposredno na adresu:

JAVNA USTANOVA NACIONALNI PARK 'KRKA'Š I B E N I K
Trg Ivana Pavla II., br. 5,
22000 Šibenik

Nepotpune i nepravodobne prijave na natječaj neće se razmatrati. O rezultatima natječaja kandidati će biti obaviješteni u zakonskom roku.

****************

Svim kandidatima za navedena radna mjesta želim puno sreće, a prijatelju koji je poslao natječaj (koji je pronašao u jednom tjedniku) ovim se putem iskreno zahvaljujem.

Oznake: NP Krka, Puljane

- 11:05 - Komentiraj post (0) - Link posta

četvrtak, 18.11.2010.

Arheološki park i Muzejska zbirka Burnum (Promina-Puljane)

Nedavno sam dobio promotivne materijale Arheološkog parka i Muzejske zbirke Burnum.
Za one koje ne znaju….Muzej se nalazi u Promini, u blizini sela Puljane, a ako će mo biti precizniji, u
nekadašnjoj vojarni Manojlovac na samom rubu kanjona rijeke Krke.
Kome ni to nije dovoljno, onda mogu reći da se muzej smjestio u kompleks zgrada koje su izgrađene prije
stotinjak godina (dobro, dio je ipak mlađi) za smještaj djelatnika HE Miljacka (tada Manojlovac).

Do lokacije se dolazi jednostavno jer je uz prometnicu Oklaj-Kistanje postavljen veliki putokaz koji vas
upućuje prema Muzeju.
Jedino je greška na putokazu da vas po njemu od Muzeja dijeli tek 100 metara asfaltiranog puta…a zapravo
se radi o najmanje 400-500 metara koji vas dijele od traženog cilja.

A kad dođete u Muzej, onda ćete tamo dobiti i promotivne materijale na kojima piše:

***************************************************************************

Rimski lokalitet Burnum sastavljen je od raznolikih komponenti: rimskog legijskog logora s pripadajućim teritorijem, augzilijarnog kaštela, te municipija koji se razvio iz kanaba i naselja liburnskih Burnista (Gradina
kod Puljana). Središte Burnista bio je oppidum na Gradini kod Puljana, na lijevoj obali Krke. Teritorij im se
pružao i na suprotnoj zapadnoj obali, gdje je uspostavljen ljetni vojni logor krajem republikanskog doba,
a zatim i stalni legijski logor Burnum, po svoj prilici u Augustovo doba. Istočno od legijskog logora nedavno
su otkriveni ostatci augzilijarnog kaštela, u kojem tijekom 1. st. borave četiri auksilijarne postrojbe.

Areal kanaba (naselje oko logora) presjecale su ceste za Skardonu. Aseriju, Sidronu i Sisciju. Legijskim
teritorijem, a u završnom dijelu i kanabama, prolazio je akvedukt s izvorištem u Plavnom polju. Na granici
prema Varvariji, u Smrdeljima, bile su radionice za proizvodnju crijepova. U vrijeme Klaudija podignut
je amfiteatar, renoviran i dopunjen u doba Vespazijana. U tijeku su istraživanja goleme zgrade južno od
amfiteatra, koja je bila vojničko, a nakon toga civilno vježbalište.
Burnum postaje municipij najkasnije 118., što je potvrđeno počasnim natpisom caru Hadrijanu i natpisima
sa spomenom gradskih dužnosnika. Bivši kastrum tada postaje dio civilnog naselja.

Jedina veća istraživanja u Burnumu vodio je Austrijski arheološki institut početkom 20. st. Tek 2003.
pokrenuta su sustavna arheološka istraživanja Burnuma, koja pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH
i Javne ustanove Nacionalni park Krka vode Gradski muzej Drniš, Katedra za antičku arheologiju Sveučilišta
u Zadru i Odjel za arheologiju Sveučilišta u Bologni. Burnum se nalazi unutar NP Krka, iznad kanjona,
slapova i jezera, u prostoru izuzetnih ljepota i prirodnih vrijednosti. Osim znanstvenih ciljeva, zacrtano
je oblikovanje arheološkog parka, izgradnja muzeja i otvaranje međunarodne arheološke škole.
To će omogućiti uvjete za kulturološki turizam i plemenito korištenje dosad zapostavljenog sjevernog dijela
rijeke Krke. Od rimskog Burnuma na terenu se vide ostatci amfiteatra, arkade zapovjedne zgrade u logoru i
nekoliko zidova vojnog vježbališta koji se upravo počeo iskapati. Rezultati starih i novih arheoloških iskapanja
prikazani su u novom „Muzeju Burnum" otvorenom 2010. godine. U četiri prostorije rekonstriran je izgled
rimskog naselja i život u vojnim logorima. Izloženi su predmeti izabrani iz goleme količine nalaza
arhitektonskih elemenata, nadgrobnih spomenika, vojničke opreme i oružja. U nekoliko idućih godina
udvostručit če se izložbena površina arheološkog muzeja, prvog dovršenog u nizu građevina muzejsko-
turističkog kompleksa NP Krka kod Puljana.

***************************************************************************

Za sve one koji se pitaju kada je Muzej uopće otvoren, evo jednog navoda iz Slobodne Dalmacije
(od 28.05.2010. | 13:11), koji možete pročitati pod linkom:

http://www.slobodnadalmacija.hr/Šibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/104053/Default.aspx

A naslov je: Rimske legije u Nacionalnom parku Krka

„Otvaranjem muzejske arheološke zbirke, u utorak je u Puljanima domaćoj i svjetskoj javnosti i službeno prvi
put predstavljen rimski lokalitet Burnum.

Riječ je o svojevrsnom arheološkom parku otkrivenom na lokalitetu gdje su stolovale rimske legije koje su
došle u taj kraj nakon ustanka Delmata i Panona, šest do devet godina poslije Krista, da pacificiraju Iliriku“.

Da NP Krka ima ozbiljne namjere za razvoj turizma u prominskom dijelu Krke, evo još jednog članka iz
Slobodne Dalmacije:

Link: http://www.slobodnadalmacija.hr/Šibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/119787/Default.aspx

28.10.2010. | 22:41

ŽUPANIJA KANDIDIRA INVESTICIJE ZA SUFINANCIRANJE IZ EUROPSKIH FONDOVA

A naslov je: Osam milijuna eura za šest projekata

Ono što je zanimljivo za nas promince u tom članku je između ostalog:

Arheološki park u Burnumu

•Jedan od najambicioznijih projekata, vrijedan oko 1,6 milijuna eura, pripremio je NP Krka.
Riječ je o razvoju ponude kulturnog turizma u ruralnom dijelu. “Godišnje nas posjeti oko 800.000 ljudi, i ta
brojka bi još mogla rasti. No većina posjetitelja koncentrirana je na Skradinski buk.
Želimo ih disperzirati i na ostale dijelove Parka.
Prije svega sjeverni, gdje želimo kreirati nove proizvode kulturnog turizma.

Atraktivni lokaliteti su Puljani, jezero Brljan, slap Manojlovac... Svakako tu je i rimski logor Burnum.
Već smo pokrenuli inicijativu za osnivanje arheološkog parka u Burnumu. Primjerice, slični parkovi u
Njemačkoj imaju i do dva milijuna posjetitelja - kaže Nataša Zaninović iz NP Krka.

Malo po malo...vrata turizma se polako otvaraju i za Prominu.

Oznake: Puljane, NP Krka, Arheološki muzej Puljane, Manojlovac, Burnum, Brljan

- 21:56 - Komentiraj post (2) - Link posta

ponedjeljak, 30.03.2009.

Prominski vidici i sudbine VIII dio

Evo nastavka teksta iz knjige „Prominski vidici i sudbine“- autora Prominca Paška Bikića:

…..Donosimo pregled prominskih naselja s prezimenima žitelja koji obitavaju u njima:

Puljane:

Puljane obuhvaćaju i dva obližnja seoca: Seline i Nečven.

U Puljanima je obitavalo sedamdesetak obitelji s prezimenima:
Parać, Bračić, Aralica, Validžić, Šundov i Franzzoti.
Obitelj Validžić doseljena je iz Čitluka, a Šundov i Franzzoti su obitelji koje su osnovali radnici hidrocentrale oženivši se s Puljankama.
U Selinama je obitavalo devetnaest obitelji Pokrovac i Burnać, te obitelji Verović iz Rupa — priženjen u Selinama.
Žitelji Puljana, Nečvena i Selina su katoličke vjeroispovijesti i pokapaju se na groblju kod Crkve svetoga Martina u Mratovu.
Mletački popis obitelji nedostaje za Puljane, a u podacima s početka devetnaestoga stoljeća spominju se u Puljanima žitelji s prezimenima:
Aralica, Bračić, Burnać, Crnogorac, Dogan, Gojčeta, Maksim, Parać, Perica, Pokrovac i Šundov.

Do sada nisam dodatno komentirao ulomke iz knjige Paška Bikića, ali ovaj put moram nadopuniti autora svojim saznanjima u svezi prezimena Šundov i Franzotti.

Prema mojim saznanjima prezime Šundov je daleko duže prisutno u Promini, nego što se to navodi u ovom tekstu (od 1906 godine i kasnije- ako uzmemo da se radi o djelatnicima HE Miljacke).
Prije nekoliko godina upoznao sam kolegu koji je rodom iz Ogorja, preziva se Šundov, i tvrdio je da njegovi preci potječu iz Promine.
Navodno je njegov pradjed (ili još dalji predak) Prominjac, bježeći od ruke pravde zbog nekog kaznenog djela, život nastavio na ženinstvu u Ogorju.
Isto tako, sumnjam da bi Puljanci kao drugi naziv za slap Rošnjak, koristili naziv Šundovljev slap….da bi u geodetskim kartama iz 1909. mogli pronaći na Okreti kod Puljana toponim/naziv „Sundoljevo“… ako se radi o doseljenicima koji su u Prominu stigli nakon izgradnje elektrane?

Kad smo kod prezimena Franzotti, u tom se slučaju zaista radi o „obitelji koje su osnovali radnici hidrocentrale oženivši se s Puljankama“.
Točnije, Giuseppe (Josip) Franzotti rođen 14.03.1881. godine u Trstu, a umro 29.04.1949. u Puljanima, sahranjen u groblju sv Martina u Mratovu.
Spominjem ga jer je bio vjerojatno jedan od prvih šefova pogona HE Miljacka i to od 21.11.1908. pa sve do 1947. godine!
Oženio se Terezom Aralicom….itd….itd….

Danas u Promini ne živi nitko sa prezimenom Šundov i Franzotti….

Nadam se da ova moja nadopuna teksta Paška Bikića nije odlutala predaleko od osnovne teme.

Nastavlja se…..

Oznake: Prominski vidici i sudbine, Paško Bikić, Puljane, Prominsko prezime

- 19:30 - Komentiraj post (2) - Link posta

ponedjeljak, 23.02.2009.

Planovi NP „Krka“ za Prominu

Kao uvod u ovaj post, iskoristit ću arhivu promina.blog.hr-a gdje se može pročitati sljedeće:

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
ponedjeljak, 22.08.2005.

„Od ćakule do "službene" informacije“

Prošlo je već par mjeseci od kad sam na ovom blogu napisao da bi NP Krka u vojarni Miljacka trebao započeti prenamjenu vojarne za svoje potrebe.
Radovi iz dana u dan pomalo napreduju. Stare se zgrade obnavljaju.
Od nekih sam ljudi čuo da će prioritet pri zapošljavanju kad taj kompleks profunkcionira imati domicilno stanovništvo-prominci.

U prelistavanju današnje Slobodne naišao sam na sljedeću izjavu ravnatelja NP Krka Željka Bulata:

" Najambiciozniji projekt NP Krka je obnova zapuštenih vojarni iznad Miljacke gdje bi na 50 tisuća četvornih metara u idućih nekoliko godina trebala niknuti nova atrakcija NP-a.
"U tom bismo kompleksu prezentirali vrijednu arheološku zbirku iz obližnjeg Burnuma, te prirodoslovnu zbirku, sa smještajnim kapacitetima za održavanje simpozija, razmjenu studenata i slično, čime bismo istodobno rasteretili i temeljne fenomene Skradinski buk i Roški slap. Za obnovu i uređenje ovog kompleksa koji smo dobili od Vlade RH trebat će nam oko 12 milijuna kuna što ćemo izdvojiti po etapama u nekoliko godina iako se gore već uveliko gradi pa bismo nešto od tih sadržaja mogli pokazati već za vrijeme trajanja velikog simpozija kojim od 5. do 8. listopada obilježavamo dvadesetu godišnjicu NP-a“.
(kraj citiranog posta)

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

Prošle su nešto više od tri godine od kad je napisan ovaj post.
Radovi na obnovi vojarne odvijali su se dinamikom koja je ovisila od prihodima NP „Krka“.
Obnovljeno je nekoliko zgrada…
Zaposleno je bilo troje Prominjaca, ali su oni prije nekoliko mjeseci dobili otkaz ugovora o radu.

Povod za pisanje na ovu temu, članak je koji možete pročitati u Slobodnoj Dalmaciji od utorka 17.02.2009, a u kojem između ostalog možete pročitati:

„….Do ljeta će u bivšoj vojarni u Puljanima, u neposrednoj blizini vojnog logora Burnum, odnosno amfiteatra, biti uređena arheološka zbirka, Upravo je u tijeku postupak registracije etnografske, arheološke i kulturni-povijesne zbirke Nacionalnog parka, a to je samo dio onog što se u toj ustanovi radi na zaštiti i afirmaciji spomenika kulture.
U Puljanima će, inače, biti uređena i prirodoslovna zbirka, jer ne treba zaboraviti da je Krka proglašena nacionalnim parkom, prije svega, zbog svojih prirodnih vrednota.“

U članku se također može pročitati kako će se u sklopu objekata u bivšoj vojarni urediti i restauratorska radionica za predmete pronađene na obližnjim arheološkim lokalitetima.

Kad smo već kod NP „Krka“, radovi koji su bili započeli pred kraj prošle godine, kojima se trebalo slapove na Brljanu očistiti od drače i korova, odavno su stali…
Djelatnici NP „Krka“ obavljali su radove do pred sam kraj prošle, i na početku ove godine… a nakon toga se više nisu pojavljivali.
Moguće je da je na obustavu radova utjecala velika hladnoća, pa će se isti nastaviti s dolaskom ljepših, proljetnih dana.
Nadam se da će uskoro stići vijest o ponovnom zapošljavanju Prominaca u NP, ali i o „zahuktavanju“ radova u bivšoj vojarni u Puljanima.

Oznake: NP Krka, Puljane

- 11:25 - Komentiraj post (1) - Link posta

nedjelja, 20.01.2008.

NP "Krka" traži jednog čuvara za Puljane

Za ovaj natječaj je možda i kasno, ali tko zna, možda mjesto još nije popunjeno.

Oglas je sljedeći:

Opis posla: NOĆNI ČUVAR NA PODRUČJU PULJANA I OKLAJA.ČUVA IMOVINU USTANOVE

Rok za prijavu: 19.01.2008,
Mjesto rada: PULJANE,
Općina: PROMINA,
Županija: ŠIBENSKO-KNINSKA

Za informacije nazvati:

HZZ Savjetodavac: DANIJELA LAPIĆ, Telefon: 022/887-794, Soba: 2

Oznake: NP Krka, Puljane

- 19:18 - Komentiraj post (0) - Link posta

ponedjeljak, 14.01.2008.

Ptičja perspektiva

Vjerujem da većina ljudi razmišlja kako njegova kuća, grad ili selo izgleda gledano iz ptičje perspektive.
Prije skoro dvije godine dobio sam od prijatelja program Google Earth.
Program je odličan za sve koji su sanjali "vinuti se u visine" i vidjeti kako stvari zapravo izgledaju gledajući ih sa npr 1000 metara visine.
Nažalost, neki gradovi su na Googleovoj karti ili bolje rečeno zemaljskoj kugli obljepljenoj sa "mali milion" fotografija-prikazani detaljnije, neki jako loše.

Svako pretraživanje određenih područja u "Google Earth-u" evidentira se, te se vjerojatno na osnovu statistike tih posjeta poboljšava rezoluciju fotografija od kojih je zemaljska kugla sastavljena.

Prije desetak dana otvorio sam po neznam koji put Google Earth u nadi da se Promina barem malo bolje vidi.
Oduševio sam se vidjevši da je na našem području povećana rezolucija-kvaliteta prikaza.

Isti dan sam ugledao i komentar ...Marina:

"na Google Earth moze se lipo vidit Promina odnosno područje oko Promine (satelitske snimke..."

Ukoliko vas zanima spomenuti program, posjetite web stranicu Google Earth i besplatno ga preuzmite.

Iznenadit će te se kad vidite kako se u Oklaju bez problema može vidjeti svaka kuća, dok se Šibenik npr. vidi samo kao ispisano ime na karti.

Program je odličan i ukoliko vas zanima npr. kolika je zračna udaljenost između vrha Promine i vrha Dinare.
Alat koji je za to namjenjen, mjeri s točnošću od +/- 10 cm.

Moguće je da veliki dio vas koji čitate ovaj post već ima spomenuti program, ali vjerojatno ima i onih koji nisu za njega čuli.

Nadopuna posta:

Ukoliko ne želite instalirati Google Earth na svoje računalo, možete se poslužiti i web stranicom
http://maps.google.com/ koja služi za pretraživanje satelitskih snimaka

Zahvaljujem se Marinu na linku prema ovoj web stranici.

Satelitske snimke ostalih sela u Promini možete pogledati pod sljedećim linkvima:

Zelići -
Prikaz veće karte

Matase -
Prikaz veće karte

Marasovine -
Prikaz veće karte

Ljubotić -
Prikaz veće karte

Čitluk -
Prikaz veće karte

Puljane -
Prikaz veće karte

Nečven-
Prikaz veće karte

Mratovo-
Prikaz veće karte

Bogatići prominski-
Prikaz veće karte

Razvođe-
Prikaz veće karte

Oklaj-
Prikaz veće karte

Suknovci-
Prikaz veće karte

Lukar-
Prikaz veće karte

Bobodol-
Prikaz veće karte

Nadam se da sam vam sa linkovima na svako selo zasebno, olakšao pretraživanje karata.

Oznake: Zelići, Matase, Marasovine, Ljubotić, Bobodol, Suknovci, Oklaj, Lukar, Čitluk, Razvođe, Bogatići, Puljane, Nečven

- 11:39 - Komentiraj post (12) - Link posta

četvrtak, 11.10.2007.

Arheološki lokaliteti u Promini I dio

Većina putnika koje put nanese u Prominu, doživljava naš kraj kao pustoš, te sudeći prema današnjem broju stanovnika zaključuju da je ovo uvijek bio nenaseljen i siromašan kraj.

Svi ti zaključci proizlaze iz nedovoljnog poznavanja naših krajeva, kako putnika namjernika, tako i većine današnjih stanovnika Promine.

Koliko je bio bogat život u Promini, svjedoče nam mnogi arheološki lokaliteti, koje nažalost zub vremena i nebriga obavijaju sve većim velom tajne i zaborava.

Ukoliko sada pokušate potražiti na internetu podatke o arheološkim nalazištima u Promini, malo će te toga pronaći.
Prije nekoliko godina, na drnis.net-u, mogao se pronaći zanimljiv tekst koji se bavio arheološkim lokalitetima u cijeloj drniškoj krajini, pa tako i Pormini.
Pregledavanjem svoje «arhive» sa temama iz prošlosti Promine, pronašao sam taj dokument.
Odlučio sam ga objaviti podijeljena u nekoliko postova, odnosno obraditi svako prominsko selo posebno.

Najveće naselje u Promini prije više od 2000 godina bilo je u blizini današnjih Puljana, točnije iznad Ćorića jezera i slapa Manojlovac.

Evo što nam donosi tekst sa drnis.net-a o selu Puljane:

Anticki lokalitet u selu Puljane nalazi se na istom položaju kao Gradina u Puljanima, predrimskom Burnumu. Dolazak Rimljana ovdje nije poremetio kontinuitet naseljavanja već je Gradina nastavila i dalje živjeti. Razlog tome je svakako blizina rimskog logora na suprotnoj strani rijeke ali i laka pristupačnost Gradini sa istočne strane.
Arheolog Alačević u prvom broju splitskog “Bulletina” donosi natpis pronađen 1869. Godine na samoj Gradini. Radi se o nadgrobnom natpisu konjanika ala Claudie pomoćne jedinice koja je na ovom području boravila tokom I stoljeća nakon Krista.
Neobičnost ovog natpisa je u tome što se spominje i njegova žena, a poznato je da se u to doba rimski vojnici nisu smjeli ženiti.

TI CLAVDIVS Ti. Claudius
TI F QVARTAT Ti. F(ilius)Qvartat(us)
CLAVA EQVE Clau(di)a Eqve(s) ANN XXXV S Ann(orum) XXXV S(ibi)et
PELSONIAE Pelsonae (filiae) Ter
TVLLAE VXO tulae uxo(r)
T F I T(estamento) f(ieri) i (usit)

Claudius je u vrijeme smrti očito još bio u službi i imao je tek 35 godina. Rimski vojnici su u blizini svojih vojnih postaja uobičajeno imali žene sa kojima su legalizirali bračni odnos tek nakon umirovljenja kao veterani.
Odaklen presedan u ovom slučaju s nadgrobnog natpisa, teško je reći.
Rješenje je možda i u čitanju Claudia eqves, jer prema literaturi taj dio nije bio baš najčitljiviji pa su neki autori predlagali čitanje Claudia Aeqvo, odnosno da je pokojnik bio iz grada Aequm-Čitluk kod Sinja koga je podigao car Klaudije.
Bilo kako bilo, na gradini u Puljanima odvijao se život paralelno sa životom u vojnom logoru (Burnum). Seljaci obližnjih Puljana oduvijek su bili opterećeni sa traganjem za nekakvim velikim količinama zlata koje su tu navodno zakopane. Vrijedni arheolog-amater G. Urlić-Ivanović, koji je krajem prošlog stoljeća detaljno prokrstario cijeli teren Promine, doznao je iz razgovora sa seljacima za mnogo nalaza do kojih su oni dolazili u svojim mnogobrojnim potragama za zlatom.
Tako su oni njemu spominjali: “Oglavine stupova, posuđe, oružje, dva znamenita sarkofaga, te na kraju na finoj mramornoj ploči bass-relief sa slikom kralja i kraljice sa krunom na glavi i ornatom(????) zlatnim ili kakvog drugog vladara”.
Reljef sa prikazom žene i muškarca mogao bi biti stela s prikazom dvaju pokojnika sto je cesto u rimskom vremenu.
Obilazeci selo Puljane Urlić-Ivanović je u kuci I Šundova pronašao i ulomak natpisa s razbijenog rimskog žrtvenika. Nažalost natpis nije prepisao.
(Ja sam pronašao ovu kuću (njene ostatke) u Puljanima. Kuća je u ratu uništena, a netko je nakon rata odvezao kamen, tako da od natpisa danas nema nikakvih tragova op.a.)
Danas obilazeći Gradinu u Puljanima može se naći ulomaka rimskih tegula što je uočio još W. Buttler vršeći istraživanja na Gradini 1931. godine. Legende kazuju o postojanju rimskog mosta na ovom odsječku rijeke. Međutim, za to nema prirodne logike, iako je nekakav lokalni prijelaz manjeg značaja možda i postojao.
Vezano za ovaj dio rijeke postoji i priča o željeznim obručima uzidanim u litice kanjona kao dijelovima visećeg mosta između nasuprotnih obala. Obručeva danas nema i ta priča je također diskutabilna.

Tekst je napisao prijeratni kustos drniškog muzeja (Dušan Rašković?).

Arheološki lokaliteti u Promini II dio-Mratovo
Arheološki lokaliteti u Promini III dio-Lukar
Arheološki lokaliteti u Promini IV dio-Oklaj
Arheološki lokaliteti u Promini V dio-Razvođe

Oznake: Arheološki lokaliteti u Promini, Puljane

- 12:15 - Komentiraj post (13) - Link posta

petak, 08.06.2007.

Arheološka škola u Promini u Puljanima

Pod pokroviteljstvom NP Krka, Muzeja Drniš, te sveučilišta iz Zadra i Bolonje u Puljanima je započela s radom međunarodna arheološka škola.

Kako piše Jutarnji:

"Tom prigodom predstavljena je i hrvatsko-talijanska monografija rezultata dosadašnjih istraživanja rimskog vojnog logora Burnuma i njegova amfiteatra, jedinog takve vrste koji je sačuvan u cjelosti".

Prema istom članku, u Puljane je tako došlo dvadesetak studenata arheologije iz Hrvatske, Italije i Albanije, a istom događaju su nazočili i "eminentni hrvatski i talijanski stručnjaci".

NP Krka je s arheološkom školom započeo "buđenje" cijelog jednog kompleksa zgrada koji je do prije rata koristila bivša JNA.
Nakon Domovinskog rata, zgrade koje su građene u vrijeme izgradnje HE Miljacke, prije više od sto godina za stambeno zbrinjavanje radnika elektrane, prepuštane su na milost i nemilost zubu vremena i vandala.

Oživljavanjem bivše vojarne, te otvaranjem novih radnih mjesta u njoj, i stanovništvo Promine možda doživi "demografsko oživljavanje".

Kako-Zašto?

Do sada su u vojarni zaposlena četiri stražara, od kojih su trojica Prominci i jedan iz Miljevaca što je jako veliki napredak u postotku zaposlenih Prominaca u NP Krka.

Već sam nekoliko puta pisao na Blogu kako je apsurd da je najveći dio NP Krka u dužini od 15 kilometara, sa najvećim brojem atraktivnih slapova baš u Promini, a da donedavno nitko od 1500 stanovnika Promine nije mogao dobiti radno mjesto u NP Krka!

Nadam se da će revitalizacijom bivše vojarne, NP Krka ispraviti "postotak" zaposlenih Prominaca u svojim službama u pozitivnom smjeru, te da će se svi planovi koje NP Krka ima za bivšu vojarnu i cijelu Krku u ovom njenom dijelu uspjeti uskoro realizirati.

Oznake: NP Krka, Puljane, Arheološki lokaliteti

- 08:06 - Komentiraj post (2) - Link posta

petak, 27.04.2007.

Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 6.dio

U Matasima je 1735. popisano 9 rodova s 19 obitelji te ukupno 110 stanovnika.

Bili su to:

Adamović- 1 stanovnika- 1 dim;
Ciganović-1 obitelj- 12 članova;
Dumiak-1 obitelj- 6 članova;
Fališijić (Validžić)- 4 obitelji- 18 članova;
Godina-1 obitelj- 2 člana;
Knežević- 1 obitelj-7 članova;
Svetina- 2 obitelji-13 članova;
Šundić- 1 obitelj- 12 članova;
Vučić- 7 obitelji- 39 članova;

Dio mjesta s obitelji Matas bio je iskazan u popisu stanovnika Bobodola, ali je u kasnijim popisima u sastavu mjesta Matasi.
Tako se u sudskim spisima iz 1816. spominju još u Matasima obitelji Barišić, Matas, Sangut i Zelić.

To je i posljednji spomen prezimena Matas, koje potom nestaje, ali očito je da se ono sačuvalo i danas u imenu mjesta.

Za Mratovo takav popis trenutno nedostaje.
No u sudskim spisima iz 1814-16. u njemu se navode ove obitelji:
Bakmaz, Dragarić, Džaja (Žaja), Čilaš, Martinović, Mlinar, Perica, Radas i Sičić.

U Nečvenu je 1735. popisano 18 rodova s 25 obitelji, te ukupno 182 stanovnika.

To su bili:

Benešić, Bilomavionić, Blažević, Bosić, Bračić, Burmanović, Burgnaćia, Dogan, Guberina, Katić, Miačić, Mihailović, Perinić, Perišić, Poić, Saksić, Šundov i Žepina (Džepina).

Prema sudskim podacima u Nečvenu su 1811-15 živjele još slijedeće obitelji:
Aralica, Perica, Sičić i Svetina.

Za Puljane popis trenutno nedostaje, a prema sudskim spisima nastalim između 1809. do 1815. g. Spominju se slijedeće obitelji:
Aralica, Bračić, Burnać, Crnogorac (1739), Čilis?, Dogan, Gojčeta, Maksim, Parać, Perica, Pokrovac, Šundov i Đižanusić?

dr Zdravko Dizdar dio govora održanog 17. veljače 2001. u Zagrebu u Hotelu «I».

Nastavlja se…..

Oznake: dr Zdravko Dizdar, Prominsko, Povijest Promine, Matasi, Mratovo, Puljane

- 12:49 - Komentiraj post (3) - Link posta

nedjelja, 03.12.2006.

Sveti Ambrozije u Promini

Danas (03.12.2006.) je još jedno umjetničko djelo našeg Prominca akademskog kipara Vlade Radasa našlo svoje mjesto u Promini.
Ivan Bračić odlučio je crkvi svetog Mihovila u Oklaju pokloniti kip svetog Ambrozija, zaštitnika pčelara.
Fra Šime je tako na kraju svete mise blagoslovio kip svetog Ambrozija.
Pomoćnika ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Ivan Bračić i Vlade Radas pozdravili su Promince i kratko opisali ideju postavljanja kipa svetog Ambrozija u crkvi svetog Mihovila.

Kako sam fotografirao cijeli događaj, gospodin Bračić me pozvao zajedno sa fra Šimom i gospodinom Vladom na svečani ručak na imanje Josipa Dujića u Suknovce.

Prema nekim istraživanjima, većinu svojih problema ljudi riješe baš na ovakvim sastancima.
Mene je baš zanimao pogled našeg Prominca Ivana Bračića na situaciju u Promini i kako je promijeniti nabolje.
Osnovni nedostatak je izgleda što mi u Promini nemamo konkretne programe i projekte, kao ni pravu viziju što i kako želimo napraviti u budućnosti.
To vam je situacija kao da uđete u taksi i zamolite vozača da Vas hitno preveze. Na pitanje vozača «Kuda želite?» vi odgovorite «Nemam pojma».

Eto, izgleda da je u takvoj situaciji Promina.

Ipak ja sam imao nekoliko konkretnih pitanja:

-U Promini se trenutno gradi prema nekim informacijama 18 kuća sa potporom Ministarstva Gospodarstva, rada i poduzetništva prema Zakonu o područjima od posebne Državne skrbi.
Mene je zanimalo tko tim ljudima može pomoći da kao i u drugim područjima od posebne Državne skrbi ostvare pravo na besplatnu Lokacijsku, Građevinsku dozvolu, priključak za struju i vodu… Uglavnom ista prava kao i svi ostali
Poruka doministra Bračića je jednostavna.
Tih osamnaest ljudi mora zajedno sjesti za stol i definirati svoje probleme i zahtjeve. Zajedno trebaju otići kod Načelnika Općine Žare Duvančića i uputiti zahtjev prema nadležnom Ministarstvu.
Doministar će pomoći na način da Načelnika savjetuje kojim se ljudima treba obratiti za rješavanje problema koji muče te ljude.

-Već sam pod postom o «Svetoj Kati» spomenuo «Prominku», koja već duže vrijeme čeka «Riješenje» za gradnju kuće od već spomenutog Ministarstva.
Dobio sam savjet što bi trebala napraviti, i ja sam je odmah nazvao da prenesem poruku.
«Prominka» je imala još bolju vijest za mene, njen problem je riješen, i ovih će dana dobiti «Riješenje».

Eto, ja sam priču o svetom Ambroziju zaštitniku pčelara završio u sasvim drugom smjeru, ali ja se nadam da je nekog i taj dio priče zanimao.

Oznake: religija, općina promina, Puljane

- 17:10 - Komentiraj post (0) - Link posta

ponedjeljak, 27.11.2006.

Sveta Kata u Puljanima

Teško je pratiti sve zanimljive događaje u Promini i na vrijeme ih stići zabilježiti, kao i na vrijeme za njihovo događanje saznati.
Drago mi je kad netko u komentarima najavi neki događaj, kad skrene pažnju na nešto što nebi bilo loše popratiti postom.
Nekidan me tako nazvao fra Šime Nimac sa zamolbom da dođem u subotu 13:30 u Puljane, odnosno do kuće pomoćnika ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Ivana Bračića.

Kojim povodom?

Povod je "Blagoslov spomenika svetoj Kati u Puljanima-Bračićima".

Premda nisam dugo ništa napisao o "Prominskom glasniku", na njemu se ipak radi.
Tako je i ovaj događaj zaslužio svoje mjesto tekstom i fotografijom u glasniku, pa me je zbog fotografiranja fra Šime i pozvao.

Eto, tako sam ja saznao za "Otvaranje" tog spomenika koji je dao izraditi Ivan Bračić našem poznatom prominskom akademskom kiparu Vladi Radasu.

Šteta što za ovaj događaj nisam saznao prije i tu vijest podjelio sa svim posjetiteljima Promina.blog.hr-a.
Vjerojatno bi se na tom otvaranju našlo još dosta Prominaca i Prominki.

A tko je sve došao na taj svečani događaj?

Gospodin Bračić je pozvao svoje prijatelje:
-Akademskog kipara Vladu Rasa koji je isklesao spomenik
-Gradonačelnicu grada Knina Jospu Rimac,
-Gradonačelnika Drniša Antu Đelaliju,
-naravno tu je bio i načelnik općine Promina Žare Duvančić te vijećnici Krste Radas i Mario Juric.
-Ostali Prominci koji su na razne načine "U pravo vrijeme" saznali za ovaj događaj.

Cjelo događaj su popratile kamere HTV-a studija Šibenik, te se možda i na televiziji vidi koji kadar tog događaja.

Sad koja riječ o samom spomeniku.

Kad krenete od Puljana put Nečvena u posjet poznatoj kuli Nečvenskoj , nakon nekih 300-400 metara sa desne strane puta ugledat će te lik svete Kate uklesan u tvrdi prominski kamen.
Nisam neki umjetnik, ali baš mi se sviđa kako je kipar Radas iz sive kamene stjene uspio "izvući" tako osjećajan lik žene.
Još bi zanimljivije bilo vidjeti kako je taj kip nastajao iz dana u dan, a kako znam da te fotografije postoje, nastojat ću jednog dana doći do njih i objavit ih na Blogu.

Nakon Blagoslova spomenika posvećenog svetoj Kati, sljedio je domjenak u kući gospodina Bračića.
Bila je to prilika da Mario Juric zamoli gospodina Bračića za pomoć KUU Promina u nabavi narodnih nošnji.
Neka obećanja su pala, pa ćemo vidjet...

Bila je to prilika za druženje gradonačelnika Drniša, gradonačelnice Knina i načelnika Promine u kojem su oni mogli dogovarati npr. rješavanje "problema" brze ceste Šibenik-Drniš-Promina-Knin.
Uglavnom, gospodin Bračić je taj koji ih sve troje zna i povezuje, te bi možda sa svoje pozicije mogao još puno toga pomoći ovim našim opustjelim krajevima.

Meni je to bila prilika za razgovor sa Prominkom (po ocu) koja je odlučila doći živjeti u Prominu, premda nikad prije nije tu živjela.
Znamo se "iz viđenja" više od 15 godina, ali zanimljivo da nikad nismo došli u priliku da porazgovaramo.
Mene je baš zanimalo kako ona doživljava Prominu, ljude, prilike općenito.
Uglavnom najbitniji problem je stanovanje.
Došla je sa suprugom živjeti u Prominu u očevu staru roditeljsku kuću.
Državne institucije često su pozivale mlade obitelji da dođu živjeti na ova područja, a država će im pomoći izgraditi kuće.
Da je Prominka kojim slučajem prvo napravila prekršaj pa ušla u "Srpsku" kuću ili stan u Kninu, njen problem bi već bio riješen.
Ovako ona sa suprugom i dvoje djece čeka "Rješenje" iz ministarstva za materijal za gradnju kuće, ali ono nikako ne stiže.

Ali kad malo bolje pogledam i ovaj problem se mogao riješiti baš ovaj dan.
Gospodin Bračić je u timu gosodina Kalmete u Ministarstvu koje se bavi baš ovim problemima.
Problem je što je ona skromna i čeka tiho svoj red, i vjerojatno joj to nije palo ni' napamet.

Već sam pisao kako je malo ljudi koji se odlučuju na put u smjeru Promine, ali mislim da bi se svi trebali potruditi pomoći tim ljudima.

Završio sam posto u sasvim drugom smjeru.... ali osjećao sam potrebu da to napišem.
Možda ovaj post pročita netko tko može pomoći Prominki i ostalim Promincima i Prominkama koji žele graditi kuću u Promini sa željom da se tu trajno nastane.

E da, sad ćete reći pa di su slike događaja?
Ovih dana sam u gužvi sve do četvrtka, ali nastojat ću ih što prije staviti na server.

Evo konačno i fotografija pod linkom.