_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

petak, 17.02.2012.

Zima kao davne 1893 godine? Davne 1893. godine Grgur Urlić Ivanović, prominski učitelj napisao je tekst u Narodnom listu pod naslovom «Zimske slike na Krki». Grgur nam tako opisuje zimu u siječnju 1893. godine u Oklaju, Čitluku i na Krki. Evo samo nekoliko navoda iz teksta: ******************************************************************************************** «Dana 24. siječnja stigao glas od dogonica s Brljana i Bobodola. Krka silno zamrzla na širokim Marasovinama, oko Brljana i Rošnjaka. Jedva dočekao 26. siječnja, da razgledam slike smrznute Krke. Sa mnom je Pajan Parać, junak u vratolomiji, na sklizanju Krke, i još dva njegova druga. Dana 15 i 17. siječnja, pričao mi Parać, kako Mate i Pajan Čavlina dana 18. i 20. siječnja jurišali na pomrzlicu pod Bobodolom. Najprvo odvalili s brijega od 300. i više kila kamen, da opaze tvrdinu leda. Kad je kamen otpuzao preko promrzlice, na drugu stranu, ko lagana žaljnjača, tad on s družinom tamo i amo, na umetanje i sklizanje, na lov ptičadi i prosijecanje mraza i pobijanje kolaca na vodi….» .... «Tu na širokom Bobodulu nazad 27. godina Krka zamrzla, i jedna djevojka iz roda Čavlina , udarila na sred promrzlice sjekirom, probila i zatukla kolac. E pa tako i ja pokušah, priča Parać… Dana 17. siječnja, sve smrzlo na debelo, bila smo tri druga. Jedan na daskam, drugi na dva štapa s šiljkom gvozdenim u mraz, ja goloruk u opancima, udarili s kraja na Veliki vir. Ja sam mogao preskakati preko valovite promrzlice, dva tri puta se prevalio, ali dopao nasred Krke, probijajući mraz debeo više od metra. Zatakao kolac i tako pomladio spomen naše pokrčke amazonke. Eno ti kolac, na njemu barjak, da se priča kakova je zima vladala u siječnju 1893. godine. Nego, lijepe ti duše, pazi da se i moje ime čuje u svijetu». ******************************************************************************************** Ovo je jedini zapis koji sam pronašao, u kojem se spominje zamrzavanje Krke „oko Brljana i Rošnjaka“. Bilo bi zanimljivo vidjeti na fotografijama kako je Krka tada izgledala, a kako Krka danas, 17.02.2012 izgleda, pogledajte na sljedećim fotografijama: (Usput, ide i nekoliko fotografija uređenog vidikovca na Manojlovcu) * * * * * Obično je u ovo doba godine, Krka prilično bogata vodom, ali Ćorića Buk, Manojlovac i Rošnjak, slapove koje vidite čine vode biološkog minimuma na brani Brljan- što znači 1,5 metara kubičnih u sekundi. Da "cijela Krka" sada teče preko navedenih slapova, teklo bi ukupno negdje oko 6 metara kubičnih u sekundi, što je zanemarivo malo u odnosu na "prosječne godine" od nekih 20-ak metara kubičnih u sekundi. Ali, maknimo se malo dalje od zaleđene Krke...malo južnije u Pode. Današnja Slobodna Dalmacija nam donosi članak pod naslovom: "MUKE STOČARA S PROMINE Divovsku zmiju led utjerao u toplu štalu pa noću siše ovce" Link: http://www.slobodnadalmacija.hr/Šibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/164727/Default.aspx ...a u članku između ostalog piše: "Uza sve ove muke Validžić i njegovo stado suočili su se s još jednim neobičnim problemom. "- Valjda pod naletom snijega i hladnoće, u staji mi se nastanila jedna ogromna zmija koja se hrani ovčjim mlijekom. Riječ je o gorostasu dugom preko dva i pol metra, s golemom glavom. Danju se uvuče na tavan među bale sijena i „uživa“ u toplini koju dišući stvaraju ovce, a noću se spušta među ovce i doji. Vjerojatno je to i šok za ovce koje je znaju udariti nogom". ...cijeli članak pročitajte pod već navedenim linkom: http://www.slobodnadalmacija.hr/Šibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/164727/Default.aspx Da je zima to smo svi znali...ali da je tolika, da se i zmije moraju skloniti na toplo, malo tko bi povjerovao da nije ovog članka. Oznake: Krka, Marasovine, Bobodol, Čitluk, Oklaj, Pode

srijeda, 28.09.2011.

Novim asfaltom kroz Validžiće - Čitluk, Promina 2011. - YouTube Malo tko nije primjetio da je od centra Oklaja do kuće Šime Validžića postavljen novi sloj asfalta u punom profilu. Ali, zahvaljujući "prominskom zetu", dio tog obnovljenog puta možete pogledati na youtube-u. P.S. (Nadam se da se autor ne ljuti na objavi ovog filmića) Oznake: Čitluk

petak, 23.09.2011.

Prezimena u Čitluku 1948 godine i 2011 godine Prethodni post na temu prezimena u Čitluku je: „Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 9 dio Čitluk“ Link: http://promina.blog.hr/2011/09/1629522641/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-9-dio-citluk.html Čitajući navedeni post, mogli ste saznati da su te, ne tako daleke 1948 godine u Čitluku živjele obitelji sa sljedećim prezimenima: Validžić 134/21 Bronić 39/5 Kardov 14/2 Dunjak 32/4 Zelić 14/2 Duvnjak 9/1 Vucić 115/15 Knežević 67/15 Gojčeta 116/21 Barišić 12/1 Bilušić 3/1 Svetina 49/9 Đak 5/1 Budanko 45/11 Ukupno 654 stanovnika, živjelo je u 109 „dimova“, odnosno obitelji, i svi su bili katolici. Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća muška imena bila su: 1. Ante 2. Ivan 3. Josip 4. Slavko 5. Ivica 6. Marko 7. Mirko 8. Zvonko 9. Branko 10. Željko 11. Ive 12. Mile 13. Petar 14. Tomislav 15. Vlade 16. Zdravko 17. Drago 18. Joso 19. Marinko 20. Mate Najčešća ženska imena bila su: 1. Marija 2. Ivana 3. Ana 4. Anita 5. Marina 6. Katarina 7. Josipa 8. Marica 9. Martina 10. Vesna 11. Nada 12. Manda 13. Ika 14. Kristina 15. Mirela 16. Beata Iwona 17. Diana 18. Maša 19. Slavka 20. Tina Prema istom izvoru, prezimena su 1948 godine u Čitluku bila su: 1. Validžić 2. Vucić 3. Gojčeta 4. Knežević 5. Duvnjak 6. Svetina 7. Bronić 8. Kardov 9. Barišić 10. Budanko 11. Dujić 12. Guloja-Vucić 13. Djak 14. Gašparac 15. Matas 16. Sekulić 17. Vucić-Guloja 18. Vucić-Krivić 19. Zelić Prema popisu stanovništva 2011 godine, koji je također obrađen na web stranici imehrvatsko.net, imamo za Čitluk sljedeće podatke o prezimenima i imenima: 1. Kardov 2. Barišić 3. Gojčeta 4. Bronić 5. Knežević 6. Vucić 7. Zelić 8. Budanko 9. Duvnjak 10. Validžić 11. Burić 12. Jurenović 13. Karlo 14. Kulović 15. Matas 16. Svetina Između dva navedena popisa stanovništva 1948 i 2011 godine, broj stanovništva smanjio se sa 654 stanovnika na samo 113 stanovnika (skoro 6 puta!), i „nestala“ su sljedeća prezimena: 1. Dunjak 2. Bilušić 3. Đak (Vjerojatno se posljednji živući Đak nije „odazvao“ popisivačima) 4. Dujić 5. Gašparac Od novih prezimena prema imehrvatsko.net, koliko vidim imamo: Kulović, Karlo, Jurenović, Burić. Najpopularnija muška imena u Čitluku 2011 godine su: 1. Ivan 2. Josip 3. Tomislav 4. Ante 5. Branko 6. Slavko 7. Denis 8. Drago 9. Filip 10. Ive 11. Joso 12. Krešo 13. Marinko 14. Mario 15. Marko 16. Mate 17. Mirko 18. Rajko-Slavko 19. Stanko 20. Stipe Najpopularnija ženska imena u Čitluku 2011 godine su: 1. Ana 2. Jeka 3. Marica 4. Marija 5. Milena A sad malo više informacija o prezimenima u Čitluku koja se spominju na oba popisa stanovništva 1948 godine, ali i 2011 godine: Kardov Podrjetlo Pretežito hrvatsko prezime Kardov vuče podrijetlo iz okolice Knina. Raspostranjenost (Nema podataka) Barišić Podrjetlo Barišići su uglavnom Hrvati, većim dijelom iz okolice Opuzena, a prema nekim izvorima iz Omiša. Vrlo rijetko su i Srbi (okolica Vrlike). Razmjerno najviše Barišića u proteklih sto godina rođeno je u Rupama kraj Skradina, Vidonjama kraj Opuzena i Žitniću kraj Drniša, mjestima u kojima se svaki šesti stanovnik prezivao Barišić. U Hrvatskoj danas živi oko sedam tisuća Barišića u više od dvije tisuće domaćinstava (31. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvije tisuće, pa se njihov broj do danas utrostručio. Barišići su jedno od najbrojnijih starosjedilačkih prezimena u Solinu, danas ih ima preko 200 u Solin. Migracije Glavni migracijski pravci Barišića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Dervente (BiH) i Tomislavgrada (BiH) u Zagreb te iz Tomislavgrada (BiH) u Veliku Goricu. Raspostranjenost Barišići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 274 općine i 530 naselja, znatno više u urbanim sredinama (68%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1300), Slavonskom Brodu (350), Splitu (250), Osijeku (200) i u Velikoj Gorici (190). Gojčeta Podrjetlo Gojčete su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Gojčeta u proteklih sto godina rođeno je u Čitluku kraj Knina, gdje se svaki osmi stanovnik prezivao Gojčeta. U Hrvatskoj danas živi oko sto Gojčeta u oko pedeset domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća. Migracije Najveća migracija Gojčeta u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Zagreb. Raspostranjenost Gojčete su prisutne u šest hrvatskih županija, u ukupno 14 općina i 17 naselja, znatno više u urbanim sredinama (81%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (80), Velikoj Gorici (6), Čitluku kraj Knina (6), Sesvetama kraj Zagreba (6) i u Kninu (5). Bronić Podrjetlo Bronići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Bronića u proteklih sto godina rođeno je u Čitluku kraj Knina, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Bronić. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Bronića u oko šezdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas povećao za jednu petinu. Migracije Najveća dva migracijska pravca Bronića u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine i Knina u Zagreb. Raspostranjenost Bronići su prisutni u devet hrvatskih županija, u ukupno 18 općina i 22 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (45), Oklaju kraj Knina (35), Zadru (20), Zaprešiću (7) i u Splitu (6). Knežević Podrjetlo Kneževići su često Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Zadra (Vinjerac, Kneževići), prema nekim izvorima iz Like (okolica Ogulina) ili Hercegovine, a u manjem broju mogu biti i Srbi (iz okolice Duge Rese) te Crnogorci (iz Pljevlje, Crna Gora). Razmjerno najviše Kneževića u proteklih sto godina rođeno je u Vinjercu kraj Zadra, Boraji kraj Šibenika i Strugi Banskoj kraj Hrvatske Kostajnice, mjestima u kojima se svaki drugi stanovnik prezivao Knežević. U Hrvatskoj danas živi oko jedanaest tisuća Kneževića u oko četiri tisuće domaćinstava (8. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sedam tisuća, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio. Prezime izvedeno iz naziva zanimanja - tituli "Knez" + -ević. Glavar knežine (seoske administrativne jedinice, Srbija, Hercegovina) seoski starješina; osoba koja je obnašala neku dužnost upravnu dužnost, npr. seoskog starješine, ali i viših službi. Migracije Glavni migracijski pravci Kneževića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bosanske Gradiške (BiH) u Novu Gradišku te iz Brčkog (BiH) i Gradačca (BiH) u Zagreb. Raspostranjenost Kneževići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 348 općina i 777 naselja, pretežito u urbanim sredinama (57%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1600), Zadru (550), Rijeci (500), Osijeku (300) i u Slavonskom Brodu (250). Vucić Podrjetlo Vucići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Vucića u proteklih sto godina rođeno je u Čitluku kraj Knina, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Vucić. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Vucića u oko osamdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio. Migracije Glavni migracijski pravci Vucića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine u Rijeku, iz Odžaka (BiH) u Slavonski Brod te iz Promine u Zagreb. Raspostranjenost Vucići su prisutni u deset hrvatskih županija, u ukupno 31 općini i 36 naselja, znatno više u urbanim sredinama (68%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (40), Rijeci (35), Slavonskom Brodu (25), Zadru (25) i u Oklaju kraj Knina (15). Zelić Podrjetlo Zelići su uglavnom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Makarske, a prema nekim izvorima iz BiH ili iz Bačke. Zelići su vrlo rijetko i Srbi Obrovac). Razmjerno najviše Zelića u proteklih sto godina rođeno je u Popovićima kraj Benkovca, Matasima kraj Knina i Biorinama kraj Omiša, mjestima u kojima se svaki četvrti stanovnik prezivao Zelić. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Zelića u oko šestopedeset domaćinstava (216. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tisuću, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio. Migracije Glavni migracijski pravci Zelića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Benkovca u Zadar, iz Bugojnog (BiH) u Zagreb te iz Ciste Provo u Split. Raspostranjenost Zelići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 140 općina i 215 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (250), Zadru (160), Splitu (140), Brelima kraj Makarske (100) i u Osijeku (80). Budanko Podrjetlo Prezime Budanko nose Hrvati, dobrim dijelom iz Knina. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Kninu. U Hrvatskoj danas živi oko sto Budankovih u više od četrdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno devedeset, pa se njihov broj do danas samo neznatno povećao. Migracije - Raspostranjenost Budankovi su prisutni u osam hrvatskih županija, u ukupno 20 općina i 21 naselju, znatno više u urbanim sredinama (78%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (30), Oklaju kraj Knina (15), Splitu (10), Labinu (5) i u Velikoj Gorici (4). Duvnjak Podrjetlo Prezime Duvnjak u pravilu nose Hrvati, dobrim dijelom iz Bosanske Krajine, a prema nekim izvorima iz okolice Duvna te okolice Vrlike (Garjak). Vrlo rijetko su i Srbi (iz okolice Belišća). U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u bosanskokrajinskoj općini Šipovo, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Duvnjak. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Duvnjaka u oko šestopedeset domaćinstava (229. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiristo, pa se njihov broj do danas učetverostručio. Migracije Glavni migracijski pravci Duvnjaka u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Livna (BiH) u Zagreb te iz Šipova (BiH) i Livna (BiH) u Kaštela. Raspostranjenost Duvnjaci su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 138 općina i 211 naselju, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (300), Đakovu (140), Splitu (100), Solinu (90) i u Osijeku (70). Validžić Podrjetlo Validžići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Validžića u proteklih sto godina rođeno je u Čitluku kraj Knina, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Validžić. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Validžića u više od stosedamdeset domaćinstava. Migracije Najveća dva migracijska pravca Validžića u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Zagreb te iz Kijeva u Osijek. Raspostranjenost Validžići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 48 općina i 57 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (140), Strizivojni kraj Đakova (45), Suhopolju kraj Virovitice (25), Kninu (20) i u Splitu (20). Burić Podrjetlo Burići su Hrvati, većim dijelom iz okolice Rovinja, a prema nekim izvorima iz Ravnog (BiH), ili Crne Gore. Razmjerno najviše Burića u proteklih sto godina rođeno je u Mirlović Zagori kraj Drniša, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Burić. U Hrvatskoj danas živi oko tri tisuće Burića u oko tisuću domaćinstava (106. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvije tisuće, pa se njihov broj do danas povećao za jednu trećinu. Migracije Glavni migracijski pravci Burića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Kanfanara u Pulu, iz Trebinja (BiH) u Dubrovnik te iz Lukavca (BiH) u Zagreb. Raspostranjenost Burići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 181 općini i 310 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (400), Splitu (250), Pregradi (110), Puli (100) i u Rijeci (90). Jurenović Podrjetlo Pretežito hrvatsko prezime Jurenović vuče podrijetlo iz okolice Knina. Karlo Podrjetlo Prezime Karlo nose Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Klanjca. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Karaliću kraj Drniša, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Karlo. U Hrvatskoj danas živi oko sto Karla u oko četrdesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća. Migracije - Raspostranjenost Karle su prisutne u deset hrvatskih županija, u ukupno 17 općina i 22 naselja, znatno više u urbanim sredinama (73%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (35), Splitu (20), Vodicama (6), Drinovcima kraj Drniša (6) i u Zaprešiću (5). Kulović Podrjetlo Kulovići su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz Siska, a mogu biti i Srbi (iz Petrinje) kao i Bošnjaci (iz bosanske Posavine). Razmjerno najviše Kulovića u proteklih sto godina rođeno je u Sisku. U Hrvatskoj danas živi oko sto Kulovića u oko četrdesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća. Migracije - Raspostranjenost Kulovići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 18 općina i 23 naselja, znatno više u urbanim sredinama (67%). Danas ih najviše živi u Sisku (20), Zagrebu (15), Luščanima kraj Petrinje (7), Splitu (7) i u Jabukovcu kraj Petrinje (6). Matas Podrjetlo Matasi su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Kaštela. Razmjerno najviše Matasa u proteklih sto godina rođeno je u Kladnjicama kraj Kaštela, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Matas. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Matasa u oko tristopedeset domaćinstava (453. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća. Migracije Glavni migracijski pravci Matasa u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Lećevice i Unešića u Split te iz Lećevice u Solin. Raspostranjenost Matasi su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 78 općina i 118 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Splitu (300), Zagrebu (100), Kaštel Starom kraj Kaštela (100), Solinu (70) i u Hrvacama kraj Sinja (40). Svetina Podrjetlo Svetine su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Svetina u proteklih sto godina rođeno je u Čitluku kraj Knina, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Svetina. U Hrvatskoj danas živi oko sto Svetina u oko pedesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća. Migracije Najveća dva migracijska pravca Svetina u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine i Knina u Zagreb. Raspostranjenost Svetine su prisutne u devet hrvatskih županija, u ukupno 19 općina i 24 naselja, znatno više u urbanim sredinama (84%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (70), Osijeku (15), Splitu (10), Oklaju kraj Knina (7) i u Varaždinu (5). Dunjak (Nema podataka) Bilušić Podrjetlo Bilušići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Bilušića u proteklih sto godina rođeno je u Ljuboiću kraj Knina, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Bilušić. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Bilušića u oko stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas udvostručio. Migracije Glavni migracijski pravci Bilušića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Gradačca (BiH) u Zagreb te iz Gradačca (BiH) u Veliku Goricu. Raspostranjenost Bilušići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 59 općina i 77 naselja, pretežito u urbanim sredinama (61%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (130), Zatonu kraj Šibenika (40), Gundincima kraj Đakova (30), Šibeniku (30) i u Zadru (25). Sekulić Podrjetlo Sekulići su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz Like, a često su i Srbi Petrinja). Razmjerno najviše Sekulića u proteklih sto godina rođeno je u Lovincu kraj Svetog Roka, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Sekulić. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Sekulića u više od šestopedeset domaćinstava (259. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća. Migracije Glavni migracijski pravci Sekulića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Lovinca, iz Gospića te iz Banja Luke BiH) u Zagreb. Raspostranjenost Sekulići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 141 općini i 223 naselja, znatno više u urbanim sredinama (67%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (350), Rijeci (80), Slavonskom Brodu (70), Osijeku (60) i u Sisku (60). Gašparac Podrjetlo Prezime Gašparac nose Hrvati, dobrim dijelom iz Delnica. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Beloj Vodici kraj Delnica, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Gašparac. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Gašparaca u oko dvjesto domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno šesto, pa se njihov broj do danas čak nešto i smanjio. Migracije Najveća dva migracijska pravca Gašparaca u prošlom stoljeću zabilježena su iz Ravne Gore u Zagreb te iz Čabra u Rijeku. Raspostranjenost Gašparci su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 46 općina i 82 naselja, pretežito u urbanim sredinama (58%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (90), Delnicama (70), Rijeci (60), Sesvetama kraj Zagreba (25) i u Kravarsku kraj Velike Gorice (25). Djak Podrjetlo Prezime Djak nose Hrvati, najvećim dijelom iz Srednje Bosne. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u srednjebosanskoj općini Novi Travnik, gdje se svaki četrdeseti stanovnik prezivao Djak. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Djaka u više od šezdesetpet domaćinstava. Migracije Glavni migracijski pravci Djaka u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Novog Travnika (BiH) u Karlovac, iz Travnika (BiH) u Brestovac te iz Novog Travnika (BiH) u Plaški. Raspostranjenost Djaci su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 37 općina i 53 naselja, pretežito u seoskim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Špišić Bukovici kraj Virovitice (15), Tušiloviću kraj Karlovca (15), Zagrebu (15), Novom Vinodolskom (15) i u Trnovitičkom Popovcu kraj Garešnice (10). Đak Podrjetlo Prezime Đak nalazimo vrlo rijetko u Hrvatskoj, a vjerojatno dolazi iz okolice Požege. Dujić Podrjetlo Dujići su gotovo u potpunosti Hrvati, većim dijelom iz okolice Knina, a prema nekim izvorima iz okolice Novog Travnika ( BiH). Vrlo su rijetko i Srbi Vukovar). Razmjerno najviše Dujića u proteklih sto godina rođeno je u Ićevu kraj Skradina, gdje se gotovo svaki stanovnik prezivao Dujić. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Dujića u oko četrsto domaćinstava (477. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiristo, pa se njihov broj do danas utrostručio. Migracije Glavni migracijski pravci Dujića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Drniša u Zadar te iz Promine u Zagreb. Raspostranjenost Dujići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 94 općine i 130 naselja, znatno više u urbanim sredinama (73%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (190), Zadru (160), Šibeniku (80), Vinkovcima (45) i u Splitu (45). Na kraju opet obavezno moram navesti izvor većine podataka koje navodim u postu, a to je web stranica ime hrvatsko.net koju vam svima iskreno preporučam: Link: http://imehrvatsko.net/ Zaboravio sam navesti da sam već o prezimenima u Čitluku pisao pod sljedećim linkovima: Prominski vidici i sudbine IV dio Link: http://promina.blog.hr/2009/03/1625993982/prominski-vidici-i-sudbine-iv-dio.html Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 4.dio Link: http://promina.blog.hr/2007/04/1622516939/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-4dio.html Oznake: Prominsko prezime, Čitluk

ponedjeljak, 19.09.2011.

Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 9 dio Čitluk Link na prethodi post na ovu temu je: http://promina.blog.hr/2011/09/1629510529/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-8-dio-puljani.html PAŠKO MLINAR PROMINA PRIJE POLA STOLJEĆA (PREZIMENA I TOPONIMI)(1948-1998) Čitluk Naziv sela potječe iz turskog vremena i jezika, a znači zemljišni posjed - dobro. Spominje se 1647. godine na početku Kandijskog rata i predstavnik sela je Marko Omelić. Omelići su se iselili , nastavili su živjeti u Primorju. Poslije oslobođenja od Turaka, Čitluk postaje središnje selo Promine. Tu je osnovana 1690. godine župa Promina. U selu su najbrojniji Validžići, što izvodimo iz turskog jezika - upravitelj vilajeta naselja. Spominju ih u 18. stoljeću u pjesmarici Andrije Kačića Miošića i to hrabru braću Marka i Juru Validžića. Podrijetlo u svim svojim radovima ističe MirkoValidžić - Ćelkanović svećenik.profesor i pjesnik, rođen 1920. godine umro 1998. Ili u stihu ili u prozi njegovi junaci su sudbinski vezani za rodnu grudu. Oni su mučenici, patnici, vjernici, vrlo ponosni, pošteni ljudi koji žive život i uživaju u siromaštvu. Prezime Kardov je iz turskog jezika, a znači kardo - rođak, prijatelj. Za prezime Vucići koji su živjeli u tri zaseoka Guloje, Bojani i Krivici od više pretpostavki uzet ćemo mali vuk - vuci. Isto je prezime Vučić. Prezime Gojčeta možemo izvesti od gojan - debeo, odebljao, a Gojko je i muško ime u 16. st. Duvnjaci po jezikoslovcima bi trebalo izvesti od Duvno isto to bi važilo i za Duvančiće, jer se navodi da su podrijetlom od Duvna (Veliki rječnik HS). Prezime Knežević je vrlo rasprostranjeno i izvodimo ga od časnog društvenog položaja knez. Međutim zaselak gdje žive Kneževići i drugi zovu se Čolaci. Čolak je u turskom jeziku kljast, čovjek bez ruke. Prominska visoravan spušta se blago od Oklinka do Poda pa je tako ovaj toponim pošumljenog krša dobio ime. Katastarski je podijeljeno na sela Mratovo, Čitluk i Oklaj. Sva tri dijela su bila naseljena. Mratovski i Oklajski su bili torovi: Đumlijini torovi, Radasovi torovi, Krpušin tor, a Oklajski Brunini (Bronići) tor, Ćorića tor. Čitlučki dio Poda je funkcionirao kao selo, nešto poslije su imali i školu. Tu su zaseoci Kerani (Validžići), ker je u turskom jeziku pas, zatim Svetine koji čine dva zaseoka Ševići i Burići i najistaknutiji Duvnjaci. Prezime Budanko izvodimo od budan, mjesto u Hercegovini: "Ja spavam, a srce je moje budno" (13) Validžić 134/21 Bronić 39/5 Kardov 14/2 Dunjak 32/4 Zelić 14/2 Duvnjak 9/1 Vučić 115/15 Knežević 67/15 Gojčeta 116/21 Barišić 12/1 Bilušić 3/1 Svetina 49/9 Đak 5/1 Budanko 45/11 Ukupno: 654/109 Kat. 654 Z a b i I j e š ke 13. HS rječnik sv. I. str. 709, Zagreb, 1880-1882. Nastavlja se… Oznake: Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar, Čitluk

četvrtak, 04.11.2010.

Priča o spomeniku „Prominskoj obitelji“ Na spomenik Prominskoj obitelji, koji se nalazi kod kapele sv Roka u Čitluku, odavno smo se navikli, a vjerojatno se malo kad zapitamo kako je on uopće tamo dospio? Nedavno sam pronašao jednu knjigu u kojoj naš prominjac povjesničar dr Zdravo Dizdar priča sa svojim ujakom fra Mirkom Validžićem Ćelkanovićem između ostalog i o ovom spomeniku. Knjiga se zove: *Zdravko Dizdar i suradnici* „ŽIVOTNI MILJOKAZI MIRKA VALIDŽIĆA ĆELKANOVIĆA PROMINJSKOG KNJIŽEVNIKA I KAMENOVANOG ŽUPNIKA“ Evo isječka iz knjige, koji se bavi spomenikom Prominskoj obitelji, u cijelosti: ************************************************************************* - Spomeno si, ujče, odliveni spomenik Prominjskoj obitelji, koji je privremeno postavljen u dvorištu fratara u Vrbanićevoj ulici, u Zagrebu na Kandeloru 1994. Kako je i zašto došlo do tog ostvarenja? - Prid desetak godina razmatrao sam o samoopustošenju Promine - što nije samo slučaj s njom - od 1960. dalje, kad je iselilo 70% stanovništva mlade i sridenje dobi po Hrvatskoj, naročito u Zadar, i u inozemstvo, pa mi pade na pamet: bilo bi dobro postaviti spomenik Prominjcu, nek se zna da je živio tu od Bog zna kada. Znao sam da za prikupljanje priloga moram tražiti dozvolu od komunističke vlasti i di bi ga postavio. To nisam htio. Zato sam se obratio nikim Prominjcima u Sjedinjenim Državama Amerike, posebno u New Yorku, a i u Kanadi, da li bi podržali namisao. Najmanja uplata 100 dolara, a kumstvo 500 dolara. Pridložio sam da ga postavimo u perivoju sv. Roka u Čiduku gornjem, jer to je privatno vlasništvo fratara, i to uz cestu, vidljiv sa svih strana. Odaziv je bio zadovoljavajući. Moj daljnji rođak Ante Validžić iz Puljana razaslao je raspis i prikupio 3.700 dolara, uglavnom kumova. Ostali su mi poslali još 3.000, a ja sam dodao, primljenih od njih, 500 dolara pa je tako prikupljeni novac narastao na 7.000 dolara. Za ovu namisao znao je samo naš vrli umjetnik akad. kipar Vlade Radas. On je imao svojih nacrta za spomenik koje ja nisam do privatiti. Htio sam stojeću figuru. Kako je vrime proticalo palo nam je na pamet da bi tribala i Prominjka - supruga. Cina bronze rasla je svake godine 100%, a novac se nije povećavao. U bojazni da nećemo moći ništa ostvariti, neposridno prid rat odlučismo rizikati i izraditi model i dati ga livati. To smo i pogodili s livaonicom Ujević za 20.000 DM. Ali vrag nikad ne spava. Niki Prominjac, ili više njih, provuče kroz uši kiparu da bi i njemu ništo tribalo dati. I on zatraži polovinu od redovite pristojbe - 3.500 američkih dolara. Još ostane toliko. Ujević završi livanje, s dodatkom u poslidnji čas malog Prominjca između roditelja, svi u narodnoj nošnji. Kad je bilo odliveno, Ujević zatraži isplatu i da uklonimo iz livaonice. Morao sam pozajmiti 15.000 maraka. Smistili smo ga u prikrajak samostana naših dičnih i susretljivih fratara u Vrbanićevoj ulici, dok ga besplatno za Kandeloru ne postavi na privremeno postolje u sridini fratarskog dvorišta ugledni graditelj Ivica Vučić Krivić. Za taj širokogrudni dar postao je kum Spomeniku. Jednako i umjetnik V. Radas radi smanjenja pristojbe za 50%, Mile Svetina Burić za darovane dvi nevelike mirovine, Pešo Čavka i Ivica Bračić. Obratio sam se više puta Prominjcima u Zagrebu, među kojima ima i bogatijih, da pomognu isplatu Spomenika, ali su ostali gluhi, osim male nekolicine. Svi skupa dali su oko 2.000 maraka. Neugledno, da ne rečem nečasno. Ako ja budem morao platiti pozajmicu od još 13.000 maraka, onda će Spomenik biti postavljen kod sv.Roka u Čitluku, prema prvom dogovoru s našim Amerikancima, a za to što je u mome selu. ************************************************************************* Knjiga iz koje je citirana ova priča o spomeniku, objavljena je 1996. godine (u 500 primjeraka). Spomenik je postavljen pred kapelu sv Roka u Čitluku, ali koje godine…i tko ga je postavio, kojom prigodom…. nisam siguran, a nisam pronašao niti jedan pisani trag na tu temu. Ali, zato Vi svojim komentarima možete nadopuniti ovu priču…sva sjećanja su dobro došla. Nadam se da ćete sada kad budete prolazili pored spomenika Prominskoj obitelji u Čitluku, "neki drugim očima gledati Spomenik...., te se sjetiti začetnika ideje o njegovoj realizaciji fra Mirka Validžića Ćelkanovića. Oznake: MIRKO VALIDŽIĆ ĆELKANOVIĆ, Čitluk, sv Roko

utorak, 11.08.2009.

Fešta sv Roka- 16.08.2009 u Čitluku Ovih dana u Promini su postavljeni plakati na kojima piše: *** Sv. ROKO - Čitluk 16. kolovoza 2009. 10.30 - procesija i svečana sveta misa, predvodi i propovijeda fra Ivan Lukač. 12.30 - blagoslov lovačke kuće - Zidine - Landekuše, prigodni domjenak. 20.30 - kulturno-glazbeni program na »Bunarima«, nastupaju: grupa »Barbarossa« - Split, KUU »Promina«! i gosti. organizatori: župa Promina i mještani Čitluka *** Koji dan ranije, na nekoliko pozicija postavljeni su i transparenti na kojima piše: „Tradicionalne utrke-15.08.2009 u 18:00 sati-Oklaj“, ali o ovoj fešti ću pisati više kad se pojave plakati, koji najavljuju ovaj događaj. Želim vam ugodnu zabavu i druženje, i na jednoj i na drugoj fešti! Oznake: Čitluk, Fešta sv Roka

ponedjeljak, 20.04.2009.

Trbuhom za kruhom…. Dok smo se još kao djeca igrali u centru Oklaja, često bi se igrali igre „Di piše….“ Sjedili bi na kiosku za novine, i od svih ponuđenih novina, časopisa…. koje bi se nalazili izloženi za prodaju… od sitno pisanog teksta sa naslovnica, izabrali bi neki naslov… Jedan kaže „Di piše….“ I tko prvi pogodi, pronađe naslovnicu na kojoj piše traženi pojam… kao pobjednik postavlja sljedeće pitanje…. Od svih naslova koji su krasili naslovnice tadašnjih novina… časopisa… knjiga… jedan mi je ostao najviše u sjećanju-knjiga „Trbuhom za kruhom“. Meni tu ništa nije bilo jasno…što bi to trebalo značiti? Pitao sam tada ćaću, i on mi je objasnio kako su tu ne radi doslovno o trbuhu….koji ide za kruhom…. kako sam ja tada sa svojih 5-6 godina shvatio… nego o nečemu sasvim drugom. Nekad se i na najveća putovanja iz naših krajeva odlučivalo samo kako bi se nahranila gladna usta onih koji ostaju… braće, sestara…roditelja… Na maloj fotografiji ispod naslova posta, fotografija je dvojice braće koja se rastaju… Jedan odlazi „u svit“ kako bi svima bilo lakše….Drugi za sada ostaje… Ali zapravo se ne zna komu je od ove dvojice bilo teže u srcu… A sjećanja na tu tugu zbog rastanka su i sad živa u Prominca koji mi je dao ovu fotografiju… Na drugoj malenoj fotografiji su Prominci koji sa „cijelom imovinom“ odlaze iz svog sela u potrazi za nekim bojim životom, nego što je tada bio kod nas…. Danas se ne odlazi od gladi… danas su neki novi razlozi, ali se iz Promine i dalje odlazi… Često sam se znao zapitati gdje su sve otišli naši Prominci i Prominke u potrazi za sretnijom i lakšom budućnosti? Prije nekoliko godina, razmišljao sam o ideji da pozovem sve raseljene Promince i Prominke, da mi pošalju razglednicu iz grada u kojem sad žive… da vidimo gdje nas sve ima. Na tu skoro zaboravljenu ideju podsjetila me pristigla razglednica od Nathali iz Cherbourga u Francuskoj… Kad pogledamo tu razglednicu… ona priča sljedeću priču: Jedan Validžić otišao je u Francusku… tamo zasnovao svoju obitelj…Prezime Validzic u Cherbourg je stiglo iz Čitluka u Promini…. Često mejlom komuniciram sa raseljenim Promincima od Njemačke, Australije….do Amerike….a Hrvatske gradove ne moram posebno ni navoditi, jer skoro da nema grada iz kojeg nisam dobio koji mejl…. Toliko smo brojni u Zagrebu i Zadru, da su se tamo osnovali i zavičajni klubovi, a kako čujem i u Splitu se uskoro očekuje osnivanje kluba…. Vratimo se mojoj ideji, koja je sljedeća; Razglednice koje bi dobio, objavio bi u albumu fotografija „Trbuhom za kruhom“. Mislim da bi svima bilo zanimljivo vidjeti koliko se daleko odlazilo iz naših krajeva, gdje nas sve ima? Svi koji se žele odazvati ovoj mojoj ideji, mogu poslati razglednicu na adresu: Sanimir-Promina.blog.hr 22303 Oklaj Oklaj je malo mjesto, a Sanimir i nije baš često ime, tako da će svaka razglednica sigurno stići na svoje odredište-moju adresu. Prva razglednica je već tu, i nadam se da će ih još dosta stići! Druga razglednica stigla je iz Ploča: Trbuhom za kruhom-Ploče Treća razglednica, stigla je iz daleke Australije: Trbuhom za kruhom- Australija Četvrta razglednica, stigla je također iz daleke Australije grada Wollongonga: http://promina.blog.hr/2009/05/1626308608/trbuhom-za-kruhom-australija-wollongong.html Pata razglednica stigla je iz australskog glavnog grada Canberre, a zajedno sa njom poštar je donio i šestu razglednicu iz Istre, odnosno Labina: http://promina.blog.hr/2009/06/1626417874/trbuhom-za-kruhom-australija-i-istra.html ...nastavlja se kada stignu nove razglednice.... Oznake: Trbuhom za kruhom, Čitluk

utorak, 07.04.2009.

Jedan običan dan…IV dio Premda je tema ovog nastavka foto-priče trebala biti samo serija fotografija iz Donjeg Čitluka-Čolaka, morat ću je malo proširiti… Pa krenimo redom… Već sam nekoliko puta spominjao kako bi bilo lijepo kad bi ispred škole u Oklaju bio posađen maslinik. Sjećate se da sam spominjao i planove kako bi se sve trebalo realizirati u suradnji za Zavičajnim klubom Prominjaca iz Zagreba… Moja je zamisao bila da sadnjom maslina povežemo iseljene Promince sa nama u Promini… Bilo kako bilo… ta je ideja propala… Nedavno sam napisao kako je Ivica Pajišin iskopao bagerom rupe, općina dala sadnice maslina…a voditelj osnovne škole Mile Petrović koordinirao sa cijelom akcijom. Sadnja maslina je odgađana zbog čestih kiša, pa su danas napokon sve masline „došle“ na svoje mjesto. Mile Petrović me nazvao pred sam kraj radova… tako do su momci i cure hvatali „manekenske poze“. Ali bolje da krenem priču redoslijedom kojim idu fotografije…. Masline su posađene, i ekipi je ostalo još samo poravnavanje terena…. Voditelj škole je napravio još jednu provjeru da li je sve to dobro zasađeno….povezano… Neki su kopali, a neki nadgledali, a neki zauzeli poze iz modnih kataloga… I onda smo za kraj napravili jednu milenijsku fotografiju svih zaslužnih za današnje sađenje maslina… Tada je na travnjak ispred škole izašla „teta“ iz vrtića sa svojim vrtićanima, pa sam i njih usput fotografirao… Namjeravao sam predškolce fotografirati posebno… ali pošto ih pola nije bilo, glupo mi je bilo uslikati jedno dijete… Dobro ste skužili… dogodine u prvi razred kreće točno dvoje djece! Usput, vrtić ima igračaka na pretek… knjiga… svega…jedino ima fali glazbenih instrumenata…činela…bubnjeva…malih klavijatura… i tu dobro dođe poruka „Sponzori Bog vas blagoslovio“…. Mile Petrović i domar Željko Čavlina već kuju nove planove za uređenje okoliša škole…. Nakon toga uputio sam se do Doma kulture u centru Oklaja, da vidim kako napreduje uređenje fasade…Dom je sve ljepši i ljepši! Nakon ovog djela fotografija, na red je konačno došao Čitluk-Čolaci. Kako su Čitlučani inače dosta organizirani i uvijek spremni za akciju, tako su u zadnjih godinu dana u blizini Čolaka napravili jednu lijepu kućicu za druženje, izlete. Radovi još nisu završeni, ali planiraju se uskoro privesti kraju…barem kad je krov u pitanju… Ovaj put možete pogledati tu kućicu u izgradnji i pod skelama… a uskoro slijedi serija fotografija u kojoj će Čitlučani i njihovi prijatelji istu „pokrivati“ i tim povodom napraviti malu feštu…. Danas ta kućica izgleda ovako…. A iznutra izgleda ovako….. Nakon toga sam krenuo do Čolaka… i evo prve kuće…. Jedna prekrasna kuća koja bi mogla poslužiti kao malo etno-selo, a za sada je to samo harem jednog neimenovanog pivca… Kuća koja je nekad blistala sa svojom za svoje vrijeme modernom vanjskom žbukom… Zatim slijede kuće u koje se život ipak nakon rata vratio…. Pa kuće koje se iznova grade od starog kamena…. I Denis nešto uređuje s burne strane kuće…. A nakon toga sam završio u jednoj lijepo uređenoj konobi… I to bi bio kraj ove foto-priče… a sljedeća ide iz….nisam još odlučio… Osim što sam napravio dosta fotografija, prikupio sam još desetak starih fotografija za moju kolekciju „Starih slika Promine“… koje odlično prikazuju život u Promini prije 40-50 godina. Kad ih skeniram… vidjet će te o čemu se radi… Zahvaljujem se mom „vodiču“ na ovom putovanju po Čitluku, bilo mi je jako zanimljivo, a nadam se i čitateljima promina.blog.hr-a! Skoro zaboravih: Fotografije su pod linkom: http://s112.photobucket.com/albums/n187/prominac/Promina%20blog%202009/Jedan%20obican%20dan%20Oklaj%20Citluk%20Colaci/ Oznake: Oklaj, Čitluk

nedjelja, 05.04.2009.

Moje ime je Nathalie ... Prije nekoliko dana dobio sam sljedeći e-mail: „Bonjour, Je m'appelle Nathalie VALIDZIC, mon grand-pčre s'appelait Ivan VALIDZIC, il est né en 1913 ŕ Citluk et je souhaite savoir si j'ai encore de la famille ŕ Citluk et prendre contact avec eux. Je vis en France et je ne parle pas le croate mais je voudrais vraiment reprendre contact avec mes racines“. Francuski nisam nikad učio... i sve se mislim... o čemu se tu zapravo radi? Na svu sreću, postoji googlov program za prevođenje, i tako sam uspio saznati što mi želi reći Nathalie, unuka pokojnog Ivana Validžića čija obitelj nosi nadimak Dundovi. Da se ne bi mislili što to piše na Francuskom Nathalie, evo prijevoda: Moje ime je Nathalie VALIDZIC, moj djed se zvao Ivan VALIDZIC, a on je rođen 1913 u Čitluku i bilo bi pravo čudo kad bi imali nekoga od rodbine u Čitluku i uspostavili kontakt s njima. Živim u Francuskoj i ja ne govorim hrvatski, ali stvarno želim uspostaviti kontakt sa svojim korijenima. Možda i nije najbolji prijevod... ali nadam se da ste razumjeli poruku. Nakon ove prve poruke, bio je još cijeli niz poruka kako s moje, tako i s njene strane... i dogovorili smo se da na promina.blog.hr-u objavim ovu priču, u kojoj pozivam njenu rodbinu Validžiće-Dundove, da joj se jave, a posebno ako sam dobro razumio, bratići Slobodan i Radmila. Nisam siguran da li netko od vas posjetitelja Promina bloga poznaje Slobodana i Radmilu Validžić koji prema nekim informacijama žive u Zagrebu...ali ako tko poznaje...ja Vas molim da se javite na e-mail promina.blog.hr@gmail.com. Nathalie sam obećao poslati fotografije kuće njenog djeda i Čitluka, da malo bolje upozna kraj iz kojeg je njen djed vjerojatno trbuhom za kruhom otišao u Svijet. Nadam se da su joj se svidjele fotografije iz Čitluka, te da će ga jednog dana sa svojom obitelji i posjetiti.... Eto, prepoštam ovu priču vihoru interneta neka je nosi u Svijet, Neka je nosi do Validžića... Neka netko uputi našu odletjelu pticu... Da upozna svoje „rodno jato“.... Zahvaljujem se svima koji će se aktivno uključiti u ovu priču..... Oznake: Trbuhom za kruhom, Čitluk, Raseljavanje Promine

petak, 03.04.2009.

Jedan običan dan…III dio Čitluk Na kraju prošlog posta pod istim naslovom, gdje sam fotografijama prikazao Oklaj, Gluvače… obećao sam da je sljedeća foto-priča iz Čitluka. Nekidan sam dobio e-mail iz Francuske u kojem me djevojka čiji je djed davno otišao iz Promine moli da joj pošaljem nekoliko fotografija iz Čitluka. Želja joj je vidjeti kraj iz kojeg potječe, te uspostaviti komunikaciju sa svojom rodbinom….ali to je priča za jedan od sljedećih postova… Uglavnom, nešto na nagovor Nathalie C –rođene Validžić unuke pokojnog Ivana Validžića po nadimku Dundovi…ali prvenstveno jer sam to već obećao…krenuo sam danas put Čitluka i napravio novu foto priču. Pa krenimo redom: Na samom ulazu u Čitluk…“Vila Mira“, još podsjeća svakog prolaznika da je ovdje bio rat, da je ona prema nekim svjedočenjima prva zapaljena kuća u Promini…..da još čeka neke sretnije dane… Stipica je još u Francuskoj… ali je kuća sve ljepše uređena… a trešnje samo što nisu procvale… Pogled na kuće Kardova –Gornji Čitluk Pogled na kapelu sv Roka, Barišića kuće… Kuća N Barišića, primjer kako su se nekada gradile kuće u Promini… Ciklus odlazaka Prominjaca u Svijet, zarađivanje mirovine-povratak u Prominu najbolje se vidi u obitelji Barišić..kući u kojoj su skoro svi sinovi na okupu kao prije skoro 40 godina… Kuće Validžića žive u svom miru i tišini…. Kuća za koju su mi rekli da pripada obitelji djeda Nathalie C…. Zapaljene kuće… karovi bez konja.. Pogled na Donji Čitluk Zadnje kuće u Čitluku..izlaz prema Puljanima…Pozdrav Prominskom zetu iz Potravlja! Pogled na Ćelkanovića kuće… Nakon Gornjeg Čitluka, krenuo sam do „najljepše isklesane kamene kuće u Promini“….Vlasnici su kažu odavno u Americi…Mir…tišina… Nakon ove kuće, krenuo sam u najljepši „kvart“ u Čitluku… obnovljene kuće Gojčeta… Ali meni su zanimljive i stare kuće… Sjećate se kako su prije sve stare kuće u Promini imale „pivca“ na krajevima krovova? Dugo sam tražio te pivce… i konačno sam pronašao jedan par na kući Gojčeta u Čitluku… Pogled iz Donjeg prema Gornjem Čitluku…a između zeleno polje… Obratite pažnju na malu kućicu iz koje je vjerojatno „krenuo život“… i onda kad su se izgradile ljepše, kvalitetnije, veće kuće…ostale su sve zajedno same u napuštene… Čovjek krene u svijet da bi napravio kuću…a onda sve krene u nekom drugom smijeru… Kuće Budanka i jedna rascvjetala breskva…. Jedna klupa čeka sunčanije dane…. Plug je također „na čekanju“… ili je jednostavno uzmakao pred modernim frezama… Jedna fotografija za Prominke u Zadru koje su prije često pratile promina.blog.hr…. a možda ga još prate? Ulica „njihova djetinjstva u Promini“…. Vrijeme je za povratak kući, jer kiša samo što nije počela padati… Jedan kadar…stara kuća… nova kuća…. Vinogradi u čitluku… Neke rašeljke još nisu „navrnute“….pogled na kuće Duvnjaka… I tu je kraj priči iz Čitluka… Kiša je nažalost požurila obilazak/odlazak ….. A sad pogledajte fotografije pod linkom: http://s112.photobucket.com/albums/n187/prominac/Promina%20blog%202009/Jedan%20obican%20dan%20Citluk/ Sljedeća foto-priča ide iz nekog drugog sela u Promini… Ovaj put prepuštam izbor komentatorima…. Oznake: Čitluk

subota, 07.03.2009.

Prominski vidici i sudbine IV dio Evo nastavka teksta iz knjige „Prominski vidici i sudbine“- autora Prominca Paška Bikića: …..Donosimo pregled prominskih naselja s prezimenima žitelja koji obitavaju u njima: Čitluk Ovo selo obuhvaća tri cjelovita naselja: Gornji i Donji Čitluk i Pode s ukupno oko stotinu i deset domaćinstava. U Gornjem su Čitluku žitelji s prezimenom: Validžić, Svetina, Zelić, Kardov, Barišić, Bilušić i Maričić. Starosjedioci su Validžići i Svetine, te od početka devetnaestoga stoljeća i Kardovi. Svetine su u Gornjem Čitluku izumrli (posljednji Paško, povratnik iz Amerike, umro je šezdesetih godina). Ovo je pleme bilo istaknuto u prošlom stoljeću. Pismenošću i poznavanjem talijanskog jezika isticao se Lorenco Svetina. Od Svetina se potkraj prošlog stoljeća oženio i nastanio u Gornjem čitluku Talijan Napoleone Pissani, sudionik u Garibaldijevim postrojbama. Njegovu kćerku Ceziru oženio je Šime Bilušić, upravitelj pošte u Kninu i Oklaju i nastanio se u Napoleonovoj kući i tu osnovao obitelj. Pissanijeva obiteljska grobnica nalazi se s desne strane južnog ulaza u šamatorije Svetoga Mihovila u Oklaju. Obitelj Maričić je doseljena iz Potkonja, a Barišić i Zelić iz Matasa. U Donjem Čitluku obitavaju obitelji s prezimenom: Duvnjak, Bronić, Đak, Gojčeta, Budanko, Knežević, Vucić i Svetina. U Podima obitavaju obitelji: Vucić, Svetina, Validžić i Duvnjak. Žitelji Čitluka su svi katolici i pokapaju se kod Svetoga Mihovila u Oklaju. U Čitluku je odavna župni dvor Župe prominske uz koji je izgrađena crkvica posvećena svetomu Roku. Mletački popisi u Čitluku navode obitelji: Anić, Antolović, Bandalović, Bilonjić, Deves, Duić, Dumniak, Fališijić, Kinjano, Geledo, Godinović, Inkulco, Jurinović, Knežević, Kovačević, Ljubičić, Marić, Miljković, Miroslavić, Pešić, Radoević, Svetinović, Vuić, Vučić, Žuljević i Žepina. U sudskim spisima s početka devetnaestoga stoljeća u Čitluku nalazimo prezimena: Duvnjak, Adamović, Čilaš i Kardov. U Podima se navode obitelji: Bandalj, Kurornja, Dumiak, Ivandina, Godina, Čavčić, Vucić, Svetina, a početkom devetnaestoga stoljeća javlja se i obitelj Gojčeta. Nastavlja se….. Oznake: Prominski vidici i sudbine, Paško Bikić, Čitluk, Prominsko prezime

nedjelja, 05.10.2008.

Bespravna gradnja Bespravna gradnja problem je koji nije zaobišao Prominu. Većinom se do sada na bespravnu gradnju kod nas gledalo kao na nešto čemu se ne može stati ukraj, pa se tim nitko nije niti bavio. Svi smo mi svjedoci da se neke stvari ne rade/grade kako treba, ali opet računamo, tko će se svađati, ima netko tko bi se s tim trebao baviti. Primjera ima bezbroj, I moglo bi se nabrojiti dosta slučajeva, ali I ja kao I svi radije to prešućujem ovom prigodom. Ipak jedan slučaj izdvajam, jer je po prvi put građevinska inspekcija izdala nalog za rušenje bespravno sagrađenog objekta u Promini (barem u zadnjih dvadesetak godina koliko mi se čini) I isti je srušen! O čemu se zapravo radi? Prije mjesec dva, vozeći se cestom prema Čitluku, odmah nakon skretanja kod “stare škole” u Čitluku prema Mratovu, nakon dvadesetak metara… primjetio sam novosagrađenu garažu. Možda ništa nebi bilo sporno, da ta garaža nije izgrađena na samom rubu prometnice. Bilo mi je čudno da se netko odlučuje na gradnju baš uz sam rub prometnice, a svi znaju da se ista cesta Čitluk-Bogatići “uskoro” planira asfaltirati u profilu od šest metara, pa valjda I izvođač radova, te da se od lokalne prometnice smije graditi na udaljenosti od tri metra (ako se na varam)? Kod nas je sve moguće, pa sam se I na tu garažu “navikao”. Ipak, ovih dana dogodilo se čudo? Jučer sam saznao da je ta garaža uklonjena prije nekoliko dana po nalogu građevinske inspekcije. Inspekciju je pozvala općina Promina nakon brojnih poziva mještana Čitluka, kojima je ta garaža smetala. Možda da se vlasnik garaže “uvukao” dvadesetak centimetara u svoj teren, nebi bilo problema, ovako je išao do “maksimuma”, I izgleda maksimalno isprovocirao ljude koji svaki dan prolaze tom prometnicom. Rušenje bespravnih građevina nepopularan je potez, I svaka vlast koja se s tim problemom uhvati u koštac, obično na sebe zaziv gnjev građana. Telefon u općini je prvo jedno vrijeme zvonio zbog stalnih prijava s molbama za rušenje garaže, a kad je inspekcija stigla na teren I započelo rušenje… onda su telefoni počeli zvoniti da se garaža ne ruši? Tko bi nama ugodio? Oznake: općina promina, Čitluk

ponedjeljak, 14.01.2008.

Ptičja perspektiva Vjerujem da većina ljudi razmišlja kako njegova kuća, grad ili selo izgleda gledano iz ptičje perspektive. Prije skoro dvije godine dobio sam od prijatelja program Google Earth. Program je odličan za sve koji su sanjali "vinuti se u visine" i vidjeti kako stvari zapravo izgledaju gledajući ih sa npr 1000 metara visine. Nažalost, neki gradovi su na Googleovoj karti ili bolje rečeno zemaljskoj kugli obljepljenoj sa "mali milion" fotografija-prikazani detaljnije, neki jako loše. Svako pretraživanje određenih područja u "Google Earth-u" evidentira se, te se vjerojatno na osnovu statistike tih posjeta poboljšava rezoluciju fotografija od kojih je zemaljska kugla sastavljena. Prije desetak dana otvorio sam po neznam koji put Google Earth u nadi da se Promina barem malo bolje vidi. Oduševio sam se vidjevši da je na našem području povećana rezolucija-kvaliteta prikaza. Isti dan sam ugledao i komentar ...Marina: "na Google Earth moze se lipo vidit Promina odnosno područje oko Promine (satelitske snimke..." Ukoliko vas zanima spomenuti program, posjetite web stranicu Google Earth i besplatno ga preuzmite. Iznenadit će te se kad vidite kako se u Oklaju bez problema može vidjeti svaka kuća, dok se Šibenik npr. vidi samo kao ispisano ime na karti. Program je odličan i ukoliko vas zanima npr. kolika je zračna udaljenost između vrha Promine i vrha Dinare. Alat koji je za to namjenjen, mjeri s točnošću od +/- 10 cm. Moguće je da veliki dio vas koji čitate ovaj post već ima spomenuti program, ali vjerojatno ima i onih koji nisu za njega čuli. Nadopuna posta: Ukoliko ne želite instalirati Google Earth na svoje računalo, možete se poslužiti i web stranicom http://maps.google.com/ koja služi za pretraživanje satelitskih snimaka Zahvaljujem se Marinu na linku prema ovoj web stranici. Satelitske snimke ostalih sela u Promini možete pogledati pod sljedećim linkvima: Zelići - Prikaz veće karte Matase - Prikaz veće karte Marasovine - Prikaz veće karte Ljubotić - Prikaz veće karte Čitluk - Prikaz veće karte Puljane - Prikaz veće karte Nečven- Prikaz veće karte Mratovo- Prikaz veće karte Bogatići prominski- Prikaz veće karte Razvođe- Prikaz veće karte Oklaj- Prikaz veće karte Suknovci- Prikaz veće karte Lukar- Prikaz veće karte Bobodol- Prikaz veće karte Nadam se da sam vam sa linkovima na svako selo zasebno, olakšao pretraživanje karata. Oznake: Zelići, Matase, Marasovine, Ljubotić, Bobodol, Suknovci, Oklaj, Lukar, Čitluk, Razvođe, Bogatići, Puljane, Nečven

ponedjeljak, 06.08.2007.

Proglašena elementarna nepogoda za naselja Ljubotić, Čitluk i Oklaj Listajući "Službeni vjesnik" Šibensko-kninske županije pronašao sam sljedeći članak: Šibenik, 06. kolovoza 2007. Odluka o proglašenju elementarne nepogode za naselja Ljubotić, Čitluk i Oklaj u Općini Promina 1. Proglašava se elementarna nepogoda za naselja Ljubotić, Čitluk i Oklaj u Općini Promina, zbog velike štete nastale na vinogradima i drugim kulturama uslijed vremenske nepogode, prouzročene jakim nevremenom praćenim tučom, koja je zadesila navedena naselja dana 29.svibnja 2007. godine. 2. Na temelju proglašenja elementarne nepogode izvršit će se detaljna procjena štete. 3. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u “Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”. KLASA: 920-11/07-01/1 Urbroj: 2182/1-06-07-2 Šibenik, 20. lipnja 2007. ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA ŽUPAN Goran Pauk, dipl. oec., v. r. Cijeli Službeni vjesnik možete pročitati pod linkom. Oznake: Ljubotić, Čitluk, Oklaj, općina promina

subota, 21.04.2007.

Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 4.dio U Čitluku je 1735. g. Popisano 25 rodova s 33 obitelji s ukupno 258 stanovnika. To su bili: Anić, Antolović, Bandalović, Bilonjić, Deves, Duić, Dumniak, Fališijić (Validžić), Kinjano, Geleđo, Godinović, Inkulco Jurinović, Knežević, Kovačević, Ljubičić, Marić, Miroslavić, Pešić, Radoević, Svetinović, Vuić, Vučić, Žiljević i Žepina (Džepina). Tu su tada imali posjede Grgić, Perić, Prgeša, Sarić i Čulinović svi iz Lukara, ali u Čitluku nisu živjeli. Treba reći da je Čitluk tada bio ne samo središte Župe Promina već i upravnih venecijskih vlasti zbog čega i nalazimo naprije navedene obitelji s talijaniskim prezimenima. Prema sudskim spisima iz 1816-28.g u Čitluku se spominju još obitelji: Adamović, Čilaš, Duvnjak i Kardov. U mjestu Fališ/i/jić-u (Validžiću), kasnijim Podima, uključenim u novije vrijeme većinom u sastav Čitluka, a manjim dijelom u sastav Oklaja, 1735. popisano je 10 rodova i 18 obitelji te ukupno 160 stanovnika. To su bili: Adamović-1 obitelj- 5 članova; Dumiak- 1 obitelj – 8 članova; Faližijić tj Validžić (koji su imali prve i glavne posjede u Lukaru)-3 obitelji-32 člana; Fustarović- 1 obitelj- 10 članova; Ivandina- 1 udovica; Knežević- 1 obitelj- 20 članova; Perić- 1 obitelj- 5 članova; Godina- 1 obitelj- 7 članova; Vucić- 6 obitelji- 41 član; Svetina- 2 obitelji- 23 člana; Tada su tu u Podima; Bandalo, Kuronja, Čavčić i Dizdar imali posjede ali nisu tu živjeli. dr Zdravko Dizdar dio govora održanog 17. veljače 2001. u Zagrebu u Hotelu «I». Nastavlja se….. Oznake: dr Zdravko Dizdar, Prominsko, Povijest Promine, Čitluk, Podi

četvrtak, 25.01.2007.

Ponavljanje gradiva iz povijesti Promine Nepoznavanje povijesti često nas dovodi do ponavljanja grešaka naših pradjedova. Čitam komentare pod postom «Brza cesta Šibenik-Promina-Knin opet u medijima», i primjećujem da su razmišljanja nekih komentatora ostala na razini razmišljanja Prominaca prije sto godina. Prije stotinjak godina, Promina je bila još više prometno izolirana. Vjerojatno bi takva ostala još dugo da nije bilo izgradnje HE Miljacke. Dijelovi za gradnju elektrane mogli su se dopremati željeznicom do Velušića, ali od željezničke postaje do elektrane transport je bio nemoguć zbog uskih seoskih putova. Put je od Čitluka do HE Miljacke bio toliko uzak, da se niti karom nije moglo proći! Tadašnji poduzetnici koji su gradili elektranu ponudili su da će snositi sve troškove gradnje-proširivanja puta i otkupa zemljišta od vlasnika. Planiralo se izgraditi put u širini od četiri metra, što je za ondašnje prilike bilo kao da se danas grade četiri trake brze ceste. Premda su graditelji ponudili i pet puta veću cijenu vlasnicima zemlje od uobičajene, oni je nisu željeli prodati. Na kraju, pošto se radilo od cesti od državnog značaja, zemlja je sudskim putem izvlaštena od strane «tvrdokornih» vlasnika. Zanimljivo je kako su ondašnji načelnik i donačelnik Ćorić i Škovrlj optuživani da su se oni u cijeloj toj gradnji ceste najviše okoristili. Kasnije su vlasnici elektrane u dokovoru s Općinom Kistanje pristupili gradnji ceste preko Brljana. Ta cesta je pomogla Promincima da lakše prevezu svoje vino do Like koja je bila najveći kupac «Prominskih proizvoda». Gledajući nakon sto godina kako su reagirali stari Prominci na gradnju cesta u Promini mogu se samo nasmijati jer je to vrijeme u dalekoj prošlosti iza nas. Čitajući komentare u vezi gradnje brze ceste kroz Prominu, nije mi do smijeha, jer vidim da baš ništa iz te lekcije povijesti nismo naučili. Oznake: Brza cesta Šibenik-Drniš-Oklaj-Knin, HE Miljacka, Čitluk

srijeda, 06.12.2006.

Uređuje se dvorište ispred sv. Roka u Čitluku Ogledalo svake Župe je osim njenih crkava i župna-fratarska kuća. Vjenčanja u Promini većinom dobiju svoj blagoslov baš u kapelici sv. Roka u Čitluku. Fra Šime je već nakon prvog vjenčanja zaključio da bi trebalo urediti pristupni put u dvorišni prostor fratarske kuće i kapele. Kako fra Šime brzo prelazi sa ideja na njihovu realizaciju, ovih dana započeli su radovi kako bi se uočeni nedostatci otklonili. Na nedjeljnoj misi u sv. Mihovila fra Šime je rekao: «Radovi na uređenju su započeli, stari zidovi su uklonjeni i povratka na staro više nema… Dio novca za uređenje je prikupljen, a svaka nova kuna je dobro došla….» Sva projektna dokumentacija, kao i troškovnik su izrađeni. Koji su ciljevi uređenja, možete pogledati na skici, na fotografiji pod linkom. Kako danas izgleda dvorište sv. Roka i fratarske kuće pogledajte pod linkovima: Slika1 Slika2 Slika3 Slika4 Oznake: religija, sv Roko, Čitluk

Opis bloga

• Promina blog postoji od 19.03.2005. godine, nešto više od deset godina.
  Teme su vezane uz život u Promini.....ali, tu su i druge razne teme koje su mi se u određenim trenutcima učinile zanimljivim...
  S. Sarić
  
  «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»
  
  
  Pomoću sljedećih linkova, saznajte nešto više o Promini.
  
  
  
  Galerija promina.blog.hr
  
  
  Fotografije generacija iz škole:
  
  
  
  
  
  
  
  Video snimke:
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  Projekti čiju realizaciju očekujemo:
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»
  

Općina Promina

• 
  
  
  
  
  
  
  
  «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»
  
  

.....

• ......
  .......
  
  
  
  «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»
  
  
  Statistika posjeta promina.blog.hr -u kroz godine
  
  
  
  
  2006. 1 godina Promina bloga
  
  2007. 2 godina
  
  2008. 3 godina
  
  2009. 4 godina
  
  2010. 5 godina
  
  2011. 6 godina
  
  2012. 7 godina
  
  
  
  
  
  
  
  
  
  «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»
  
  
  
  
  
  «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»
  
  
  
  E-mail-Urednik promina.blog.hr-a:
  promina.blog.hr@gmail.com
  
  
  Zadnji postovi

...