_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

subota, 03.12.2016.

nedjelja, 03.12.2006. Dvije loše vijesti iz Promine i jedna dobra

(Deset godina poslije-Povratak u 2006. godinu)


nedjelja, 03.12.2006.

Dvije loše vijesti iz Promine i jedna dobra



Dugo vremena se iščekivao početak rada «Slatkog doma» u Oklaju.
Napokon kad su počeli s radom, u svim novinama se moglo pročitati kako je to firma koja ima jako velike planove za taj pogon u Oklaju.
Navodno je bio ugovoren i veliki broj montažnih kuća koje su oni trebali izraditi za izvoz.
Posao je tako u «Slatkom domu» pronašlo desetak mahom mlađih momaka, kojima je ovaj posao jamčio svjetliju budućnost i nastavak života u Promini.
Ako malo pregledate arhivu mog bloga, lako će te pronaći sve najave vlasnika firme, kao i njihove planove brzog razvoja ovog posla u bliskoj budućnosti.

Nažalost, svi djelatnici «Slatkog doma» dobili su otkaz, i firma je zatvorena.
Nisu radili niti mjesec dana… napravili jednu kuću… i propao dugo najavljivani posao «stoljeća».

Jedino dobro ( ako se to uopće tako može nazvati) u svemu tome može biti što «Metal-sint» sada može nekom drugom iznajmiti poslovni prostor koji je pogodan za izradu aluminijske stolarije ili proizvodnje slične tomu.





Druga loša vijest je koliko sam mogao čuti (nisam uspio pročitati), članak u Slobodnoj Dalmaciji u kojem se navodi da Senka Knežević daje otkaz na radnom mjestu direktora «Staračkog doma» u Oklaju.
Starački dom je također bio česta tema na ovom blogu, pa koga zanima, može pretražiti arhivu.

Što reći….
Možda najbolje situaciju može opisati ona narodna poslovica koja otprilike glasi:
«Što jedan ludi zapetlja, sto pametnih ne može otpetljati».

Suvišno je komentirati projekt u koji Država uloži 20 milijuna kuna, i on na kraju nije u funkciji, i nitko nije za takvo stanje odgovoran!!!!


Da su ova dva projekta zaživjela u Promini, bilo bi to najmanje 50. novih radnih mjesta.





Na kraju i jedna dobra vijest.

Čuo sa da u bivšoj vojarni Manojlovac koja je sada u vlasništvu NP Krka, kao stražar s radom započinje još jedan Prominac.
To je za sada treći Prominac koji radi u NP Krka i to je jako, jako veliki korak za Prominu, jer u NP Krka donedavno nije radio nitko iz Promine.
Čestitam momku na novom poslu. Znam da je dobar radnik, i da će sigurno napredovati u NP Krka kako se budu otvarala nova radna mjesta kojih bi u budućnost u NP trebalo biti sve više i više.



Izvorni post, nalazi se pod linkom:
http://blog.dnevnik.hr/promina/2006/12/1621832830/dvije-lose-vijesti-iz-promine-i-jedna-dobra.html


- 12:41 - Komentiraj post (0) - Link posta

nedjelja, 03.12.2006. Sveti Ambrozije u Promini



(Deset godina poslije-Povratak u 2006. godinu)


nedjelja, 03.12.2006.

Sveti Ambrozije u Promini


Danas (03.12.2006.) je još jedno umjetničko djelo našeg Prominca akademskog kipara Vlade Radasa našlo svoje mjesto u Promini.
Ivan Bračić odlučio je crkvi svetog Mihovila u Oklaju pokloniti kip svetog Ambrozija, zaštitnika pčelara.
Fra Šime je tako na kraju svete mise blagoslovio kip svetog Ambrozija.
Pomoćnika ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Ivan Bračić i Vlade Radas pozdravili su Promince i kratko opisali ideju postavljanja kipa svetog Ambrozija u crkvi svetog Mihovila.





Kako sam fotografirao cijeli događaj, gospodin Bračić me pozvao zajedno sa fra Šimom i gospodinom Vladom na svečani ručak na imanje Josipa Dujića u Suknovce.

Prema nekim istraživanjima, većinu svojih problema ljudi riješe baš na ovakvim sastancima/druženjima.
Mene je baš zanimao pogled našeg Prominca Ivana Bračića na situaciju u Promini i kako je promijeniti nabolje.
Osnovni nedostatak je izgleda što mi u Promini nemamo konkretne programe i projekte, kao ni pravu viziju što i kako želimo napraviti u budućnosti.

To vam je situacija kao da uđete u taksi i zamolite vozača da Vas hitno preveze. Na pitanje vozača «Kuda želite?» vi odgovorite «Nemam pojma».


Eto, izgleda da je u takvoj situaciji Promina.

Ipak ja sam imao nekoliko konkretnih pitanja:

-U Promini se trenutno gradi prema nekim informacijama 18. kuća sa potporom Ministarstva Gospodarstva, rada i poduzetništva, prema Zakonu o područjima od posebne Državne skrbi.

Mene je zanimalo tko tim ljudima može pomoći da kao i u drugim područjima od posebne Državne skrbi, ostvare pravo na besplatnu Lokacijsku, Građevinsku dozvolu, priključak za struju i vodu… Uglavnom ista prava kao i svi ostali.

Poruka doministra Bračića je jednostavna.

Tih osamnaest ljudi mora zajedno sjesti za stol i definirati svoje probleme i zahtjeve. Zajedno trebaju otići kod Načelnika Općine Žare Duvančića i uputiti zahtjev prema nadležnom Ministarstvu.

Doministar će pomoći na način da Načelnika savjetuje kojim se ljudima treba obratiti za rješavanje problema koji muče te ljude.





-Već sam pod postom o «Svetoj Kati» spomenuo «Prominku», koja već duže vrijeme čeka «Rješenje» za gradnju kuće od već spomenutog Ministarstva.

Dobio sam savjet što bi trebala napraviti, i ja sam je odmah nazvao da prenesem poruku.
«Prominka» je imala još bolju vijest za mene, njen problem je riješen, i ovih će dana dobiti «Riješenje».

Eto, ja sam priču o svetom Ambroziju zaštitniku pčelara završio u sasvim drugom smjeru, ali ja se nadam da je nekog i taj dio priče zanimao.


Evo i nekoliko fotografija samog doogađaja:





Izvorni post, nalazi se pod linkom:
http://blog.dnevnik.hr/promina/2006/12/1621832800/sveti-ambrozije-u-promini.html

- 12:06 - Komentiraj post (0) - Link posta

petak, 02.12.2016.

subota, 02.12.2006. Petnaesta obljetnica 142. brigade HV-a

(Deset godina poslije-Povratak u 2006. godinu)


subota, 02.12.2006.

Petnaesta obljetnica 142. brigade HV-a


Jučer je u Drnišu održano svečano postrojavanje 142. brigade Hrvatske vojske, povodom petnaeste godišnjice njenog osnivanja.
Na vrijeme i važnost osnivanja drniške brigade podsjetili su mnogi govornici.

Svi se mi na svoj način sjećamo tih godina u kojima je nastajala 142. brigada.
Jedino i najvažnije oružje bila je želja ljudi da se vrate na svoja ognjišta.
Veliki dio nas prognanika smjestio se u prvi danima rata u okolici Unešića, Utorama gornjim i Utorama donjim… i svi su pogledi bili usmjereni prema Promini.
Živjeli smo u zabludi da će nam UN i cijeli svijet pomoći da se mirnim putem vratimo svojim kućama.
Ali dim koji je dolazio iz smjera Drniša, Promine, Miljevaca, najavljivao je samo nove i veće napade tzv JNA i «Krajinskih» postrojbi.

Obično kad se gledaju filmovi u rat odlaze dobro izvježbani mladići, mišićavi, znaju sve borilačke vještine, u rukama imaju najsuvremenije oružje.

Na samom početku Domovinskog rata osnovane su postrojbe, koje su činili obični ljudi.
Bili su to ljudi raznih profesija, ali najmanje prekaljeni ratnici.
Od suvremenog oružja, malo se toga moglo pronaći.
Ali oni su imalo ono što je najvažnije za dobiti rat.
Imali su volju, želju, snagu za borbu za ostvarenje svog cilja-povratak kući i slobodnu Hrvatsku.
Oni nisu osvajali tuđe, oni su samo željeli vratiti svoje.
Mnogo ih je i život dalo, da bi mi danas mogli slobodno živjeti u Hrvatskoj.
Da nije bilo tih ljudi tko zna koje bi se granice Hrvatske danas mogle pronaći u zemljopisnim atlasima .
Malo je riječi kojima se tim ljudima može zahvaliti.
Ukupno je prema nekim informacijama kroz 142. brigadu prošlo preko 7500 boraca, a postrojavanju je po mojoj procjeni bilo oko 400-500 boraca.


Drniš je ipak sinoć ovim svečanim postrojavanjem, kulturno umjetničkim programom i svečanim domjenkom za sve prisutne, želio zahvaliti svim borcima 142. brigade i posjetiti ih na te ponosne i povijesne dane.


Dnevne novine će vjerojatno detaljnije opisati ovaj svečani događaj.

Meni je bilo prilično hladno da bi čekao koncert Thompsona i Guliana, ali ipak sam na kraju uspio fotografirati vatromet kojim je obilježen završetak ovog događaja.


Nisam fotografijama obuhvatio cijeli događaj, ali nadam se da mi to nećete zamjeriti.








Izvorni post, nalazi se pod linkom:
http://blog.dnevnik.hr/promina/2006/12/1621832813/petnaesta-obljetnica-142-brigade-hva.html

- 14:56 - Komentiraj post (0) - Link posta

ponedjeljak, 28.11.2016.

utorak, 28.11.2006. Nove nagrade vinima iz Promine


(Deset godina poslije-Povratak u 2006. godinu)


utorak, 28.11.2006.

Nove nagrade vinima iz Promine

Drniš je 11.11.2006 u organizacji "Pučkog otvorenog učilišta-Drniš", ugostio vinogradare drniškog i prominskog kraja.
Plakat za ovu "Feštu vina" bio je i u Oklaju, i namjerno ga nisam prije objavljivao na Blogu.

Zašto?

Glupo mi je kad netko stavi plakate za određeni događaj, a onda u dnu istog plakata piše da je ulaz moguć jedino uz pozivnice.
Kad su već ljudima slali pozivnice, onda im plakati nisu ni trebali.

Dobro bilo kako bilo, sad pišem o tom događaju jer su i Prominci svojim vinima osvojili određene nagrade.

Na webu "Radio Drniša" pročitao sam sljedeće:

"U kategoriji najboljih crnih vina drniškog vinogorja nagrađeni su: Ivan Topić, Ante Radas i Mladen Ponoš. Najbolje bijelo mlado vino imaju: Mile Maleš, Tihomir Budanko i Ivica Džapo. Rose je zadovoljio kvalitetom samo za drugo i treće mjesto, a nagrađeni su Nediljko Madžar i Ante Radas".

Cijeli članak o ovom događaju možete pročitati pod linkom. (Link nažalost ne radi, jer je članak u međuvremenu nestao sa web stranice Radio Drniša).

Čestitam Promincima koji su osvojili spomenute nagrade.




Ispod posta je napisan sljedeći komentar komentatora "Promina":

Iskrene čestitke našim vinarima. Ovo je zaista lijepa vijest i nadam se da će Promina opet
kao i nekada postati kraj vina, vinara i vinogradara.
Ova priznanja su posebno dragocjena jer su dokaz da se nešto promijenilo i u shvaćanju naših vinogradara.
Naime, nekad su bili prelijepo uređeni i obrađeni vinogradi sa obiljem uroda, ali kada je trebalo popiti dobro vino bilo ga je svega u nekoliko ljudi u cijeloj Promini.

Nekome se pomutilo, nekome ostalo slatko, nekome ciklo, nekome nije prokuvalo, daje bačvom.
I konačno su ljudi eto shvatili da osim dobrog vinograda treba biti i dobar podrumar.

Negdje sam davno pročitao da je i sam Napoleon to primijetio osvojivši Dalmaciju kada je slao izvještaj u Francusku, koja je bila već onda poznata po vinima, da je zatekao vinogradare bolje nego u Francuskoj ali podrumare nikakove.
Zato je ovakova vijest dragocijenija.

No moram se u ovom kometnaru dotaći i još nekih.
Vjerojatno ste primijetili da se u Promini sadi sve više maslina. Nema sela u koje nije došla maslina.
I tu se sada javljaju dvojbe da li taj kraj za maslinu, tu nikada nije bila maslina itd.

Kao dijete se sjećam da je u mom selu nekoliko ljudi imalo masline i da smo išli u berbu.
Rađale su vrlo dobro. Opstale su i do današnjih dana premda ih nitko ne obrađuje i još uvijek rađaju.
Ponukan time i sam sam posadio na svoju djedovinu masline u ne malom broju.
Motiv mi je bio da umjesto smrike i drače ozelenim i oplemenim te bivše njive i vinograde.

Konzultirajući se sa agronomom predložio mi je masline jer vinogradom se ne mogu baviti jer živim u Zagrebu i za nas "vikendaše" je maslina idealna jer ne zahtijeva određene poslove baš u točno određeno vrijeme.

Rekao je otprilike "da ponekad vinograd moraš politi u osam ujutro jer je već u podne kasno".
Dakle zahtijeva više njege.

Poslije mene su masovno počeli sa sadnjom i sada je to već zavidan broj sadnica.
Koliko čujem još se neki u Promini pripremaju saditi veće prostore tako da više nitko ne sadi ispod 100 sadnica.
Neki maslinici su već došli na rod i rađaju odlično.
Kvaliteta ulja je vrhunska a posebno bih izdvojio maslinik Barišića iz Čitluka koji je smješten u Nečvenu
na samom kanjonu Krke.
Kad god me netko od novih zainteresiranih dođe pitati za savjet odvedem ga tamo da mu pokažem kako maslinik treba izgledati.
Ovih dana se već počelo pripremati za osnivanje udruge jer ima strašno puno zainteresiranih.
Nadamo se da će do ljeta biti registrirana.
Oprosti što sam ti sa teme vina skrenuo na masline ali se toplo nadam da će doći vrijeme da ćeš na svom blogu jednog dana moći napisati i o medaljama za maslinovo ulje iz naše Promine.
Kako ovo sve nije bezazleno već se priprema i za izgradnju uljare u Promini.

***********************


Kako je ovaj komentar zazvučao tada prorčanski:
"Kako ovo sve nije bezazleno već se priprema i za izgradnju uljare u Promini".

Ne samo da je uljara u međuvremnu izgrađena, nego je u ovu sezonu ušla sa još većim proizvodnim kapacitetima.


Ali, vratimo se opet našim vinarima.

Na ovogodišnjem "Najboljem izdanju drniškog Martinja i fešte mladih vina", naši Prominci su opet bili prisutni, i evo što nam donosi Šibenski portal pod linkom:
http://sibenskiportal.rtl.hr/2016/11/15/najbolje-izdanje-drniskog-martinja-i-feste-mladih-vina/

"U kategoriji bijelih vina Prvu nagradu osvojio je Ante Radas iz Promine s ocjenom 18.7, dok su se na drugo i treće mjesto smjestili Mladen Knez s 18.4 te Ivica Džapo sa 18.3".


I nakon deset godina, kvaliteta je postojana....




Izvorni post, nalazi se pod linkom:
http://blog.dnevnik.hr/promina/2006/11/1621815279/nove-nagrade-vinima-iz-promine.html




- 12:27 - Komentiraj post (1) - Link posta

nedjelja, 27.11.2016.

ponedjeljak, 27.11.2006. Sveta Kata u Puljanima



(Deset godina poslije-Povratak u 2006. godinu)



ponedjeljak, 27.11.2006.

Sveta Kata u Puljanima


Teško je pratiti sve zanimljive događaje u Promini i na vrijeme ih stići zabilježiti, kao i na vrijeme za njihovo događanje saznati.
Drago mi je kad netko u komentarima najavi neki događaj, kad skrene pažnju na nešto što nebi bilo loše popratiti postom.
Nekidan me tako nazvao fra Šime Nimac sa zamolbom da dođem u subotu 13:30 u Puljane, odnosno do kuće pomoćnika ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Ivana Bračića.

Kojim povodom?

Povod je "Blagoslov spomenika svetoj Kati u Puljanima-Bračićima".

Premda nisam dugo ništa napisao o "Prominskom glasniku", na njemu se ipak radi.
Tako je i ovaj događaj zaslužio svoje mjesto tekstom i fotografijom u glasniku, pa me je zbog fotografiranja fra Šime i pozvao.

Eto, tako sam ja saznao za "Otvaranje" tog spomenika koji je dao izraditi Ivan Bračić našem poznatom prominskom akademskom kiparu Vladi Radasu.

Šteta što za ovaj događaj nisam saznao prije i tu vijest podjelio sa svim posjetiteljima Promina.blog.hr-a.
Vjerojatno bi se na tom otvaranju našlo još dosta Prominaca i Prominki.

A tko je sve došao na taj svečani događaj?

Gospodin Bračić je pozvao svoje prijatelje:
-Akademskog kipara Vladu Rasa koji je isklesao spomenik
-Gradonačelnicu grada Knina Jospu Rimac,
-Gradonačelnika Drniša Antu Đelaliju,
-naravno tu je bio i načelnik općine Promina Žare Duvančić te vijećnici Krste Radas i Mario Juric.
-Ostali Prominci koji su na razne načine "U pravo vrijeme" saznali za ovaj događaj.

Cijeli događaj su popratile kamere HTV-a studija Šibenik, te se možda i na televiziji vidi koji kadar tog događaja.

Sad koja riječ o samom spomeniku.

Kad krenete od Puljana put Nečvena u posjet poznatoj kuli Nečvenskoj , nakon nekih 300-400 metara sa desne strane puta ugledat će te lik svete Kate uklesan u tvrdi prominski kamen.
Nisam neki umjetnik, ali baš mi se sviđa kako je kipar Radas iz sive kamene stjene uspio "izvući" tako osjećajan lik žene.
Još bi zanimljivije bilo vidjeti kako je taj kip nastajao iz dana u dan, a kako znam da te fotografije postoje, nastojat ću jednog dana doći do njih i objavit ih na Blogu.


Nakon Blagoslova spomenika posvećenog svetoj Kati, sljedio je domjenak u kući gospodina Bračića.
Bila je to prilika da Mario Juric zamoli gospodina Bračića za pomoć KUU Promina u nabavi narodnih nošnji.
Neka obećanja su pala, pa ćemo vidjet...

Bila je to prilika za druženje gradonačelnika Drniša, gradonačelnice Knina i načelnika Promine u kojem su oni mogli dogovarati npr. rješavanje "problema" brze ceste Šibenik-Drniš-Promina-Knin.
Uglavnom, gospodin Bračić je taj koji ih sve troje zna i povezuje, te bi možda sa svoje pozicije mogao još puno toga pomoći ovim našim opustjelim krajevima.

Meni je to bila prilika za razgovor sa Prominkom (po ocu) koja je odlučila doći živjeti u Prominu, premda nikad prije nije tu živjela.
Znamo se "iz viđenja" više od 15 godina, ali zanimljivo da nikad nismo došli u priliku da porazgovaramo.
Mene je baš zanimalo kako ona doživljava Prominu, ljude, prilike općenito.
Uglavnom najbitniji problem je stanovanje.
Došla je sa suprugom živjeti u Prominu u očevu staru roditeljsku kuću.
Državne institucije često su pozivale mlade obitelji da dođu živjeti na ova područja, a država će im pomoći izgraditi kuće.
Da je Prominka kojim slučajem prvo napravila prekršaj pa ušla u "Srpsku" kuću ili stan u Kninu, njen problem bi već bio riješen.
Ovako ona sa suprugom i dvoje djece čeka "Rješenje" iz ministarstva za materijal za gradnju kuće, ali ono nikako ne stiže.

Ali kad malo bolje pogledam i ovaj problem se mogao riješiti baš ovaj dan.
Gospodin Bračić je u timu gosodina Kalmete u Ministarstvu koje se bavi baš ovim problemima.
Problem je što je ona skromna i čeka tiho svoj red, i vjerojatno joj to nije palo ni' napamet.

Već sam pisao kako je malo ljudi koji se odlučuju na put u smjeru Promine, ali mislim da bi se svi trebali potruditi pomoći tim ljudima.

Završio sam post u sasvim drugom smjeru.... ali osjećao sam potrebu da to napišem.
Možda ovaj post pročita netko tko može pomoći Prominki i ostalim Promincima i Prominkama koji žele graditi kuću u Promini sa željom da se tu trajno nastane.



E da, sad ćete reći pa di su slike događaja?


Evo i njih....




Baš mi je drago pročitati ponovno ovaj post. Pogledati sudionike ovog događaja. Zapitati se tko je gdje od njih danas?
Ima tu tužnih priča, ali ima i jako lijepih priča.

Sveta Kata i danas ponosno stoji na putu prema Nečvenu.
Danas slavi svoj deseti rođendan!


Izvorni post, nalazi se pod linkom:
http://blog.dnevnik.hr/promina/2006/11/1621812012/sveta-kata-u-puljanima.html

- 20:17 - Komentiraj post (0) - Link posta

ponedjeljak, 21.11.2016.

utorak, 21.11.2006. Prominska janjetina na trpezi odmorišta u Skradinu


(Deset godina poslije-Povratak u 2006. godinu)




utorak, 21.11.2006.

Prominska janjetina na trpezi odmorišta u Skradinu



Evo dijela teksta iz JL:

"Odmorište “Krka” na autocesti Zagreb - Split kod Skradina nakon titule najljepšeg odmorišta na autocestama Europe proteklog je vikenda postalo jedinim europskim odmorištem s vrhunskim ala carte restoranom te restoranom s izvornim pučkim specijalitetima".


Sad je pitanje kakve veze Promina ima sa "pučkim specijalitetima"?

Evo dijela teksta koji se odnosi na Prominu-Oklaj:

"Na odmorištu “Krka” može se, naime, 24 sata dnevno 365 dana godišnje uživati u janjetini, prasetini i kozletini s ražnja, te tuki, pivcu i teletini ispod peke.

Posebnost je janjetima i kozletina s ekoetiketom koju uzgaja obiteljsko gospodarstvo Validžić iz Oklaja".

Obitelj Validžić je za sada jedina prominska obitelj koja se bavi uzgojom ovaca i koza, i prodaje svoje proizvode sa ekoetiketom.

Ako želite pročitati cijeli tekst u JL posjetite link:
http://www.jutarnji.hr/arhiva/gastronomske-delicije-na-trpezi-odmorista-u-skradinu/3239279/

Ako Vas zanima još koja riječ o Mirku Validžiću i jegovoj farmi posjetite i ovaj link:


Možda će netko pomisliti da je ovaj post napisan samo da bi se reklamirala spomenuta obitelj.
Ja to gledam iz jednog sasvim drugog kuta.
Već sam u prijašnjim postovima pisao kako je Promina kraj u kojem je šezdesetih godina živjelo 6500 stanovnika, a po popisu iz 2001 godine, ima nas samo negdje oko1300!
Validžići su jedna od mnogih obitelji koja je Prominu napustila prije 20-30 godina, ali su jedna od rijetkih koja se odlučila u Prominu ponovno vratiti i nastaviti život.
Većina nas podcjenjuje demografska kretanja u malim krajevima kao što je Promina.
Ali šta će biti kad ovi krajevi potpuno opuste?

Prije nekoliko dana bio sam u knjižnici u Drnišu i slučajno sam naletio na knjigu koja se bavi demografskim kretanjem stanovništva u Hrvatskoj.
Letimičnim pregledom knjige pronašao sam da se i naš kraj spominje, pa sam je odlučio pročitati.
Kad je moja žena vidjela šta sam "podigao", pukla je od smija.
Njen zaključak je bio "pa ti si stvarno blesav!", "ma 'ko to još čita?"
A šta ću, većinu knjiga o povjesti di se spominje Promina pročitao sam, o Tesli više ništa nisu imali...

Skrenuo sam sa teme...

Uglavnom nakon drugog svjetskog rata ustalilo se mišljenje u društvu da je sramota biti seljak, poljoprivrednik, stočar...
Nekad je od poljoprivrede u Hrvatskoj živjelo 86% stanovništva, danas je to puno, puno manje.
Nemam konkretne brojke, ali kad pročitam knjigu, napisat ću jedan post na temu demografskih kretanja.

Čitajući knjigu, mogu samo zaključiti da je Promina još dobro i prošla.
Kad pogledam kako je padao broj stanovnika u Lici, Istri, na otocima, u Splitskoj zagori....

Vratimo se Validžićima...

Dobro je da se ljudi odlučuju vratiti u krajeve iz kojih se većinom odlazi, te da pronalaze način kako u njima preživjeti.
Nije lako u ovim našim "škrtim" krajevima doći do proizvoda koji može konkurirati svemu što se može naći na tržištu svojom cijenom i kvalitetom.



Izvorni post, nalazi se pod linkom:
http://...../prominska-janjetina-na-trpezi-odmorista-u-skradinu.html


Oznake: petak

- 09:18 - Komentiraj post (0) - Link posta

nedjelja, 13.11.2016.

ponedjeljak, 13.11.2006. Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa

(Deset godina poslije-Povratak u 2006. godinu)


ponedjeljak, 13.11.2006.

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa


Baš sam čitao nekidan post "Diplomirani gradonačelnik" od kolege blogera "Brod u Boci".
Tema je jako zanimljiva.

Sin mu je postavio naoko jednostavno pitanje:

"Tata, koju školu moraš završit da postaneš gradonačelnik?"

Sumnjam da bi koje djete navelo da je za gradonačelnika potrebno završiti školu za npr. tesara, strojarskog tehničara, prof.glazbene kulture , dipl.muzikologa, odgojitelja, kuhara, liječnika-spec.neurologije, osnovnu školu, zubnog tehničara.....

Ali bez podcjenjivanja tih ljudi i njihove struke, zar nije malo čudno što su oni ipak postali gradonačelnici?

Baš me zanima što imaju zajedničko spec. neurologije i tesar?

Tema je u svakom slučaju zanimljiva te Vam predlažem da post kolege blogera pročitate u cjelosti pod linkom:
http://....diplomirani-gradonacelnik.html



Sad će se većina Vas upitati kakve veze ova tema ima sa naslovom posta?

Kad pročitate post "Broda u boci", doći ćete do linka Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa link:
https://www.sukobinteresa.hr/

Na toj web adresi možete provjeriti sve navedene tvrdnje autora teksta.

Možete otići i korak dalje.

Zamislite situaciju da Vas zanima koliku plaću ima naš Načelnik.
Dođete u Općinu i postavite pitanje:
"Molim Vas tajnice Načelnika, ili molim Vas Načelniče kolika je plaća Načelnika Općine Promina?"
Ja mislim da bi oni pukli od smija i vjerojatno rekli "a šta je to tebe briga", odaklen si ti sad upa'?

Ali danas je došlo takvo vrijeme u kojem internet pruža toliko mogućnosti, da posjet Općini nije ni potreban.

Lipo odete na ovaj link, i nitko Vas neće ismijati, a doći će te do odgovora na pitanje koje Vas možda zanima.

Tema plaće Načelnika mnogima je uvjek zanimljiva.
Svaki put kad Prominci pričaju o njenom iznosu, povećaju ga barem za jednu tisuću.
Tako plaća Načelnika Općine Promina krene sa 5,000.00 kuna, a ovisno koga ste sreli po koji put, varira i zna dogurati do 15,000.00 kuna!

Namjerno Vam neću reći kolika je. Pokušajte sami procjeniti iznos, a onda posjetite već navedeni link na "Povjerenstvo......".

Baš su mi sad pale napamet dvije poslovice:

"Istina i voda uvijek pronađu svoj put",
ali i ona "Istina te može osloboditi, ali te nemora svaki put i usrećiti".

Ali čitajući ovaj post sigurno možete zaključiti da ima smisla i ona:

"Čovječe mal' si onoliko koliko su ti mali snovi!"

Šta mislite koliko jedan doktor znanosti pronađe razloga zašto baš on nebi mogao biti gradonačelnik?
Točno onolioko razloga koliko jedan tesar pronađe zašto bi baš on postao gradonačelnik!

Obično što su ljudi školovaniji to se više znaju podcjenjivati u svome znanju jer su sve više svjesni i svog neznanja.
Ljudi koji imaju malo završene škole bez problema mogu ispaliti izjavu tipa "Ja sam ti jako pametan" , "Ja to sve znam", "Ja ću sve to rješiti".....

Ali to je priča za koju bi trebao cijeli jedan post...




Tema kojom sam se bavio 2006. godine, aktualna je i zanimljiva i u 2016.-oj godini.
Gospodin David Tadis postavio je "Općini Promina" sljedeće pitanje:

Za: Općina Promina

Temeljem Zakona o pravu na pristup informacija molim da mi se
dostavi informacija:

Kolika su mjesečna primanja (plaće):
- načelnika općine,
- zamjenika načelnika, i
- predsjednika općinskog vijeća
u tijelu javne vlasti iz naslova. Te navedite za te osobe vrstu
ugovornog odnosa (volonterski, stalni radni odnos, ili honorarni
ili drugo - navedite sto).

Molim vas odgovor elektronskim putem odgovorom na ovu adresu.

Ljubazno vas molim da zaprimanje ovog zahtjeva potvrdite odgovorom
na ovu adresu.

S poštovanjem,

David Tadis


Nastavak priče možete pročitati pod linkom:
https://imamopravoznati.org/


....a priča završava sljedećim sadržajem:







Izvorni post, nalazi se pod linkom:
http:....povjerenstvo-za-odlucivanje-o-sukobu-interesa.html



- 12:43 - Komentiraj post (0) - Link posta

subota, 12.11.2016.

nedjelja, 12.11.2006. Antroponimija i toponimija Promine III put

(Deset godina poslije-Povratak u 2006. godinu)

nedjelja, 12.11.2006.

Antroponimija i toponimija Promine III put






Već sam dva puta pisao na ovu temu , pa je svima već jasno o čemu se radi.
Ipak, nije loše podsjetiti se postova na tu temu pod linkovima:

Antroponimija i toponimija Promine-Link


Antroponimija i toponimija Promine II dio-Link


Prije nekoliko dana slučajno sam pronašao e-mail adresu Anikice Čilaš Šimprage.
Bez puno dvojbi, napisao sam mail sljedećeg sadržaja:

"Još sam ljetos pretražujući internet naišao na izvještaj povjerenstva za ocjenu vašeg doktorskog rada “Antroponimija i toponimija Promine”.

Raduje me svaka nova knjiga o Promini, pa bi me zanimalo da li će Vaš doktorski rad jednog dana biti objavljen kao knjiga?"


Na odgovor nisam trebao dugo čekati, pa evo i njega:

"Poštovani,

uvijek me razveseli kad vidim da nekoga zanima moj doktorat o prominskoj onomastici.
Zasad nema planova da se taj rad objavi kao knjiga, no vjerujem da će se to dogoditi za koju godinu.
Naime, u Institutu, gdje radim, postoji već popis knjiga koje je potrebno objaviti, a koje su prije napisane od moga doktorata, pa jednostavno treba čekati svoj red.
No svakako će se doktorat moći potražiti u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici oko Nove godine, kad promijenim neke sitnice u samom tekstu.
Zasad Vas srdačno pozdravljam.

Ankica Čilaš Šimpraga"



Ja se nadam da je ovaj odgovor zanimao mnoge Promince.
Bilo bi dobro kad bi mi Prominci mogli na bilo koji način pomoći da ova po meni za Prominu jako vrijedna knjiga ugleda svjetlo dana.
Šteta bi bilo da ovaj doktorski rad bude zaboravljen s obzirom na uloženi trud Ankice Čilaš Šimpraga.

Knjaz bi rekao "Sponzori-Bog Vas blagoslovio!"






Nažalost, 10. godine, nije bilo dovoljno da prepoznamo vrijednost ovog rada. Nije bilo dovoljno da ova knjiga ugleda svjetlo dana.
Mnogi nazivi, mnoga prezimena koja se spominju u ovom radu, odavno su zaboravljeni u Promini, i jedino ih ovaj rad čuva od zaborava.


Ali, što reći o prošlosti, kada mi u današnje dane postavljamo table sa imenima mjesta, pa nismo sigurni da li se Bobodol i dalje zove Bobodol ili je ipak Bobodo kako po novom sada piše na tabli?




Izvorni post, nalazi se pod linkom:
http:....antroponimija-i-toponimija-promine-iii-put.html

- 12:17 - Komentiraj post (0) - Link posta

srijeda, 09.11.2016.

četvrtak, 09.11.2006. Vukovi u Promini

(Deset godina poslije-Povratak u 2006. godinu)


četvrtak, 09.11.2006.

Vukovi u Promini




Prominski stočari zadnjih nekoliko godina često imaju probleme s napadima vukova na stoku.
Često su o tome pisale dnevne novine, ali čini mi se da stočari u ovoj priči uvijek izvlače deblji kraj.

Sa jedne strane imamo stručnjake koji za vukove kažu da su vukovi plahe životinje, te da:
“Mržnja prema vukovima se svakako usađuje već u ranom djetinjstvu u pričama za djecu i bajkama u kojima je vuk redovito opisivan kao krvoločna i zla životinja”.

Sa druge strane imamo stočare kojima je dosadila bitka sa administracijom koja procjenjuje i sa zakašnjenjem
isplaćuje štete nastale u napadima vukova.

Pročitao sam:”Izvješće o stanju populacije vuka u Hrvatskoj u 2005. godini”,
koje u cjelosti možete pročitati pod linkom:

Izvjesce-o-stanju-populacije-vuka-u-hrvatskoj-u-2005-godini-210.html

Čitajući izvješće došao sam do sljedećih podataka koje vam citiram:

“Procijenjeno je da su u Hrvatskoj prisutna 44 čopora, a najveći broj, njih 14, smjestio se u Splitsko-dalmatinskoj
županiji.
Sljedeća je Ličko-senjska županija s procijenjenih 8 čopora, zatim Primorsko-goranska i Šibensko-kninska s po 7
čopora i na kraju Zadarska i Dubrovačko-neretvanska s po 4 čopora.
Najveći procijenjeni prosječan broj jedinki u čoporu zabilježen je na području Primorsko-goranske i Šibensko-kninske
županije i iznosi 5 jedinki, što je u prosjeku oko tridesetak jedinki.
Zbog povećanog broja šteta na stoci u odnosu na prošle godine vještak iz Šibensko-kninske županije, Ivica Šupe,
smatra da se na njegovom području i brojnost populacije vuka značajno povećala”.





Slika 1. prikazuje : “Položaje vučjih čopora u Hrvatskoj određenih na osnovi iskaza lokalnih stručnjaka.
Čopori su numerirani (od 0 do 43).
Mali broj vukova i čopora u Lici odraz je nedovoljnog poznavanja stvarnog stanja, a ne malog broja vukova.




Slika 2. prikazuje lokacije šteta od vuka u 2005. godini (utvrđene na temelju odštetnih zahtjeva pristiglih u razdoblju
od 1. siječnja do 1. rujna 2005. godine).


Ukoliko pogledate sliku 1. i sliku 2. lako ćete zaključiti da se Promina nalazi u okruženju nekoliko prilično velikih
vučjih čopora.
Uzmemo li u obzir da vukovi “Obično dnevno prevale oko 35 km u potrazi za hranom” broj napada vukova na stoku
u Promini nikoga nečudi.

Promina je kraj u kojem je stočarstvo nakon skoro potpunog nestajanja-izumiranja zbog ratnih stradanja i pustošenja
krenulo putem oporavka.

Globalno gledano zajednici je sigurno u interesu opstanak vuka, ali zar zajednici nije bitan i opstanak ljudi koji se
bave stočarstvom u ovim našim malim demografski opustošenim krajevima?


Izgube li ovu bitku prominski stočari, slaba će “gozba” ostati i za vukove.

U Promini stoci prjeti najmanje 5-7 vukova i to je problem.

Sljedeću školsku godinu u prvi razred u Promini kreće samo četiri učenika i to nikome ne predstavlja problem.


P.S. Naknadno sam pronašao "Izvješće o stanju populacije vuka u Hrvatskoj u 2006. godini" koje možete pogledati
pod linkom:

Izvjesce-o-stanju-populacije-vuka-u-hrvatskoj-u-2006-godini-211.html


Izvorni post, nalazi se pod linkom:

http://blog.dnevnik.hr/promina/2006/11/1621747610/vukovi-u-promini.html









Prije nešto više od godinu dana, vozio sam biciklom svoju uobičajenu rutu Oklaj- Nečven.
Bilo je negdje oko 17 sati. Taman sam prošao "počivališta", i na mjestu gdje dalekovod prelazi cestu, ugledao
nekoliko životinja nalik na pse, kako polako u igri prelaze cestu.

Evo tog mjesta:



U blizini se čulo stado ovaca, i mislio sam da se radi o psima tornjacima koji čuvaju stado.
Kada sam došao malo bliže, vidio sam da se radi o pet vukova.

Nakon što su me uočili, malo su zastali, te nakon toga pobjegli u šumu....


U to vrijeme, znali su, možda taj isti čopor vukova, viđati na cesti prema Matasima, Zelićima, putnici koji su vozili
cestom Knin-Oklaj.



Članake o Vukovima u Promini, u zadnje vrijeme baš i ne primjećujem.

Sada je stanje po tom pitanju, čini mi se kao prema izreci Jose Djaka "Tko je šta dobija nek' nosi".

Ginu janjci, al' ginu i vukovi.....




Evo izvješća o stanju Vuka iz 2015. godine:

Izvjesce_o_stanju_populacije_vuka_u_Hrvatskoj_u_2015_godini


- 11:05 - Komentiraj post (0) - Link posta

nedjelja, 06.11.2016.

ponedjeljak, 06.11.2006. Hodočašće u Međugorje



(Deset godina poslije-Povratak u 2006. godinu)



ponedjeljak, 06.11.2006.

Hodočašće u Međugorje




Prošla subota je bila dan određen za hodočašće Prominjaca u Međugorje.
Rano ujutro u četiri sata iz Oklaja su na put krenula dva autobusa sa stotinjak hodočasnika.
Na ovom hodočašću su u jednom autobusu bili članovi KUU Promina, a u drugom ostali hodočasnici kako se ne bi ponovio «problem» hodočašća u Zagreb.
U Međugorje smo stigli oko devet sati, u vrijeme kad je započela sveta misa na Njemačkom jeziku.
Kako nama većini Njemački jezik baš nekako ne leži, odlučili smo pješačiti do «Brda Gospina ukazanja».
Koračajući prema samom vrhu brda, hodočasničkim nogama utabananim i ulaštenim stazama u tvrdom kamenu krša, susretali smo ljude iz svih krajeva svijeta.
Prošli smo tako cijeli Križni put prolazeći tako i pored mjesta Gospina ukazanja.
Premda je uspon brda prilično velik, malo tko se osjećao umoran pri dolasku na sam cilj našeg hodočašća-mjesto gdje se Gospa ukazala prije više od 25 godina.
Zanimljivo je da umor nisu osjetili niti oni koji su bosih nogu ili samo u čarapama hodali do samog vrha.
Nakon što smo se vratili s brda, pričekali smo misu na Hrvatskom jeziku koja je taj dan bila u 13 sati.

Nakon mise fra Šime nas je poveo u Mostar , da posjetimo njihov poznati Stari most i crkvu sv. Petra i Pavla sa zvonikom visine 107,20 metra.
Nakon kratkog posjeta crkvi koja još nije završena, posjetili smo Stari most.
Hodajući od crkve do mosta prošli smo nekih 200-300 metara i grad mi je izgledao nekako prazan.
Takva slika grada posjetila me na Drniš, Knin, Prominu koju godinu nakon rata.
Došli smo do Starog mosta, ali nismo prelazili na drugu stranu, kažu da nam to ne bi bilo baš pametno, pa nismo ni pokušavali.
Grad je to u kojem se osjete granice Islama i Kršćanstva na svakom koraku.
Grad je to u kojem kao suvenir možete kupiti slike sa motivima starog djela grada, razni suveniri od bakra i mesinga do vojnih noževa iz prošloga rata.
Dok sam prolazio pored groblja, primjetio sam dosta prezimena na spomenicima koja postoje i u Promini.
Tako je prezime vlasnika picerije u kojoj smo bili posluženi odličnom pizzom bilo Sarić S.
Baš zanimljivo.
Nama je pizza bila odlična, ali zato je Ive B.... cjelim putem od Mostara do Promine spominjao kako mu je guštanje u pravim bosanskim čevapima poremetila mačka koja je gostima pokazivala svog prijatelja miša.
Ali to naravno nije bilo u S Sarića, nego u jednom drugom restoranu.

Nakon posjeta Mostaru krenuli smo u našu Prominu,
Put je imao još nekoliko usputnih stanica koje su poslužile za osvježenje i odmor grla od pjesme koja se cjelim putem pjevala.

Fra Šime je ocijenio da smo «Položili ispit» za hodočašća, te najavio pripreme za hodočašće u Dubrovnik i Boku Kotorsku u Crnoj Gori.

Bilo je to hodočašće puno molitve, smijeha i pjesme, i ja se nadam da će svima ostati u lijepom sjećanju.

Ako Vas zanima koja fotografija s hodočašća, evo i njih:





Izvorni post, nalazi se pod linkom:
http://blog.dnevnik.hr/promina/2006/11/1621736039/hodocasce-u-medugorje.html





- 10:19 - Komentiraj post (2) - Link posta

<< Arhiva >>






Promina blog
  • LL

Opis bloga

  • Promina blog postoji od 19.03.2005. godine, nešto više od deset godina.
    Teme su vezane za život u Promini.....kao i druge razne teme koje su mi se u određenim trenucima učinile zanimljive...


    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Pomoću sljedećih linkova, saznajte nešto više o Promini.

    Gdje je Promina?

    Galerija promina.blog.hr


    Fotografije generacija iz škole:
    Stare slike Promine






    Video snimke:


































    Projekti čiju realizaciju očekujemo:









    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


 

Općina Promina









  • «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»

.....

  • .......

    ......

    http://adria.fesb.hr/Drniš

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Statistika posjeta promina.blog.hr -u kroz godine





    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»

    Važniji telefoni:

    Općina Promina
    Ured Načelnika, tel/faks

    022-881-055
    Mobitel
    098-336-758
    Ured tajnika
    022-881-018
    Dom zdravlja Oklaj
    022-881-100
    Ljekarna Oklaj
    022-881-045
    Dom za starije i nemoćne osobe Oklaj
    022-881-163
    fax: 022-881-170
    NACIONALNI PARK KRKA, Oklaj
    Centar Puljani
    022- 881-705
    022- 881-706
    METAL-SINT OKLAJ d.d.
    022-881-811
    HE Miljacka-Oklaj
    022-341-000
    Trgovina Centar-Oklaj
    022-881-550
    DJELO d.o.o.-Oklaj
    022-881-072
    STUDENAC d.o.o.-Oklaj
    022-881-182





    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»



    E-mail-Urednik promina.blog.hr-a:
    promina.blog.hr@gmail.com


    Zadnji postovi

...


.........................................................................Promina blog - promina.blog.hr© 2005.-2016. sva prava pridržana Urednik promina.blog.hr-a: Sanimir Sarić


Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se