Odrasti digitalno
Don Tapscott
Izdavač:Mate 2011.
Don Tapscott više od 15 godina radi kao demograf, marketer i promatrač društva.
Današnja su djeca toliko uronjena u bitove, pa misle kako je sve to dio prirodnoga krajolika.
Za njih digitalna tehnologija nije ništa više zastrašujuća od videorekordera ili tostera. Prvi put u povijesti djeca se ugodnije osjećaju i imaju više znanja i pismenija su od svojih roditelja u vezi s inovacijom od središnjega značenja za društvo. Služenjem digitalnim medijima mrežna će se generacija razvijati i nametnuti svoju kulturu preostalom dijelu društva. Boomeri, odstupite. Ta djeca već sada uče, igraju se, komuniciraju, rade i stvaraju zajednice mnogo drugačije nego njihovi roditelji. Oni su sila društvenoga preobražaja.
Baby boomeri postavili su presedan time što su bili glavna generacijska prijetnja starijima. Prethodne generacije nisu imale luksuz produžene adolescencije. Nakon kratkog djetinjstva djeca su odlazila ravno u radnu snagu. Ali baby boomeri odrasli su u vrijeme relativnog prosperiteta te su pohađali školu mnogo duže od njihovih roditelja. Imali su vremena razviti svoju mladenačku kulturu. Rock'n'roll, duga kosa, prosvjedni pokreti, čudna odjeća i novi životni stilovi u njihovih su roditelja stvorili nelagodu. Također su imali novi medij kojim su mogli priopćavati svoju kulturu – televiziju.
Sada je na boomerima red da osjete nelagodu. Nova se generacija pojavila s novim vrijednostima. Ona razumije nove medije bolje od boomera. Situacija koja se razvila predstavlja klasični generacijski jaz. Nije ni čudo što vidimo toliko zbrke i nesigurnosti koje pokazuju boomeri, da ne spominjem sve ružne knjige, članke i televizijske emisije koje ciljaju na današnju mladež i kulturu mrežne generacije te na nove medije.
Trebali bi se probuditi, sada, i postati svjesni stupnja do kojeg razmjenjuju dijelove sebe za koje će jednog dana poželjeti zadržati za sebe.
Televizija je stvorila stvaran zamjenski svijet. Također je počela oduzimati značajan dio dana većini ljudi.
Društvena web mjesta kao što je Facebook net generima omogućuju promatranje svakoga trzaja njihovih prijatelja.
Uz asimilaciju djeca su počela promatrati tehnologiju kao tek još jedan dio svoga okruženje, upili su je, uz sve ostalo.
Baby boomeri bili su pasivni promatrači: gledali su što im je bilo ponuđeno, a kada su došle reklame, možda su čak i njih gledali.
Pripadnici mrežne generacije manje gledaju televiziju nego što su činili njihovi roditelji, i gledaju je drugačije.
Pripadnici mrežne generacije ne uzimaju samo ono što im je dano. Oni su aktivni inicijatori, suradnici, organizatori, čitatelji, pisci, oni potvrđuju vjerodostojnost, čak su i stratezi, kao u slučaju video igrica. Oni pitaju, raspravljaju, tvrde, igraju se, kupuju, istražuju, ismijavaju, maštaju, traže i informiraju.
Danas umjesto jaza postoji 'generacijska utrka' – djeca ostavljaju odrasle iza sebe i pretječu ih u tehnološkoj utrci, 'preteču ih za više krugova' u mnogim područjima svakodnevnog života.
Sve je veći broj dokaza da net generi obrađuju informacije i ponašaju se drugačije jer su doista razvili mozgove koji se funkcionalno razlikuju od mozgova njihovih roditelja.
Olakšava li Internet plagiranje i varanje u školi?
Dolazi do premještanja moći s političara na obične ljude demokratizacijom i stvaranjem vlastitih javnih sadržaja mrežne generacije.
Internet ima dugo pamćenje.
Neumjesni postovi mogu vam nanijeti nepopravljivu štetu.
Baby boomeri često nalaze da je izbor opterećujuće velik, ali ga net generi vole. Kada su suočeni s tisuću mogućnosti izbora, ne pokazuju znakove tjeskobe.
Net generi tehnologiju prilagođavaju kako bi je učinile tipično svojom.
Net generi novi su pomni istraživači. S obzirom na velik broj izvora informacija na mreži, da ne spominjem nepouzdane informacije – neželjene poruke, phishere, netočnosti, obmane, prijevare i pogrešna tumačenja – današnja mladež ima sposobnost razlikovati stvarnost od fikcije.
Moći ćete skenirati barkod proizvoda na polici u trgovini i iskočit će informacija o cijeni proizvoda u drugim trgovinama. Barkodovi koji mogu sadržavati takvu količinu informacija već su registrirani u patentnom uredu. To je samo pitanje vremena.
Mnogi mladi ljudi danas pristupaju mreži koja ima brzinu od 5 milijuna bita u sekundi do 65 milijuna bita u sekundi.
Osam normi mrežne generacije: Cijene slobodu – slobodu da budu ono što jesu, slobodu izbora. Žele prilagoditi sve, pa i svoje poslove. Uče kako biti skeptični, kao pomno promatrati ono što vide te čitaju u medijima, uključujući Internet. Cijene integritet – biti pošten, pažljiv, iskren te se pridržavati svojih obaveza. Sjajno surađuju na mreži i s prijateljima i na poslu. Uspijevaju u brzini na mreži. Vole uvoditi novine.
Akcijske Video igrice mogu povećati moć opažanja unutar vašega vidnog polja te ubrzati obradu vizualnih informacija.
Neprekidno i intenzivno korištenje određenog područja mozga može dovesti do toga da mozak reagira kao mišić, povećavajući svoju veličinu, a vjerojatno i učinkovitost.
Svaki put kada na duže vrijeme uronite u misli, to će se odraziti na strukturu mozga.
Igrati igrice na mreži dobro je za vaš um, prema Stevenu Johnsonu (Sve loše dobro je za vas): Igre Vas prisiljavaju na odlučivanje, biranje razvrstavanje stvari prema prioritetima.
Ono što se događa u masovnim mrežnim igricama jest ono što nazivamo slučajnim učenjem.
Mozak različito gradi poruku pri čitanju i pri slušanju.
Emitiranje vijesti koje ste čuli na radiju drugačije se obrađuje od istih riječi koje ste pročitali u novinama.
Djeca misle drugačije od nas ostalih. Razvijaju hipertekstualne umove. Poskakuju naokolo. Kao da su njihove kognitivne strukture paralelne, ne uzastopne. To je jedan od načina na koji je digitalna uronjenost doslovno ponovno povezala mozgove onih mlađih od 40 godina.
Moja mi se djeca čine poput kontrolora zračnog prometa, stalno nadzirući sve te otvorene prozore na svojim računalima.
Nastavnici moraju odstupiti sa scene i početi slušati i razgovarati, a ne samo predavati. Moraju napustiti svoj stil emitiranja i usvojiti interaktivni stil.
U prošlosti su nastavnici mislili da je najbolji način učenja učenje ponavljanjem, vježbom. Sada potpunije razumijemo ulogu mozga u učenju – potrebu učenika da nađu smisao u onome što uče.
Novi životopisi bi trebali govoriti slijedeće: što znam, gdje sam radio, kako sam stekao ovo znanje, koga poznajem i što oni znaju, koga želim upoznati, što želim naučiti, što želim stvoriti, koji bi mi alati pomogli da budem najproduktivniji.
Mrežna generacija takozvana četiri P marketinga čini zastarjelima. Umjesto toga poduzeća će igrati prema pravilima marketinga nazvanim ABCDE – bilo gdje, marka, komunikacija, otkriće i iskustvo (engl. Anyplace, brand, communication, discovery, experience).
Nema ničega toliko moćnog kao što je ideja čije je vrijeme došlo. Victor Hugo
Inovacije se nalaze na najvišoj razini svih vremena, trgovina se odvija slobodnije. Milijarda je ljudi posljednja dva desetljeća ušla u globalno gospodarstvo.
Ali, suočimo se s istinom: u cjelini, moja im generacija predaje globalni nered.
N-genofobi bore se protiv budućnosti. Kada mladi ljudi pokazuju samopouzdanje i žele biti vođe, označava ih se kao generaciju koja misli da na sve ima pravo. Kada učenici vrše pritisak zbog novoga pedagoškom modela, profesori staroga kova govore da su njihova predavanja očaravajuća, a da djeca samo trebaju obraćati pozornost. N-genofobi ne žele da nova generacija misli kako može imati moć, inovirati i mijenjati tijek stvari. Žele da djeca ostanu na svome mjestu.
