Budizam za prezaposlene
David Michie
Izdavač: Planetopija 2008.
Buddha obećava da je naša sudbina, poput lotosa, budući sjaj iznad svega što trenutačno možemo zamisliti, koji ćemo postići kad se uzdignemo iznad močvare kako bismo postigli uzvišeno blaženstvo transcedencije.
Četiri plemenite istine:
Ovo je istinska patnja. Ovo je istinski izvor. Ovo je istinski prestanak. Ovo je istinski put.
Upoznaj patnju. Napusti izvor. Postigni prestanak. Meditiraj na putu.
Istinski izvor gnjeva zapravo je u našem umu. Većina nas srela je ljude koji se razbjesne i na najmanju provokaciju, kao i one koji su strpljivi poput svetaca, što govori da su događaji oko nas zapravo mnogo manje važni od naše reakcije.
Većinom postupamo na temelju pretpostavki – često neizrečenih – o tome što bi bilo 'dobro' ili 'loše', ne uviđajući da objektivna stvarnost ne postoji. Ovaj nam svijet svima drugačije izgleda i zvuči, drugačije ga doživljavamo i osjećamo zbog načina na koji ga tumačimo. Zbog toga budisti sve pojave obuhvaćaju pojmom 'ovisne pojave'. Postojanje i pojava stvari u našim umovima ovise, među ostalim, i o tome kako ih poimamo.
Ovako ćete kliznuti u svoj najdublji dom: Zatvorite oči i prepustite se. Rumi, sufijski pjesnik
Meditacija Buddhe Iscjeljitelja obuhvaća ponavljanje mantre i određene vizualizacije. Među njima su vizualizacija tamnoplavog Buddhe iz kojega isijava moćna iscjeljujuća svjetlost te ulazi u tijelo, uklanjajući sve bolesti i uzroke bolesti. Kao i drugi oblici tantričke prakse, moć Buddhe Iscjeljitelja ne ovisi o vanjskom božanstvu, već o umu praktičara. I riječi i predodžbe prakse Buddhe Iscjeljitelja moćno su oruđe koje pomaže osloboditi specifične aspekte naše vlastite Buddhine prirode. Ukratko, ta praksa nije molba kakvom vanjskom božanstvu da nas iscijeli, već sredstvo za pristupanje moći koju već posjedujemo, koja nam pomaže da se sami iscijelimo.
Zakon uzroka i posljedice: Um je prethodnik svih događaja. Buddha
Buddha se nije protivio bogatstvu – štoviše, novac i moć postižu mnogo više nego siromaštvo i nemoć, barem u tradicionalnom smislu. Ali Buddha je materijalističke ciljeve pojedinca jednostavno smatrao premalenima, previše kratkoročnima da bi bili vrijedni doživotnih nastojanja.
Misao se očituje kao riječ, riječ se očituje kao djelo, djelo prerasta u naviku, a navika se ugrađuje u karakter, stoga pozorno pratite misao i njezin razvoj, dopustite da nikne iz ljubavi proizašle iz naklonosti prema svim bićima… Kao što sjena prati tijelo, tako mi postajemo ono što mislimo.
Ako želimo doznati kakva će nam biti budućnost, trebali bismo razmotriti svoje današnje misli i ponašanje. Mi smo zbroj svojih odluka. Ili, riječima Dalaj Lame: 'Naše trenutačno stanje nije bez uzroka niti je slučajno. Sami smo ga postupno stvorili nizom prošlih odluka i postupaka te posljedičnim govorom i svjetonazorom.'
Čak i u najtežim okolnostima imamo mogućnost stvoriti neograničeno pozitivnu ili negativnu karmu. Vlasnik male tvrtke u stečaju, sredovječna žena koju suprug napušta zbog mlađe žene, čak i četrdesetogodišnjak obolio od teške bolesti – svi ti ljudi mogu izabrati kakav će stav zauzeti, čime će odrediti svoja buduća iskustva. Ogorčenost, optuživanje i samosažalijevanje mogu biti razumljive reakcije. Ali njima bismo, s karmičkog stajališta, samo stvorili uzroke za daljnje nezadovoljstvo u budućnosti.
Naš je život u potpunosti naša tvorevina. Buddha.
Velikodušnost, strpljenje i moral u tolikoj su nam mjeri prešli u naviku da smo zaboravili njihov prvotni uzrok – osobno unapređenje.
Ne predviđaj male i naizgled beznačajne negativne postupke. I najmanja iskra može spaliti planinu. Tibetanska izreka
Dva su razočaranja u životu: ne dobiti ono što želimo i dobiti to. George Bernard Shaw
Pogriješio sam u tome što sam očekivao da će me vanjski događaj usrećiti do nemoguće mjere.
NE MOGU SE PATITI.
MOGU SVE.
NAGRADITI SE JEDNIM DOBRIM UDISAJEM.
Vjerojatno je prošlo mnogo života otkako smo zadnji put imali toliko povoljan stjecaj okolnosti pogodnih za napredovanje putem prema uzvišenijem bivanju. Dalaj Lama
Uputno je razmisliti i kako smo dobili tu iznimno rijetku mogućnost. Zato što smo među majušnim postotkom najpovlaštenijih bića na Zemlji?
Prema budističkom stajalištu ništa se ne događa slučajno, a karma pokreće sve. Sjemenke ovoga dragocjenog života posijane su u prošlosti našega misaonog tijeka. Prošla želja da drugima pružimo sreću (ljubav) ili da spriječimo njihovu patnju (suosjećanje) bila je karmički uzrok ovog života.
Izazovi svakodnevnog života pružaju nam najbolje mogućnosti za stvaranje sreće.
Naša najveća učiteljica: Smrt pruža vrlo malo nade običnim, svjetovnim ljudima bez duhovnog iskustva… nadzor nad vlastitim budućim razvojem potrebno je steći za života, a ne u trenutku smrti. Dalaj Lama
Umri prije nego što umreš i nikada nećeš umrijeti. Sufiji
Tvoja su djeca tvoji tečajevi. Prema svima njima trebala bi se odnositi kao da su Buddhe jer nikada ne znaš tko doista jesu.
Vizija nije dovoljna. Potrebno joj je pružiti poduzetnost. Nije dovoljno zuriti u stube, moramo se uspeti njima. Vaclav Havel
Mladi redovnik upitao je učitelja: Kako se ikada mogu osloboditi?
Učitelj je odvratio: Tko te je ikada sputao okovima? Advaita pouka
Bit prosvjetljenja: Sva radost ovoga svijeta proizlazi iz želje za srećom drugih. Sav jad ovoga svijeta proizlazi iz želje za vlastitim užitkom. Shantideva
Svatko od nas trebao bi izvesti vlastitu analizu, razmatrajući živote ljudi koji nas okružuju jednako kao i vlastiti. Trebali bismo nepokolebljivo iskreno razmotriti svoje najmračnije trenutke i zapitati se: U kolikoj je mjeri moje nezadovoljstvo proizašlo iz toga što sam previše mislio na sebe? Bih li se osjećao bolje da sam se pozitivnije odnosio prema drugima?
S druge strane, što je s trenucima kad sam osjećao duboku istinsku sreću? Čime sam tada bio zaokupljen i kako to mogu ponovno postići?
Jednostavna, ali moćna istina kaže da sreću moramo dati ako je želimo doživjeti. Velikodušnost je izravan protuotrov za nezadovoljstvo. Ako smo previše zaposleni da bismo bili velikodušni, tada smo i previše zaposleni da bismo bili sretni – ima li to smisla?
Nitko od nas ne može riješiti probleme cijeloga svijeta, ali zbog toga ne bismo trebali odustati od pokušaja da pomognemo kad god možemo. Zapanjujući paradoks razvijanja suosjećanja i prakse velikodušnosti jest iskustvo silne sreće koju stvaramo za sebe.
Izbjegavaj nauditi, razvijaj dobrotu, obuzdaj um. Buddha
Vrlina strpljivosti: Nema grijeha kao što je mržnja, i nema snošljivosti kao što je strpljivost. Stoga meditirajte o strpljivosti, duboko i na različite načine. Shantideva
Tri su glavne prepreke sreći – vezanost, gnjev i neznanje. Među njima je najmoćniji gnjev ili mržnja – njegove su razorne posljedice navodno gore od posljedica bilo koje druge iluzije.
Strpljivost je potpuna suprotnost gnjevu i zbog toga joj Buddha pripisuje toliku vrijednost.
Misao se očituje kao riječ, riječ se očituje kao djelo… Kao što sjena prati tijelo, tako mi postajemo ono što mislimo.
Svaka je misao važna.
Prosvjetljenje je trenutak u kojemu val shvati da je voda. U tom trenutku nestaje sav strah od smrti. Thich Nhat Hanh
Kao što se izgladnjeli ne može nahraniti znanjem o hrani, već mora jesti, tako i čovjek mora u meditaciji doživjeti značenje praznine. Milarepa
Kao što je lotos metafora naše sposobnosti da dosegnemo transcendenciju unatoč mulju u kojemu smo ukorijenjeni, a Mjesečev jastučić simbolizira spokojnu ljepotu bodhichitte, Sunčev jastučić predstavlja sjaj koji doživimo kad ovisnost pojava shvatimo na nepojmovnoj razini.
Uz prisjećanje ovisnosti pojava, ta praksa (bodhichitta) postaje nemjerljivo blagotvorna jer poništavamo pogrešno viđenje stvarnosti s kojim živimo od rođenja.
Vanjska stvarnost ni po čemu nije objektivna, već je samo projekcija našega uma.
Istinska sreća pojavljuje se kad smo sposobni promijeniti svoj um, umjesto da pokušavamo mijenjati svijet oko sebe, kad okove usredotočenosti na sebe uspijemo olabaviti dovoljno da više marimo za druge. Iz toga slijedi spoznaja da sve pojave, uključujući nas, postoje samo kao ovisne pojave.
