Recite to jasno i glasno

Saša Petar
Biblioteka Kregor

Pisac iznosi osnove dobre prezentacije. Knjiga je previše školski složena, i uopće nema primjera iz prakse. Lijep detalj su vrlo humoristične karikature kojima je knjiga ilustrirana.


Najnovija javna istraživanja o strahovima pokazuju da se više ljudi boji mogućnosti da ustanu i održe govor pred publikom nego što se boje smrti.

Budući da u životu nećete dobiti ono što zaslužujete, već samo ono za što se sami izborite, da biste se mogli predstaviti u dobrom svjetlu, morate nešto uraditi ili reći. Dobra prezentacija midli i ideja jedan je od načina da se uspješno predstavite i širom otvorite vrata zanimanju drugih ljudi za ono što ćete im i nakon toga govoriti.

Zamislite publiku u kojoj svatko drži nevidljivi daljinski upravljač, s prstomna gumbu za uključenje/isključenje. Želite li da vas 'ne ugase' prije predviđenog kraja, pobrinite se da i vi i vaša prezentacija imate barem dašak zabavljačkog umijeća u sebi. Ako niste rođeni s tim umijećem, naučite ga.

Pokušajte predstaviti vaše misli kako plaču, uzdišu, sanjare, hvale, jurišaju i osvajaju, povezujući ih s glasovima kojima ih trebate prenijeti publici. Pokušate li ih izgovoriti uzbuđenim glasom, visoki tonovi učinit će poruku nerazumljivom ili čak promašenom.

Unošenje emocija u govor mora biti iskreno i usklađeno s riječima i pokretima, kako ne biste slušateljima prenijeli pogrešnu poruku. Učinite to humorom, komunikacijom i objašnjenjima.

Postoje opasnosti od pogrešne uporabe glasa. Označite u svojim zabilješkama takva mjesta i pojačajte svoju koncentraciju tijekom prezentacije. Ukoliko ste od samog početka poriješili u odabiru glasa, reakcija publike biti će jednaka vašoj – ravna, neodlučna ili mehanička, a najvjerojantije i negativna.

Nemojte se niti vi 'zaigrati' vašom prezentacijom i ostaviti slušatelje da budu samo pasivni promatrači. Dobacite im 'loptu', prezentaciju je ljepše raditi kada svi sudjeluju u njoj.

Riječi su odjeća u koju odijevate vaše misli, kako bi privukle slušatelje.

Govor najčešće pripremate u slobodno vrijeme, u opuštenoj atmosferi, dok prezentaciju vršite u situacijama gdje je nužna vaša brza reakcija, jasan prijenos misli, kada morate pronaći prave riječi, s odgovarajućim naglaskom i u pravom kontekstu. Uvježbanost i usklađenost misli, glasa i tijela, preduvijet su održavanja dobre prezentacije.

Kada bi predavanja u školi manje ličila na nekritičko papagajsko ponavljanje i kada bi se od djece zahtjevalo više sudjelovanja i konstruktivnog razmišljanja, tada bi i njihova memorija jače sudjelovala u procesu obrazovanja. Takvo ponašanje ne samo da stimulira kreativno mišljenje, nego pri donošenju zaključaka memorija bolje zaprima podatke za odgovarajuću i metodičku buduću uporabu. Djeca bi trebala biti učena da ovise o sebi i mudri roditelji trebali bi ih slati u kupovinu, čak i kada su mali, bez popisa i poslati ih nazad po sve što su zaboravili.

Nemojte nikada zaboraviti da i vaši slušatelji pamte ono što su vidjeli spajajući sa onim što su od vas čuli. Vježbate li tako čitajući naglas, ili ponavljajući svoje prezentacije, bit ćete u mogućnosti zapamtiti više bitnih detalja nego bez vježbanja. Naravno, pripremite li i kratke zabilješke, no ako i njih ponovite na glas lakše ćete ih pronaći kada započnete s prezentacijom.

Vrlo je važno jasno i razumljivo zaključiti izlaganje, jer ćete se naći u neugodnoj situaciji ako nitko nije razumio da ste završili, nego svi očekuju nastavak prezentacije. Isto tako, ako je vaš zaključak predugačak, tada je učinak sličan onome kada ga uopće nema. Zaključak mora biti kratak, jasan i određen. Prezentaciju uvijek završite sa smješkom i glasnom zahvalom. Unesite u završetak pozitivne emocije u uspješno okončajte prezentaciju.

Strah od nepoznatog pobjeđuje se poznavanjem tehnika prezentacije i stalnim vježbanjem. Strah da vas krivo razumiju svladat ćete dobrim zabilješkama te jasnom i jednostavnom prezentacijom. Strah od publike rješava se poznavanjem ljudske psihologije. Strah od loše čujnosti svladat ćete dobrom produkcijom glasa. Strah od pojedinaca pobjeđuje se koncentracijom i treningom pamćenja. Strah od fizičke reakcije pobjeđuje se dubokim disanjem i psihičkim prilagodbama (autogeni trening npr.).

Magnetizam očiju toliko je jak da govornik njime može probuditi zaspale pojedince u publici samim gledanjem u njih. Nervozni početnici trebali bi pažljivo korisiti ovu snagu i izbjegavati direktan kontakt s očima pojedinaca, jer ako njihove oči odraze snagu vaših i još ih pojačaju svojom, možete se međusobno hipnotizirati. Takvi slušatelji mogu ukočiti vaše misli, osjećat ćete se ukočeno poput žabe pred zmijom, pa ćete izgubiti koncentraciju na prezentaciju.

Počnite gledanjem u fiksnu točku u središtu, a onda na obje strane prostorije za prezentciju, iznad glava nazočnih, pa ćete time ostaviti dojam da ih sve naizmjenice promatrate. Kako stičete samopouzdanje, pogledate pojedine djelove slušateljstva, opet naizmjenice, izaberite prijateljsko lice za smirenje, ili neprijateljsko da biste dobli stimulaciju. Ukoliko prezentirate na savjetovanju ili nekom drugom skupu, ne zaboravite se ponekad okrenuti prema predsjedavajućem ili osobu s nekom drugom vodećom funkcijom, pristojno je ponekad uključiti ga u vaše napomene,a to se najčešće dobro cijeni.

Moć dobre prezentacije:
1. Imajte u mislima osnovne ideje prezentacije i njihov redoslijed
2. Dođite ranije kako biste pregledali prostoriju i provjerili tehničku opremu
3. Uvijek stojte u laganom raskoraku ili se krećite kako bi se oslobodili početne treme. Nastojte izgledati smireno.
4. Držite ruke skupljene da se lagano odmaraju na vašem trbuhu ili u ruci držite neke bilješke ili predmet. Tijelo mora biti uspravno.
5. Gledajte u publiku ali nemojte početi govoriti dok ne bude tišina.
6. Nastupite poput vođe budući da to i jeste tijekom prezentacije. Prezentaciju vršite energično i sa samopouzdanjem.
7. Pazite kako se krećete, na vašu gestikulaciju i komentare. Koristite ruke za naglašavanje važnih dijelova prezentacije.
8. Recite slušateljima kada mogu postavljati pitanja. Recite im također kada su upadice poželjne a kada nisu.
9. Nemojte dijeliti slušateljima brošure ili materijale dok govorite, jer im time ometate koncentraciju.
10. Budite oprezni prilikom upotrebe dijalekta ili 'slenga'.
11. Koristite stanke da biste nešto naglasili.
12. Modelirajte glas za postizanje zanimanja.
13. Govorite razgovjetno. Ne mumlajte.
14. Osigurajte se da ne izgubite snagu glasa na kraju rečenice ili tijekom prezentacije.
15. Osigurajte stalan kontakt s publikom, ne gledajte u pod.
16. Omogućite nazočnima da se osjećaju važni. Prezentacija se vrši radi njih, da ih nema govorili biste sami sebi.
17. Potaknite komunikaciju sa slušateljima.


10.09.2009. u 13:46 | 3 Komentara | Print | # | ^

Moj pogled na svijet – Albert Einstein

Damir Mikuličić
Izvori

Ponekad naiđem na citate Ensteinovih izjava koje me uvijek oduševe.
'Ulazak u Einsteinov svijet' bilo je pravo otkriće, ali uslijedilo je malo razočarenje jer se tekstovi većinom odnose na njegove govore u javnosti, koji većinom slijede očito ogroman angažman da se svijet rješi ratova, da vlade najmoćnijih država prestanu sa utrkom u naoružanju, da se ukine sistem koji traži obavezno služenje vojnog roka. Očito je bio ili veoma angažiran idejama za mirom u svijetu ili je posrijedi bilo nešto drugo.


Prava vrijednost ljudskog bića u prvom je redu određena time koliko i u kom smislu se oslobodilo svog ja.

Ljudima se najbolje služi tako da ih se zaokupi nekom plemenitom stvari pa ih se time neizravno oplemenjuje.

Kako li je čudnovata situacija nas smrtnika! Svatko je ovdje u kratkom posjetu. Ne zna zašto, ali katkad vjeruje da to osjeća. S gledišta svakodnevnog života, bez dubljeg razmišljanja, zna se pak: čovjek je tu za druge ljude – u prvom redu za one od čijeg osmijeha i dobrobiti potpuno zavisi njegova vlastita sreća, a onda i za one mnoge nepoznate s čijom nas sudbinom povezuje pupčana vrpca susojećaja. Svakoga dana tako bezbroj puta pomislim na to kako moj vanjski i unutarnji život počiva na radu sadašnjih i već umrlih ljudi, da se moram napregnuti i davati istom mjerom kako sam primao i kako još primam. Osjećam potrebu da budem s malim zadovoljan pa me često pritišće savjest da iziskujem od mojih bližnjih više rada nego li je potrebno. Za društvene klasne razlike osjećam da nisu opravdane, te da se na koncu konca, zasnivaju na sili. Vjerujem također da jednostavan skroman vanjski život svakome čini dobro, za tijelo i duh.

Moji ideali koji su mi obasjavali put i uvijek me iznova ispunjavali radosnom voljom za životom, bijahu dobrota, ljepota i istina.

Boga koji proizvode svog stvaranja nagrađuje i kažnjava, te koji općenito iskazuje volju nalik onoj koju mi doživljavamo na sebi samima, takvog Boga ja sebi ne mogu predstaviti. A ni biće koje bi nadživjelo svoju tjelesnu smrt ja sebi ne mogu zamisliti, neki ljudi slaba duha hrane se takvim mislima zbog straha ili smješnog egoizma. Meni je dovoljan misterij vječnosti života i svjesti i naslućivanje o čudesnoj građi postojanja kao i odano stremljenje prema shvaćanju makar i posve sićušnog dijela razumnosti koja se izražava u prirodi.

Sva se sredstva pokažu kao bezosjećajno oruđe ako iza njih ne stoji živi duh. Ali ukoliko je čežnja za postignućem cilja snažno živa u nama, nebi nam smjelo pomanjkati snage u nalaženju sredstava za postizanje cilja i njegovo prevođenje u djela.

Znanost bez religije je šepava, religija bez znanosti je slijepa.

Kako dalje napreduje duhovni razvitak čovječanstva, tako mi izgleda sigurnije da put istinske religioznosti ne ide kroz strah života i smrti i slijepu vjeru, već kroz težnju prema racionalnom znanju. U tom smislu smatram da svećenik mora postati učitelj, želi li pravilno postupiti u svojoj uzvišenoj obrazovnoj misiji.

Bitno je da se u učenika usadi razumijevanje i živi osjećaj za vrijednosti kojima je dostojno težiti. On mora usvojiti smisao za lijepo i za moralno dobro. Inače je on – sa svojim specijaliziranim znanjem – više nalik dobro treniranom psu nego li skladno razvijenom biću.

U okvir plodonosnog odgoja od životne je važnosti i to da se u mladom ljudskom biću razvije nezavisno kritičko mišljenje, no razvitak u tom smjeru ugrožavan je preobiljem gradiva. Prepoterećenost programa nužno vodi u površnost. Učenje mora biti tako postavljeno da to što se učeniku nudi on primi kao vrijedan dar, a ne kao mučnu dužnost.


Čovjek ne bi trebao raditi za zadovoljenje životnih potreba toliko naporno da više nema ni vremena ni snage za osobne aktivnosti. Bez te druge vrste vanjske slobode, sloboda izražavanja je za njega beskorisna. Tehnički napredak pružio bi mogućnost te vrste slobode kad bi se nekako rješio problem razborite podjele rada.

Tijekom cijelog svog života posvetio sam svoje sposobnosti da bih proniknuo što je više moguće u građu fizičke stvarnosti. Nikada nisam poduzeo sistematski napor da bih poboljšao mnogo ljudi, da bih se borio protiv nepravde i tlačenja, da bih poboljšao tradicionalne oblike ljudskih odnosa. Jedina stvar koju sam učinio bila je: ponekad bih izrazio svoje mišljenje o javnim pitanjima, kad god bi mi se učinilo da su tako teška i nesretna, da bi šutnja izazvala u meni osjećaj sukrivnje.

Postupno prodire saznanje da za sretan i blagoslovljen život nije potrebno mnogo posjeda.

Sudbina čovječanstva danas više nego ikad ranije ovisi o njegovim moralnim snagama. Put do radosnog i sretnog života posvuda vodi preko odricanja i samoograničenja. Odakle mogu doći snage za takav jedan razvoj? Samo od onih koji su u svojim mladim godinama imali mogučnosti da učenjem jačaju svoj duh i proširuju svoje vidike. Stoga mi stariji gledamo na vas i nadamo se od vas da svojim najboljim snagama težite i dosegnete ono što je nama bilo uskraćeno.

Država je tu zbog ljudi, a ljudi zbog države. Država dakle mora biti naš sluga, a ne mi robovi države.

Otkriće atomske lanačane reakcije ne treba dovesti do uništenja ljudskog roda, jednako kao što to nije otkriće šibica. Potrebno je samo učiniti sve da spriječimo zloupotrebu sredstava.

Ako razmišljamo o svom životu i svojim težnjama, primjetit ćemo vrlo brzo da su gotovo sve naše želje i djelovanja, u vezi s postojanjem drugih ljudi. Zamjećujemo da smo cijelim svojim bićem i ustrojem poput društvenih životinja. Jedemo jela koja su skuhali drugi ljudi, nosimo odjeću koju su proizveli drugi ljudi,... Većinu onog što znamo i u što vjerujemo priopćili su nam drugi ljudi. Naša sposobnost mišljenja bila bi bez jezika vrlo jadna, usporediva s onom kod viših životinja, pa moramo priznati da ono u čemu prvenstveno prednjačimo u odnosu na životinje imamo zahvaliti životu u ljudskoj zajednici. Pojedinac, od rođenja prepušten sam sebi, ostao bi u svojim mislim i osjećajima u tolikoj mjeri životinjski primitivan da ga možemo vrlo teško zamisliti. Ono što pojedinac jest i što znači, nije toliko kao pojedinačno biće već kao član velike ljudske zajednice koja vodi njegov materijalni i duhovni život od rođenaj pa do smrti.

Koliko je neki čovjek vrijedan za svoju zajednicu ovisi u prvom redu koliko su njegovi osjećaji, misli i djela usmjereni na unapređivanje života drugih ljudi. Već prema ponašanju čovjeka u tom pogledu obično kažemo za njega da je dobar ili loš.

10.09.2009. u 13:42 | 0 Komentara | Print | # | ^

Imaju li mačke pupak?

I odgovori na još 244 pitanja iz svijeta znanosti
Paul Heiney
Naklada Ljevak

Predobro smišljeno i još bolje odrađeno. Ova je pitanja trebalo smisliti, to je ono orginalno. Djeluje kao mini enciklopedija znanja sa nesvakidašnjim pitanjima, ali obično takve knjige niste obavezni cijele pročitati, nego samo ono što vas zanima. Ali 'Imaju li mačke pupak?' Tjera vas da čitate što brže jer su stvari koje otkrivate sve čudesnije i zanimljivije. Uostalom, po samom naslovu zainteresirat će svakoga.


Koliko vremena u životu zbog treptanja provedemo zatvorenih očiju?
Jedan treptaj traje približno 0,3 do 0,4 sekunde. Trepćemo oko 5 puta u minuti, svake minute, oko 18 sati dnevno. Kad se sve to zbroji, oči su nam zatvorene pola sata dnevno, tj. oko 5 godina tijekom života.

Koliko u čovjekovom tijelu ima kostiju?
Kostur odraslog čovjeka sastoji se od 206 kostiju, koje tvore dva zasebna sustava: aksijalni kostur, tj. tijelo, i apendikularni (periferni, udni) kostur, tj. ruke i noge. U kralješnici ima 26 kostiju, u neurokraniju ih je 8, u licu 14, postoji još 7 kostiju lubanje. Prsnu kost i rebra čini 25 kostiju, 64 ih je u rukama, a 62 u nogama.

Zašto se smijemo i što izaziva smijeh?
...procjenjuje se da ćete, nasmijete li se 100 puta, za tijelo učiniti koliko i kada 10 minuta provedete na spravi za veslanje.

Što uzrokuje pospanost?
... Vjerujete li da dosada, topla soba ili težak objed uzrokuju pospanost, posve ste u krivu. Ako dosada, topla soba ili bilo što drugo kod vas izaziva osjećaj snenosti, radi se o tome da vam nedostaje sna i potrebno vas je stimulirati kako biste ostali budnima. Ako se u kakvoj dosadnoj situaciji ili kada negdje drugo sjedite često osjećate pospano ili sneno, tada je gotovo posve sigurno da ste nagomilali velik dug na području spavanja.

Koja je razlika između noktiju na rukama i noktiju na nogama?
... Jedina je razlika u tome što nokti na rukama rastu brže od noktiju na nogama: tjedno 0,5mm. I na rukama i na nogama nokti rastu brže kad je vruće nego zimi. Da ponovno izraste, noktu na ruci treba 4-6 mjeseci, a sporom starom noktu na nozi 12-18 mjeseci.

Kakve sve bakterije nosimo na dlanovima i možemo li ih se riješiti pranjem?
... Procjenju se kako na svakoj ruci imamo između 10 tisuća i 10 milijuna bakterija. Pranjem ruku uz nečistoću i odumrlu kožu uklanjate i velik broj bakterija, a sapun pomaže da se čestice odlijepe s kože, prijeđu u vodu i tako speru s ruku. No pranje ruku ne uništava bakterije, već ih samo uklanja.

Koliko u čovjekovu tijelu ima žila? Imaju li svi ljudi jednak broj žila?
U tijelu ukupno imamo 97.000 km krvnih žila, što je dvaput više od opsega Zemlje na području ekvatora.

Spavaju li medvjedi zimski san?
Tijekom zimskog sna kod medvjeda dolazi do općeg prekida svih tjelesnih sustava. Medvjedi tada ne jedu, ne piju i ne obavljaju nuždu; urea im se reapsorbira kroz stijeke mjehura, no umjesto da u tijelu izazove povišenu razinu dušika, bez poteškoća se pretvara u iskoristive aminokieline i bjelančevine, tjelesna temperatura pada im nekoliko stupnjeva ispod uobičajenih 36,9, no nikad ispod 31,6 stupnjeva; disanje im se s uobičajenih 98 smanjuje na 8-10 udisaja u minuti; potrebna im je tek polovica običajeno nužne količine kisika; probavni organi i bubrezi gotovo su potpuno neaktivni.
Začudo, ne dolazi do trajnog gubitka mišićnih funkcija, iako ih ne koriste; ne dolazi ni do gubitka koštane mase, kao ni do dehidracije, iako u pukome nastojanju da se održe na životu dnevno potroše i 4000 kalorija. Nevjerojatno!

Koliko izmeta proizvede slon?
Pazite se, količina je uistinu slonovska! Slon dnevno stvara oko 150 kg izmeta, dakle i do 1 tone tjedno.

Koliko očiju ima kišna glista?
Niti jedno...

Zbog čega namirnice stavljene u vruću tavu cvrče? Je li to neka kemijska reakcija?
To cvrčanje je jednostavno zvuk sitnih kapljica masnoće i vode koje se sudaraju. Kad nešto zagrijavate, masnoća se topi i kapa. Iz namirnice izlazi i voda, pa kako se te dvije tvari ne mogu miješati, obje su vrlo vruće, na kocu se prilično silovito nastoje jedna drugoj skloniti s puta. Zvuk koji čujete je ubrzano gibanje.

Zašto prepečenac ima drukčiji okus od kruha?
Kad tostate kruh događaju se dvije stvari. Kao prvo, iz kruha zbog topline isparava voda, pa postaje suh. Kao drugo, šećeri na površini kruha počinju se karamelizirati, te dolazi i do reakcija između šećera i površinskih bjelančevina. Zbog tih reakcija kruh poprima smeđu boju. Karamelizacija je naziv za velike kemijske reakcije do kojih dolazi kad bilo koji šećer zagrijavamo do točke u kojoj se počinje raspadati. Tijekom karamelizacije nastaje više od stotinu različitih sastojaka, od kojih mnogi imaju jasno izražen okus, pa preprženi kruh upravo zbog njih poprima novi okus.

Koje je najveće živo biće?
Medna gljiva (Armillaria ostoyae) najveći je organizam na svijetu. Pronađena je ispod površine zemlje u Nacionalnom parku Malheur na istoku Oregona i sad zauzima 2200 jutara. Počela se razvijati iz jedne jedine sićušne spore koju nije moguće vidjeti bez mikroskopa, te se u idućih 2400 godina polagano širila šumom (usmrćući pritom stabla koja su joj se našla na putu). Nitko još nije procjenio koliko je teška.

Okreću li se svi planeti u istom smjeru? Kojom se brzinom okreću?
Gledano sa Sjevernog pola, Zemlja se okreće u smjeru obrnutom od kazaljke. I većina ostalih planeta kreće se u tom smjeru. No Venera se, recimo, okreće u smjeru kazaljke na satu, ili 'retrogradno', što znači da na Veneri Sunce izlazi na zapadu a zalazi na istoku. Nitko ne zna razloge za to. Moguće je da je Veneru još vrlo rano tijekom oblikovanja pogodilo neko veliko tijelo, pa se zbog toga počela okretati u suprotnom smjeru.
Najbrže od svih planeta okreće se Jupiter – treba mu malo manje od 10 sati da se posve okrene oko svoje osi. Kao što znamo, Zemlji za to trebaju 24 sata. Veneri treba najviše vremena – puna 243 dana. Merkuru koji je nabliže Suncu, treba samo 59 dana. Evo još nekih podataka: Mars – 24 sata i 27 minuta, Saturn 10 sati i 39 minuta, Uran 17 sati i 54 minute, Neptun 19 sati i 12 minuta.


10.09.2009. u 13:21 | 0 Komentara | Print | # | ^

Drevna filozofija istoka za početnike

Richard Osborne i Borin Van Loon
Naklada Jesenski i Turk

Ovo je idealan izvor za one koji žele steći osnovna znanja o povijesnim i filozofskim temeljima istočnih kultura. Fantastično je koncipirana da izvrsnim i ponekad šaljivim ilustracijama približi čitaocu jasan i sažet tekst o činjenicama koje prati tematika.


Istočna filozofija najdrevniji je sustav mišljenja – obično se smatra oprečnim zapadnjačkom. No baš je ta razlika, ta suprotnost, ono što danas, možda više nego ikad, čini tu tradiciju zanimljivom Zapadnjacima. Naime, upravo je zapadnjački materijalizam doveo svijet do ruba katastrofe i drži se kako naslijeđe istočne misli ima mogućnosti da ljudskom svemiru vrati sklad i ravnotežu.

Tko spoznaje svoju vlastitu prirodu, poznaje nebo. Dakle, što je naše pravo sopstvo? To je glavno pitanje. Sankara

Istočna filozofija je potpuno jednaka zapadnoj utoliko što pokušava objasniti svijet u kojem živimo i sile koje ga oblikuju. Razlika je samo u tome što daje različite odgovore.

Cjelokupnu istočnu filozofiju karakteriziraju 4 glavne težnje: kozmološko jedinstvo, promišljanje bezvremenske zbije koja je onkraj svakodnevnih pojava, samooslobođenje i ćudoredno ponašanje.

Temeljna pitanja su: što je čovjekova istinska bit i kako čovjek može nadići tegove u ovozemaljskom životu? Što je istinska zbilja? Drugim riječima, težnja svih bića jest samospoznaja.

Čovjek je dio beskrajnog ciklusa postojanja i umiranja. Nitko ne može izbjeći tu stvarnost. No čovjek također živi u društvu i s tim se mora nositi. Postoji mnogo staza, no samo je jedan put.

Oni koji znaju ne govore, oni koji govore ne znaju. Dao izreka vjerojatno znači da je prava priroda krajnje zbilje gotovo nespoznatljiva, te da ju je vjerojatno nemoguće prenijeti drugima.
Sve što je umno je zbiljsko, sve što je zbiljsko je umno. Hegel je vjerojatno mislio reći kako samo one stvari koje se mogu suvislo i razborito obrazložiti, mogu biti dokazane i smatrane stvarnima.

Tat tvam asi (to si ti) znači da valja spoznati vlastitu bit odnosno istinsku prirodu.

Premda ideja kotača samsare rađanja i umiranja, zvuči kao univerzalna sila, ideja karme podrazumijeva pojedinačnu odgovornost. Tvoja karma je posljedica tvojih prošlih djela kojima se odmjerava tvoja budućnost. Tvoja karma ti si sam. Tijekom života skupljaš karmu. Tvoja reinkarnacija je rezultat tvoje karme. Karma je univerzalna pravda i univerzalna istina. Karma podrazimijeva seljenje duše i potrebu da se na kraju dosegne mokša. Ona je zakon svemira. Karma također znači djelovanje ili djelo kao i negativne i pozivitne posljedice našeg cjelokupnog djelovanja tijekom svih naših života.

Nyaya istočnjačka logika tvrdi da postoje 4 valjana izvora znanja: percepcija, zaključivanje, analogija i vjerodostojno svjedočenje.

Dharma se izražava pomoću 4 plemenite istine: cjelokupno postojanje ispunjeno je patnjom, žudnja uzrokuje patnju, moguće je oslobođenje od patnje, do oslobođenja vodi osmerostruka staza – drugim riječima onaj tko nema želja, taj neće patiti. Nirvanu postiže onaj koji ne poznaje tugu.

Duh kineske filozofije – unutarnja mudrost i kraljevska vanjština. Religija i filozofija toliko su isprepletene da ih je gotovo nemoguće razlučiti.

Knjiga promjena yi jing kaže: kad hladnoća odlazi toplina dolazi, a kad toplina dolazi hladnoća odlazi. To znači da nešto dovedeno do svoje krajnosti proizvodi obrnut smijer u drugu krajnost.

Kineska je filozofija bila humanistička, čovjeka je smatrala središtem svemira. U tom je smislu kineska filozofija bila mnogo više 'ovosvjetovna' nego 'onosvjetovna'.

Čini drugima što želiš sebi. To je zhong, ili pozitivna strana.
Ne čini drugima što ne želiš sebi. To je shu ili negativna strana rena. Slijediti put rena također znači i 'djelovati neinteresno', odnosno zato jer tako treba. A ne zato jer želite nešto.

Mencije, koji je bio pomalo optimističan, tvrdio je da se svi rađamo s mogućnošću da budemo dobri, a to je nazvao 'četiri početka'. Tvrdio je da smo rođeni s osjećajem: ren (čovječnost), yi (pravednost), li (pristojnost), i zhi (mudrost). Ukoliko se tim urođenim osobinama dopusti da se razvijaju normalno, razvit će se u 4 stalne vrline.

Konfucijevci su čini se vjerovali u predodređenost sudbine zbog čega su ljudi bili pasivni i lijeni.

Od dobrobiti odaberi najveću, od zala odaberi najmanje.

Znati kako biti zadovoljan znači izbjeći poniženje, znati kada treba prestati znači izbjeći povredu.

Ako čovjek pravilno razumije prirodni red, kojeg je smrt dio, tada strah i žaljenje neće biti potrebni. Čovjek može razumom raspršiti osjećaje.

Jedna od ideja zena: u svakom čovjeku i u svim živim stvarima živi pravi mudrac. Nije potrebno povući se u planine da bi se doživjelo prosvjetljenje.

Neo konfucijevci posebno su držali do izreke: budući da su sve stvari u svemiru sačinjene od qia, stoga su svi ljudi i sve stvari samo dio našeg velikog tijela... živim, služim univerzalnim roditeljima, a kad stigne smrt odmaram se.



10.09.2009. u 12:44 | 0 Komentara | Print | # | ^

Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

  rujan, 2009 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30        

Travanj 2014 (12)
Siječanj 2014 (31)
Ožujak 2012 (10)
Rujan 2011 (19)
Svibanj 2011 (13)
Siječanj 2011 (11)
Listopad 2010 (24)
Ožujak 2010 (12)
Siječanj 2010 (9)
Prosinac 2009 (13)
Listopad 2009 (10)
Rujan 2009 (4)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

Ako ste ljubitelji čitanja, ovdje možete pročitati meni najdraže dijelove pročitanih knjiga. Ako želite prodiskutirati o pojedinoj knjizi ili navesti neku sebi dragu, samo se javite.

Linkovi

Dnevnik.hr
Video news portal Nove TV

Blog.hr
Blog servis

Forum.hr
Monitor.hr

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se