|
Od čega boli glava?
S vremena na vrijeme patite od glavobolje. Izraženija je kada ste pod stresom ili kada ste bolesni, a ako pretjerate s pićem - neizostavna je i glavobolja. Zbog glavobolje ljudi najčešće ne odlaze liječniku - uzmu aspirin i osjećaju se bolje. Mnoge žene pate od čestih glavobolja, isprobavaju jedan lijek za drugim, ali im se glavobolja ponovo vraća. Ako i zatraže medicinsku pomoć, mnoge od njih se ne oslobode glavobolje. Naime, ili se uzrok glavobolje pogrešno dijagnosticira ili je liječenje nedjelotvorno.
No, ne mora biti tako. Naš prilog će vam pomoći da otkrijete kakvu vrstu glavobolje imate, čime je možda pogoršavate i što možete poduzeti da zauvijek otjerate bol.
Pravi uzrok obične glavobolje
Mnogi se liječnici uzdaju u zastarjele načine liječenja, dok nova istraživanja omogućuju bolje razumijevanje onoga što se krije iza glavobolje. Istraživači sve više vjeruju da mnoge obične glavobolje imaju kao podlogu tjelesne, biološke poremećaje: poremećaj biokemijskih tvari u mozgu, posebno serotonina. Ako ste rođeni s tim poremećajem, to je kao da u glavi imate štapin dinamita s fitiljem kojeg "potpale" pokretači kao što su stres, hrana i hormonske promjene. Slijedi eksplozija: dolazi do kombinacije jedne ili više vrsta takozvanih primarnih glavobolja. To su tenzijska glavobolja, migrena i jaka glavobolja koja se uglavnom javlja kod muškaraca.
Tenzijska glavobolja
Kako se osjeća: Tupa bol s obje strane glave ili stezanje oko cijele glave (kao čvrst obruč). Javlja se periodički (povremeno, dva - tri puta tjedno).
Pokretači: Stres, koji izaziva stezanje mišica glave i vrata. Oko 20 posto oboljelih ne osjeća mišićnu napetost pa zato specijalisti smatraju da su tenzijske glavobolje zapravo samo manje bolan oblik istog poremećaja koji izaziva migrenu.
Liječenje: Lijekovi protiv bolova (analgetici) koji se izdaju bez recepta - aspirin, ibuprofen, paracetamol. Za jaku bol liječnik vam može propisati i jači lijek protiv bolova, najčešće neki nesteroidni analgetik.
Prevencija: Da biste u ranoj fazi zaustavili tenzijsku glavobolju, pomaže:
• Polako, duboko disanje.
• Masaža zatiljka i sljepoočnica.
Za dugoročnu prevenciju:
• Predah od posla svakih sat vremena, da istegnete vrat i leđne mišiće. Ako je moguće, petominutna šetnja na otvorenom svakih sat.
• Redovita tjelovježba tj.. aerobičke vježbe, koje podižu razinu endorfina, prirodnih analgetika koje stvara naš organizam.
• "Biofeetback" trening koji opušta mišiće i ublažava stres.
• Za kronične glavobolje, lijekovi protiv depresije koji podižu razinu serotonina u mozgu.
Pogreške: Pretjerana upotreba lijekova protiv bolova (ako ih uzimate više od triput tjedno). S vremenom to utječe na prirodnu tjelesnu sposobnost suočavanja s boli - glavobolje se javljaju češće i snažnije. Osobi koja je već u tom zatvorenom krugu neće pomoći ni drugi, jači i prikladniji lijekovi. Zato se uz liječnikovu pomoć treba odviknuti od prečestog uzimanja lijekova. To obično donosi olakšanje pa će potom i slabiji lijekovi biti uspješni u suzbijanju glavobolje.
Migrena
Kako se osjeća:
Blago do snažno pulsiranje, često s jedne strane glave, obično praćeno mučninom, povraćanjem te preosjedjivošću na svjetlo i buku. "Klasičnim" migrenama obično 20 do 30 minuta prethodi vizualna aura (bljeskovi, tamne mrlje ili cik-cak uzorci pred očima). Migrene mogu trajati od nekoliko sati do nekoliko dana.
Pokretači: Određena hrana (crno vino, čokolada, tvrdi sir, mesne prerađevine), kontracepcijske pilule, gladovanje, vremenske promjene, bljeskajuća svjetlo i drugi pokretači izrazito individualnih obilježja.Vodite dnevnik glavobolje (zapišite razdoblje u mjesecu kad se bol javlja, hranu koju ste prije toga jeli, gdje ste bili, koliko sati ste spavali) da otkrijete što potiče napade migrene.
Liječenje: Za blage migrene, analgetici koji se izdaju bez liječničkog recepta, a koji se uzimaju već pri najavi glavobolje. Također pokušajte staviti led na zatiljak ili ha bolom zahvaćenu stranu glave i odmoriti se u zamračenoj sobi. Za jake migrene pomažu jači analgetici ili lijekovi protiv migrene kao što su pripravci ergotamin koji stabiliziraju biokemijske procese u mozgu. Jednom kad se migrena razbukta, preparati ergotamin mogu zaustaviti napadaj.
Prevencija: Neki antidepresivi te određeni beta-blokatori i blokatori kalcijevih kanala, koji stabiliziraju dijelove mozga odgovorne za nastanak migrene.
Pogreške: Zamijeniti biološki uzrok koji je podloga glavobolje s pokretačem koji aktivira glavobolju. Bolesnike ponekad šalju mnogim specijalistima - nutricionistima, alergolozi, stomatolozima - koji se usredotoče na pokretače i ne propišu najprikladnije liječenje. U osnovi, samo će osobe sklone migrenama dobiti glavobolju pod utjecajem tih pokretača. Za neke je ljude sasvim dovoljno obratiti pozornost na pokretače, dok će drugi morati liječiti migrenu.
Sljedeći pokretači glavobolje često se, pogrešno, smatraju uzrocima:
• Spolni odnos. Pulsirajuća bol koju izaziva uzbuđenje i napor, često tijekom orgazma. Liječenje uključuje uzimanje nesteroidnih protuupalnih lijekova (primjerice ibuprofena) prije spolnog odnosa. Ako se radi o kroničnim glavoboljama, uzmite lijek za prevenciju migrene, ali s liječnikom raspravite o dugotrajnim, eksplozivnim glavoboljama koje izaziva napor kako biste bili sigurni da uzrok nije neka pogibeljna promjena, primjerice aneurizma.
• Mjesečnica. Mogu se javiti blage migrene tenzijskog tipa ili snažne migrene.
Liječenje: analgetici, preparati ergotamin. Izbjegavajte hranu koja potiče migrenu. Ako vas menstrualna migrena onesposobi na dulje od nekoliko dana, uzmite lijekove u preventivne svrhe.
• Sladoled. Kratkotrajna ali oštra bol u oku ili tik iznad oka vjerovatno je uzrokovana iznenadnom hladnoćom na živčanim završecima u usnoj šupljim.
Liječenje: jedite sladoled polako, u malim zalogajima.
• Vikend ili opuštanje. Prijelaz s visoke na nisku razinu stresa, dugo spavanje ili putovanje kroz različite vremenske zone mogu pokrenuti migrenu.
Liječenje: odlazite na počinak i ustajte uvijek u isto vrijeme, čak i vikendom, i pridržavajte se uvriježenog rasporeda poslova.
Neuobičajene glavobolje
Poremećaj biokemizma mozga izaziva većinu glavobolja. No, postoje i druge, manje učestale, "sekundarne" vrste glavobolja, u koje se ubrajaju:
Sinusna glavobolja
Kako se osjeća: Bol iza i ispod očiju te u čelu, katkad praćena povišenom tjelesnom temperaturom i oticanjem lica.
Pokretači: začepljeni, upaljeni sinusi (šupljine u kostima glave "presvučene" sluznicom), obično nakon jače prehlade ili gripe.
Liječenje: Smjesta nazovite liječnika ako se javi otečenost i visoka temperatura. Ako nemate te simptome, preporučuju se topli oblozi, inhalacije pare (sjedite u kupaonici, uz vruć tuš 0,10 do 20 minuta), topla pića, dekongestant (sredstva protiv oticanja sluznice), analgetici koji se izdaju bez recepta. Antibiotike mora propisati liječnik.
Pogreške: Ako krivo pretpostavite da je to od čega patite sinusna glavobolja, jer se ona često pogrešno dijagnosticira.
Bol u čeljusnom zglobu
Kako se osjeća: Bol koja se širi duž obje strane glave, te bol u čeljusti, čujno "klik" pri otvaranju i zatvaranju usta i ograničeno kretanje čeljusnog (temporomandibularnog) zgloba.
Uzrok: Poremećaj čeljusnog zgloba.
Liječenje: Pomagalo koje se obično nosi noću, da namjesti čeljusti. Propisat će vam ga čeljusni kirurg.
Pogreške: prenagljena dijagnoza. Ako nemate sve simptome, zatražite pregled i mišljenje čeljusnog kirurga.
Uskraćivanje kofeina
Kako se osjeća: Najčešće kao tenzijska glavobolja.
Pokretači: Ako propustite svoju uobičajenu kafu, krvne se žile šire, što može izazvati glavobolje.
Prevencija: Pijte kavu u isto vrijeme svaki dan. Za odvikli, malo pomalo, smanjite broj šalica kave ili količinu pića što sadrži kofein na najviše jednu ili dvije dnevno.
Mamurluk
Kako se osjeća: Pulsiranje ili "lupanje" u cijeloj glavi, često praćeno mučninom.
Pokretači: Previše alkohola koji širi krvne žile ..
Liječenje: Ako ste previše popili, prije lijeganja u krevet popijte veliku količinu vode (kao protuteža dehidrirajući djelovanju alkohola) i uzmite dva aspirina. Ujutro popijte još vode i voćni sok.
Je li vaša glavobolja opasna?
Bez obzira koliko su bolne, većina glavoboljanije znak nikakve ozbiljne bolesti. Smjesta otiđite liječniku:
1. Ako uz glavobolje imate i neurološke simptome - ukočenost, slabost, gubitak osjeta ili kontrole nad udovima, otežan govor, smetnje vida, smetenost ili gubitak pamćenja.
2. Ako su glavobolje sve jače, sve češće i sve dugotrajnije.
3. Ako se odjednom javila najgora glavobolja koju ste ikad osjetili.
4. Ako glavobolja započne nakon udarca u glavu.
5. Ako je glavobolja praćena visokom i tjelesnom temperaturom, zaduha, grlobolja ili znacima meningitisa - ukrućen vrat kojeg ne možete savinuti, mučnina i povraćanje.
6. Ako se javi vrlo snažna, dugotrajna bol u glavi kao posljedica tjelesnog napora - spolnog odnosa, sijanja, naprezanja.
|
