1854, "Veliki Bijeli Poglavica" iz Washingtona ponudio je Indijancima da otkupi ogromnu zemlju, a zauzvrat je obecao da ce im ostaviti rezervate. Ovo je odgovor Poglavice Seattle-a americkom predsjedniku i vrijedan je citanja. Ovaj povijesni odgovor uzet je kao polazna tocka u organiziranju svih pokreta za zastitu covjekove okoline.
Kako mozes kupiti ili prodati nebo, toplotu zemlje? Ta ideja je nama nepoznata. Ako mi ne posjedujemo svjezinu zraka ili odsjaj vode, kako ih se moze kupiti?
Svaki dio ove zemlje je svetinja mome narodu. Svaka borova iglica, pjescana obala, izmaglica u sumi, svaki insekt je svetinja u pamcenju i postojanju moga naroda. Sokovi zivota koji kruze kroz drvece sadrze uspomene crvenog covjeka. Umrli bijeli ljudi zaboravljaju zemlju svog rodjenja kad krenu put zvijezda. Nasi mrtvi nikad ne zaboravljaju ovu prekrasnu zemlju, za njih ona je majka. Mi smo dio zemlje i ona je dio nas. Mirisno cvijece je nasa sestra; jelen, konj, veliki orao, su nasa braca. Kameniti vrhovi, rosne livade, toplota ponija i covjek - sve je jedna porodica.
Dakle, kad Veliki Bijeli Poglavica iz Wasingtona posalje pismo da zeli kupiti nasu zemlju, on trazi mnogo od nas. Veliki Poglavica salje obecanje da ce osigurati mjesto na kome cemo mi moci nastaviti normalno zivjeti. On ce biti nas otac a mi njegova djeca. Mi cemo razmotriti vasu ponudu da kupite nasu zemlju. Ali to nece biti lako. Ova zemlja je sveta. Ova svjetlucava voda u potocima i rijekama nije samo voda nego i krv nasih predaka. Ako vam mi prodamo nasu zemlju, vi morate zapamtiti da je sveta, vi morate uciti vasu djecu da je sveta i da svaki odsjaj u bistroj vodi jezera govori o dogadjajima i sjecanjima u zivotu moga naroda. Zubor vode je glas oca moga oca.
Rijeke su nasa braca, one gase nasu zedj. Rijeke nose nase kanue i hrane nasu djecu. Ako vam prodamo zemlju, morate zapamtiti i uciti vasu djecu, da su rijeke nasa i vasa braca i da im morate pokloniti postovanje kao braci.
Mi znamo da bijeli covjek ne razumije nas put. Jedan dio zemlje je njemu isti kao i drugi, kome je on stranac koji dodje iz mraka i uzme od zemlje sve sto mu treba. Zemlja nije njegov brat, nego neprijatelj i kad je orobi on ide dalje. On ostavlja oceve grobove iza sebe i nije ga briga. On krade zemlju od svoje djece, i nije ga briga. Ocev grob kao i sinovo mjesto rodjenja su zaboravljeni. On se odnosi prema svojoj majci, zemlji, i svome bratu, nebu, kao prema necemu sto se kupuje ili prodaje kao ovce. Njegova nezajazljivost ce opustositi zemlju i ostaviti iza sebe samo pustinju.
Ne znam. Nas put je drukciji od vaseg. Svjetla vasih gradova vrijedjaju oci crvenog covjeka. To mora da je zbog toga sto je crveni covjek divljak i ne razumije. Nema mirnog mjesta u gradovima bijelog covjeka. Nema mjesta gdje se moze cuti razvijanje lisca u proljece ili cuti sum krila insekata. Ali to je vjerovatno s toga sto sam ja samo divljak i ne razumijem. Buka samo vrijedja moje usi. I sta vrijedi zivot ako covjek ne moze cuti usamljeni zov nocne ptice ili svadju zaba na obali bare. Ja sam samo crveni covjek i ne razumijem.
Crveni covjek vise voli njezni zvuk vjetra koji miluje lice jezerceta i miris samog vjetra prociscenog podnevnom kisom, ili namirisanog borovinom.
Zrak je od neprocijenjive vrijednosti za crvenog covjeka, svi udisu isti zrak - zivotinje, drvece, ljudi, svi oni disu. Bijeli covjek izgleda ne primjecuje zrak koji dise. Ali ako vam mi prodamo zemlju, vi morate zapamtiti da je zrak nama vazan jer dijeli svoj duh sa zivotom koji podrzava. Vjetar koji je nasem ocu dao prvi udisaj, takodjer je uzeo i njegov zadnji. I ako vam prodamo svoju zemlju, morate je cuvati kao mjesto gdje cak i bijeli covjek moze ici osjetiti vjetar zasicen mirisima poljskog cvijeca.
Dakle mi cemo razmotriti vasu ponudu da kupite nasu zemlju. Ako odlucimo da prihvatimo, bit ce pod jednim uvjetom: bijeli covjek mora tretirati zivotinje ove zemlje kao bracu.
Ja sam divljak i ja ne razumijem drugacije.
Vidio sam hiljade leseva bizona po preriji, ostavljenih da se raspadaju nakon sto ih je bijeli covjek pobio iz vlaka koji je prolazio.
Ja sam divljak i ne razumijem kako željezni konj moze biti vazniji od bizona koga mi ubijemo samo da bi prezivjeli. Sto je covjek bez zivotinja. Ako bi sve zivotinje nestale, covjek bi umro zbog usamljenosti duha. Sta god da se dogodi zivotinjama, uskoro ce se desiti i covjeku.
Sve stvari su povezane.
Vi morate uciti vasu djecu da zemlja ispod njihovih nogu je zapravo pepeo vasih djedova. Tako ce ona postovati zemlju, recite svojoj djeci da je zemlja bogata zivotom nase vrste. Ucite djecu kao sto smo mi nasu, da je zemlja nasa majka. Sta god da se dogodi zemlji dogodice se i njenim sinovima. Ako covjek pljune za zemlju, pljunuo je na sebe.
Zemlja ne pripada covjeku; covjek pripada zemlji. To mi znamo.
Sve stvari su povezane kao krv koja sjedinjuje porodicu. Sve je povezano. Sta god da se desi zemlji, desit ce se i njenim sinovima. Covjek ne plete mrezu zivota, on jedva da stoji u njoj. Sta god da uradi toj mrezi, uradio je sebi. Cak i bijeli covjek ciji Bog hoda i prica s njim kao prijatelj sa prijateljem, ne moze biti izuzetak od ove sudbine. Mi smo braca prije svega. Vidjet cemo.
Mi znamo jednu stvar koju ce bijeli covjek jednog dana spoznati, nas Bog je isti. Vi mozda mislite da ga posjedujete onako kako zelite da posjedujete nasu zemlju, ali ne. On je Bog svakog covjeka i njegova ljubav je jednaka prema svim ljudima, crvenim i bijelim. Njemu je zemlja dragocjena i oskrnaviti je znaci prkositi njenom Stvoritelju.
Bijelci se moraju dozvati, mozda prije nego ostala plemena. Zagadi krevet u kome spavas i jedne noci ces se ugusiti u vlastitom izmetu. Ali u svojoj uobrazenosti vi cete zablistati, zapaljeni snagom Boga koji vas je donio na ovu zemlju i koji vam je iz nekog samo njemu znanog razloga, dao da dominirate zemljom i crvenim covjekom.
Ovakva sudbina je nama misterija jer mi ne razumijemo zasto su bizoni pobijeni, divlji koni svi ukroceni, skriveni kutovi sume zagadjeni smradom izmeta mnogih ljudi i pogled na brda unakazena zicama koje govore.
Gdje je siprazje? Nestalo.
Gdje je orao? Nestao.
Post je objavljen 14.05.2005. u 00:47 sati.