Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/babl

Marketing

teisti i ateisti su uvelike isti


NAJVEĆA RAZLIKA

U vrijeme dok sam bio mlad, poletan i prpošan i poprilično aktivan među ženskom čeljadi, djevojke su - bez razlike jesu li vjerovale u bezgrješno začeće ili u činu začeća nisu vidjele ništa grješno - uvelike upotrebljavale kontracepciju. Bio je to odraz buntovnih, oslobađajućih šezdesetih godina. U međuvremenu sam ostario, oženio se, postao uzoran suprug, pa su mi neposredni uvidi znatno ograničeni, ali i dalje dopiru do mene izvješća sa seksualnog fronta po kojima je danas učestalost korištenja kontracepcije - usprkos normalnim očekivanjima da će postotak žena koje je koriste samo rasti - znatno smanjeno. Promijenio se duh vremena. Po tome bi se reklo da upotreba kontracepcije nije zavisna o religioznim uvjerenjima nego o duhu vremena.

Na sličan način postoji niz prijepora koji dijele religiozne osobe od ateista, prijepora koji izgledaju nepomirljivi, ali u svakodnevnom životu imaju malu, minimalnu ili nikakvu, to jest zanemarivu posljedicu.

Recimo, vjeruje li netko da je cijeli Svemir nastao voljom nekog natprirodnog bića ili da za postanak svega oko nas možemo zahvaliti isključivo depersonaliziranim zakonima prirode, i jedni i drugi priznaju da svijet postoji i da nam u njemu valja živjeti.

Recimo, i onaj tko zna da je Zemlja okrugla planeta u nezamislivim prostranstvima Svemira i onaj tko vjeruje da je ravna ploča na leđima tri kornjače jednako pale automobile i voze ulicama poštujući saobraćajne propise i prelaze raskršća na znak semafora.

Vjeruje li netko u vječni život nakon smrti, reinkarnaciju ili da fizičkom smrću za preminulog sve prestaje jednako nastoji odgoditi vlastitu smrt i žalosti se kad mu umre netko blizak, drag i značajan.

Zatim, i oni koji misle da je ljudski moral nemoguć bez božjih zapovijedi i oni koji moral vide kao rezultat društvenih okolnosti, porodičnog odgoja i osobnih opredjeljenja i oni koji o tome uopće ne misle, bez obzira kojoj od tih skupina pripadali dijele se na ljude moralne i nemoralne, dobre i loše, na poštene ljude i kriminalce.

Čovjek koji ne jede svinjetinu i onaj kojem nema slađeg od reš pečene hrskave kožice po tome se razlikuju jednako kao onaj tko obožava kamenice od onoga koji ni po koju cijenu ne bi stavio kamenicu u usta. Čovjek koji posti ne razlikuje se od onoga koji je odlučio tog dana ne jesti makarone nego nešto drugo.

Ima i religioznih i nereligioznih koji misle da bi bilo bolje, najbolje, čak i da bi bilo nužno da svi ljudi misle kao i oni nasuprot onih koji smatraju da su uvjerenja drugih ljudi njihova stvar u koju se nije dobro uplitati.

Naposljetku, gotovo sve razlike u uvjerenjima nisu značajnije od razlike između onih koji misle da je Australija daleko, jer je na drugoj strani zemaljske kugle i ništa na svijetu ne može biti dalje, i onih koji misle da je blizu jer je razvojem i pojeftinjenjem transporta cijeli svijet postao mali.

Postoji jedna jedina razlika koja ima brojne, velike i značajne posljedice.

Za veliku većinu religioznih ljudi (toliko veliku da su iznimke zanemarive) vjerovanje u nekog boga podrazumijeva i nužnost postojanja odgovarajuće crkve ili barem sekte, financiranje takvih organizacija i spremni su više-manje pripomoći da tako nešto opstane ili čak da takve organizacije u svakom pogledu jačaju. Za njih su crkve institucije koje treba bez propitkivanja poštovati, slušati i slijediti. Nasuprot tome, ateisti znaju da nema boga, pa su za veliku većinu njih (toliko veliku da su iznimke zanemarive) crkve kao posrednici s nepostojećim kao takve potpuno nepotrebne, ništa više od povijesnog atavizma. Dapače, na osnovu konkretnih uvida smatraju za neke crkve da su prvenstveno društveni paraziti i štetočine koji ometaju zdrav razvoj zajednica u kojima su se ukorijenile, pa je svaka para utrošena na njihov opstanak, a kamoli na bahato crkveno rasipništvo, puka bezumnost.

Na toj jednoj razlici temelje se sve ostale. Crkve svojoj pastvi nameću stavove, određuju ponašanje, dnevni raspored, što će jesti i kako će se oblačiti, s kim će se družiti - čak do toga s kim će se vjenčati - i protiv koga ratovati. Ateisti smatraju da su crkve u suštini institucionalizirane interesne prevare, te da bi njihov utjecaj na svakom polju trebalo što više smanjiti ili ukloniti. Zato nije čudno što se sve crkve užasavaju ateizma više nego bilo čega drugoga.

Obljetnica je. Pedeseta godišnjica buntovne šezdeset i osme. Šezdesete godine donijele su zapadnoj civilizaciji svjetonazorsku revoluciju oslobođenja i životnih radosti. Kraj stoljeća i početak novog obilježeni su reakcijom, retardacijom u arhaično i zatupljujuće. Vrijeme je za sintezu.













Post je objavljen 09.04.2018. u 10:00 sati.