MOŽE LI HRVATSKI TURIZAM I HRVATSKE CESTE
IZDRŽATI PRIJEVOZ 600 TISUĆA TONA
SIROVE NAFTE NA PRERADU U RAFINERIJU RIJEKA?font>
U ponedjeljak 22. siječnja Stožer za obranu rafinerije nafte Sisak i očuvanje radnih mjesta zatražili su da ih već u utorak ujutro hitno primi premijer Andrej Plenković, a Vladi su predložili da stavi moratorij "na sve odluke koje promovira MOL uništavajući Inu" do okončanja pregovora Vlade s MOL-om oko otkupa Ininih dionica. Predrag Sekulić predstavnik Stožera i zaposlenik u rafineriji u Sisku rekao je da im je namjera premijera Plenkovića obavijestimo o stvarnom stanju u Rafineriji nafte Sisak, o tome što postrojenje FCC znači za rafineriju te oko stanja u Ini. „ Nama je naprosto nevjerojatno da dok se vode pregovori MOL čini jednu ovakvu zločestu gestu i gasi srce jedne rafinerije, jer je na taj način ova rafinerija ugašena. To je isto kao da kupujete auto, a prodavač se s vama dogovara koje će vam vitalne dijelove poskidati", izjavio je nakon sastanka stožera Predrag Sekulić 22.1.2018. u Sisku.
Glavni problem u događanju u rafineriji Sisak je – zašto zatvarati rafineriju Sisak koja je rentabilno poslovala sve do dolaska MOL-a kao strateškog partnera u INU. Njihovim konceptom poslovanja rafinerija u Sisku je – tvrde oni – nerentabilna za poslovanje i preskupa za održavanje. Ali ključno je pitanje koje se izravno javnosti ne prezentira - da li je rentabilno po hrvatskim cestama prevoziti oko 600 tisuća do 800 tisuća tona sirove nafte za preradu godišnje u rafineriju u Rijeku? Može li to biti renbtabilno s obzirom na turistički promet koji se odvija na cestama prema Rijeci. Može li to biti rentabilno s obzirom na amortizaciju prometne infrastrukture. U tom kontekstu je otpuštanje 40 stručnih radnika manji problem, jer nije sporno da će oni dobiti otpremninu i mirovinu.
Margareta Zouhar Zec
Mađarski MOL nije transparentno objavljivao podatke o proizvodnji i preradi nafte i defrivata u sisačkoj rafineriji. Evo podataka koje je objavio HRT i tportal:
"Cijelo vrijeme tvrdimo upravo Rafinerija posluje pozitivno i sedmi i osmi mjesec", rekao je MS-u povjerenik Stožera za obranu sisačke Rafinerije, Predrag Sekulić.
"Znamo sve i iluzionorno je očekivati da danas u doba informatizacije ne možemo doći do podataka. Osim što radimo s njima i poznati su nam 24 sata tjedno, naravno da imamo i svoje izvore i od naftnih stručnjaka i svoje analize itd. Tko god misli da će prodati priču u novine da je to tako i da će se Rafinerija zatvoriti, griješi", izjavio je Sekulić.
Informacije s tportal –a:
„ Hrvatska je lani proizvela 528.080 tona sirove nafte ili čak 20 posto više nego godinu ranije, otkrivaju statistike Državnog zavoda za statistiku. Iznos od pola milijuna tona nafte proizvodne u Hrvatskoj jednak je dnevnoj proizvodnji od desetak tisuća barela – istražili smo koliko je bitna hrvatska proizvodnja nafte i gdje nas pola milijuna tona nafte svrstava na svjetskoj listi 26.10.t portal 2016.
Iz jedne tone sirove nafte dobiva se 7,33 barela crnog zlata. Prema statistici Državnog zavoda, u Hrvatskoj smo lani proizveli oko 3,8 milijuna barela nafte. Radi objašnjenja na umu treba imati da u jednom barelu ima 158,9 litara neprerađene nafte, tj. da je iz hrvatskih naftnih polja lani izvađeno oko 615 milijuna litara nafte.
Koliko je godišnja hrvatska proizvodnja nafte bitna u svjetskim okvirima, najbolje ilustrira činjenica da nam za 3,8 milijuna barela nafte treba godina dana, a zemlje poput Kanade, Irana i Iraka toliko proizvode svakog dana. Hrvatskoj bi trebale tri pune godine da dosegne proizvodnju od deset milijuna barela na dan, koliko vade u Rusiji, Saudijskoj Arabiji ili SAD-u.
Pogon koji dnevno proizvodi deset tisuća barela nafte nedostatan je za domaće potrebe. Naime, pola milijuna tona domaće nafte tek je dvadeset
posto ukupne domaće potrošnje – četiri od pet litara goriva koje ste utočili u auto došlo je iz drugih država, no vjerojatno je prerađeno u domaćim rafinerijama u vlasništvu Ine – u Sisku i Rijeci.
Rafinerija u Rijeci ima godišnji kapacitet prerade 4,5 milijuna tona nafte, a rafinerija Sisak 2,2 milijuna tona – ukupno 6,7 milijun tona sirovine. Prema godišnjem izvještaju Ine, lani je u dvije domaće rafinerije prerađeno 550 tone domaće nafte, 2.212 tona uvozne nafte, 85 tona kondenzata i 673 tone
ostalih sirovina što znači da je ukupno prerađeno 3,5 milijuna tona sirovine.
Od toga, proizveo se 1,1 milijun tona dizela, 946 tona benzina, 389 tona lož ulja, 144 tona plinskih ulja, 105 tona petroleja te niz drugih proizvoda.
Kako god zvučao iznos od pola milijuna tona nafte, godišnji rast proizvodnje od dvadeset posto djeluje solidno. U Ini za tportal objašnjavaju kako je do toga rasta došlo: 'Godina je bila obilježena sve intenzivnijim nastojanjima da se u potpunosti iskoristi potencijal domaćih polja. Kao rezultat tih nastojanja, zabilježeno je povećanje proizvodnje nafte za čak 20 posto. Ovaj rezultat najvećim se dijelom može pripisati uspješnom projektu Program 4P(P - povećanje, P - proizvodnje, P - postojećih P - polja) koji je pokrenut krajem 2013. s ciljem punog iskorištenja preostalog potencijala polja u kopnenoj Hrvatskoj kroz revitalizaciju starih polja i optimizaciju cjelokupnog proizvodnog sustava, a koji bi i u godinama koje dolaze trebali rezultirati povećanjem proizvodnje ugljikovodika.'
Uz naftu, Hrvatska proizvede i nešto prirodnog plina. Točnije 1,8 milijardi kubika u 2015., što je nešto više od jedan posto proizvodnje cijele Europske unije. Svjetski su lideri u proizvodnji plina Rusija (s godišnjom proizvodnjom od 500 milijardi kubika) i SAD (više od 700 milijardi kubika godišnje)“
Post je objavljen 23.01.2018. u 05:49 sati.