Pregled posta

Adresa bloga: http://blog.dnevnik.hr/luki2

Marketing

Nema bloga-ima Sveučilišne :))))

Evo, konačno lumenica shvatila da postoje i drugi preglednici, na kojima se može vidjeti blog. hr i odgovarati i napisati novi post :)))))))
Potrudila sam se i svakome odgovorila još i unatrag za neke postove ...Sretna!!!!! (jedan dan ne odgovoriš, treba vremena jer smo vrijedi i pišemo; tako i treba biti!)
Jedino nisam uspjela ostaviti komentar kod Prozor u svijet - ne da mi :(((( No, odgovaram ovdje...Najgori trenutak u , životu je bio kada smo na komparativnoj počeli "secirati" bajke i što se s njima htjelo reći...Trnoružica i Crvenkapica, moja najdraža Pepeljuga :(((( Ne želim na takav način :(((( Uh, taj sam ispit položila sa suzama u očima :(((( Tako da - slažem se - bajke su divne, i ne bi ih se smjelo "kvariti" na bilo koji način...Samo uživati u njima...Hvala Ti na komentaru, baš si me obradovala...
Dakle, opet Sveučilišna....Donosim svoje papuče, presvučem se iz onih teških čizmi...Olakšanje! I veselo radim...Evo opet jednog dijela.

„Democratization in Eastern Europe“

„Domestic and International perspectives“

Edited by (uredili): Geoffrey Pritham and Tatu Vanhanen

Val demokracije koji je zahvatio Istočnu Europu 1989-90 predstavljalo je ogroman izazov politolozima, koji su se bavili istraživanjem uzroka i modela demokratizacije. Ovi znanstvenici nisu mogli predvidjeti ili bar naslutiti urušavanje socijalističkog sistema u Istočnoj Europi, kao ni shodno tome nadolazeću demokratizaciju.
Samuel Huntington je 1984. u članku o tome, da li će još neke zemlje postati demokratske, zaključuje da je najmanja vjerojatnost da će se demokratizacija dogoditi upravo u Istočnoj Europi, nego bilo gdje drugdje u svijetu.
Ovaj proces ima tri stepenice (ili tri stupnja): demokratizacija – tranzicija – konsolidacija.
Pod „demokratskom tranzicijom“ podrazumijeva se promjena režima, trenutak kada se prijašnji totalitaran/autoritaran sistem počinje urušavati, što dovodi do situacije da se nova pravila igre i novi poredak , kao i demokratske strukture postaju standard (rutina) i političke elite prilagođavaju svoje ponašanje liberalnim demokratskim normama.
Zadaci tranzicije uključuju, iznad svega, pregovore oko ustavnih normi i postavljanje pravila i procedura za političko nadmetanje, ali također i ukidanje autoritarnih praksi i ukidanje zakona koji ne odgovaraju demokratskoj praksi.
Demokratska konsolidacija je obično duži proces, ali također i proces koji ima šire i dublje posljedice. Uključuje uklanjanje dotadašnjih nesigurnosti, potpunu institucionalizaciju demokracije i širenje demokratskih vrijednosti.
Na primjer, teorije tranzicije naglašavale su ulogu elita – posebno političkih elita, pogotovo što se tiče ključnih odluka. No, znanstvenici koji su proučavali događanja 1989 ne bi se složili, te naglašavaju ulogu masa kao ključnu u urušavanju komunističkog režima, koje opisuju kao „revoluciju“. Treba obratiti pažnju također na međusobnu interakciju između elita i masa.
Pretpostavljalo se da su domaće snage ključne, a vanjski utjecaji (međunarodna zajednica, okruženje) sekundarni. Treba dobro još jednom sagledati snagu vanjskih i domaćih determinanti (odrednica) u promjeni režima.
Tranzicijska teorija bila je deficitarna i u zanemarivanju povijesnih objašnjenja (razloga). Ni jedna tranzicija, ma koliko radikalna bila, ne može prekinuti u potpunosti sa prošlošću, zbog nasljeđa (uključujući i ono negativno) iz prethodnog režima i utjecaja na povijesno pamćenje i nacionalnu kulturu. (oživljavanje povijesti; kontinuitet – ako je već prethodno postojalo iskustvo demokratizacije, ma koliko malo bilo ili ma koliko dugo trajalo, povijesno pamćenje naroda!)
Teška i problematična tranzicija Istočne Europe podsjeća da krajnji ishod, u nekim slučajevima, ne mora biti usporediv sa uspostavljenim i uhodanim demokracijama Zapadne Europe. (magnetska privlačnost – koncentriranje na ulazak (želja za ulaskom) u europske integracije ima veliki utjecaj na proces demokratizacije na Istoku (do današnjih dana!). Tu je i ekonomska i savjetodavna pomoć, vlastito iskustvo koje Zapadna Europa može pružiti Istočnoj. To ne znači, i to treba naglasiti, da se demokracija može nametnuti građanima Istočne Europe. (važno!) Vanjski faktori mogu ponuditi samo povoljno međunarodno okruženje za demokratske reforme. Ipak će najveći teret demokratske tranzicije morati podnijeti istočnoeuropljani sami.

Demokratska tranzicija u teoriji i praksi
Južnoeuropske lekcije za Istočnu Europu?

Geoffrey Pridham

Postoje dvije škole koje promišljaju teoriju demokratske tranzicije: jedna škola je funkcionalistička, a druga genetska, makro i mikro orijentirane.
Funkcionalistička škola gleda na promjenu režima uvjetovanog posebnim kriterijima, kao što su ekonomski razvoj ili kulturalni modeli ili naprosto - modernizacija.
S druge strane, genetska teorija (proizlazi ili poziva se na zajedničko nasljeđe; zajedničke korijene) daje prednost političkim odrednicama promjene režima, i stoga naglašava važnost političkih izbora i odluka i strategija aktera za vrijeme tranzicijskog procesa. Pretpostavka je ovdje da je proces tečan; da se odvija s lakoćom i da se ne podrazumijeva tj. da nije automatiziran i da pozitivan, uspješan ishod nije zadan (predodređen). (osobno mi je bliža ova teorija)
Iako su ova dva pristupa filozofski različita, i često se promišlja da su u sukobu, oni su moguće manje kontradiktorni nego što se čini kada se primijene na empirijska istraživanja.
Funkcionalistička škola se usmjerava na dugotrajne procese prije pojave tranzicije, ali uvjerljivo prate njihova postignuća: socioekonomske promjene, koje nisu jednostavne i lake; u južnoeuropskim tranzicijama njihova implementacija trajala je u prosjeku oko pola desetljeća.
Genetski teoretičari se jasno koncentriraju na razdoblje kada se autoritarni/totalitarni režim urušio i rana demokratizacija počinje. Ovdje se prepoznaje značaj i važnost, i ide korist genetske interpretacije, ne zanemarujući ili ne negirajući vrijednosti funkcionalističkih objašnjenja.
Ne može se isključiti i značajan element strateških odabira, u ovom slučaju, političkih grešaka autoritarnih lidera.
Ponekad se proces ekonomske transformacije odvija istovremeno sa promjenom režima, a ne treba zaboraviti da taj proces ima svoje specifičnosti – jer je svaki nacionalni slučaj priča za sebe; no poanta je upravo pronaći zajedničke značajke koje bi vrijedila za sve slučajeve (uopćiti ih).- TO JE KOMPARTAIVNI PRISTUP; TO BI TREBALA BITI BIT DOKTORATA – PRONAĆI ZAJEDNIČKOSTI, ONO ŠTO SVE TE PROCESE SPAJA; METODOM USPOREDBE DVA RAZLIČITA SLUČAJA – HRVATSKE I SLOVAČKE

Pusa, vole vas L+B+G


Post je objavljen 09.11.2017. u 01:00 sati.