Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/huc

Marketing

PapaGuy

Osjećao sam se usamljenim. Poželio sam kupiti neko živo biće da mi pravi društvo. Pas se činio kao prevelika obaveza iako je njegova ljubav neupitna. Mačke zaudaraju. Hrčci isto. Možda gušter, kameleon, tarantula... razmišljao sam. Na kraju sam uzeo kakadua. Stavio sam ga u dnevni boravak i pošao pripremiti objed. Kako je boravak spojen s kuhinjom mogao sam svog novog ljubimca držati na oku. Stavio sam u mikrovalnu lazanje iz Lidla. Brzo su bile gotove. Sjeo sam za stol i tek što sam prinjeo vilicu k ustima ptica započe:

Dragi Bože!
Hvala ti za tvoju žetvu i kruh svagdašnji što nam pružaš,
hvala Ti na najmanjem zrnu koje raste da bi nas nahranilo,
hvala Ti na toliko okusa i tekstura, boja i aroma.
Mi ostajem mali i ponizni nad svim tim čudima i poklonima što nam pružaš!
Amen!


Počeo je zobati zrnje.
Vilica mi se objesila od čuda. Je li on to upravo izrecitirao molitvu ili sanjam? Bit će da sanjam, uvjeravao sam se.
Pojeli smo hranu, svaki svoju, i više se nije oglasio.
Poslijepodne sam proveo uz televizor. Zatim sam otišao prošetati gradom, ništa zanimljivo, vratio se doma, ponovo gledao tv, dremuckao. Bilo je bliže ponoći kada sam se odlučio preseliti sa tvrdog kauča u spavaću sobu. Plahtom sam prekrio krletku. Od ispod se začuo tanušni dječji glas:

Sanak meki sada me zove,
neka Bog dragi čuva zidove ove,
nek' me zakrili i sačuva milošću svojom,
nek' me vodi kroz snove i kroz mrak
kad zora zarudi da budem jak!
Ukipio sam se od straha.


- Ovo neće ići – procijedio sam.


Sutradan sam se zaputio u Pet centar.
- Izvolite – reče prodavač vedrog raspoloženja.
- Prodali ste mi rabljenog papagaja – rekoh ljutito.
- Kako to mislite?
- Pa lijepo, prodali ste mi papagaja koji se moli svaki put kada pođem jesti ili kada pođem na počinak...
- A vi ne želite takvog papagaja – upita u prodavač čudu.
- Ne, nipošto, ja sam ateist - rekoh ponosno.
- Oh, trebali ste to napomenuti pri kupnji. Naime, kršćanske papigice pravi su hit. Nije u pitanju greška, mi ih proizvodimo, kao u ostalom i papige za sve druge potrebe. Zar niste čuli za najnoviji trend?
- Nemam pojma o čemu govorite.
- Dođite, pokazat ću vam.
Prodavač preko razglasa pozva zaposlenicu po imenu Ljerka da ga zamijeni na pultu, a mi prođosmo kroz vrata u dnu prostorije te se počesmo spuštati dugim, uskim hodnikom u podzemne prostorije. Ostao sam iskreno impresioniran. U podnožju zgrade nalazilo se prostrano postrojenje (veličine dva nogometna igrališta) za proizvodnju i dresing papiga. U pomno tempiranim inkubatorima uzgajala su se jaja, dok su u staklenim boxevima dreseri u bijelim kutama kondicionirali papige da se služe određenim frazama, parolama, stihovima...
- Imate li kakvih preferencija - upita me prodavač.
- Na što točno mislite – upitah sumnjičavo.
- Mislim, imate li kakav određen svjetonazor, nešto što vam je religijski ili kulturološki blisko...
- Paa... volim Beatlese... - rekoh ne mogavši se sjetiti ničeg pametnijeg u tom trenutku.
- Odlično, imamo Beatlese - uzvikne prodavač. – Pođimo!
Dok smo se kretali prema Boxu 66 jedna su vrata bila odškrinuta i ja začuh zbor od desetak papigica kako kao mujezin s minareta arlauču, pa potom kliču ALAH AKBAR!!!
Također, iz drugog boksa začuo sam papigice da pjevuše:
You can't always get what you want...
- Oh, imate i Stonse - prokomentirao sam.
Prodavač se osmjehne.
- Da, Beatlesi ili Stonesi, vječno pitanje. Kao i gdje si bio 91.?
Na trećem mjestu papigice su pjevale:
vjetre s Dinare hej zaustavi se...
Na četvrtom:
evo zore evo dana, evo Jure i Bobana...
Na petom:
ay Carmela...
Napokon smo pristigli do Boxa 66. Kada smo stupili unutra papigice zapjevaše:
Let me take you down/ 'cause I'm going to/ Strawberry Fields/ Nothing is real/ and nothing to get hung about...
- Dobre su, zbilja dobre – obradovah se iskreno.
Njihov dreser ponosno reče:
- Ove majušna bića u stanju su otpjevati šezdeset i šest najvećih hitova legendarnih Beatlesa, u notu, bez greške!
- Zar doista?
- Jamčim vam - reče dreser.
- Sjajno, uzet ću dvije da pjevaju dvoglasno, po mogućnosti u terci, kao John i Paul.
- Možda da uzmete i Georga – pripomene dreser – on može pripomoći s kvintakordima.
- Koji je George?
- Ima ih više. Ovi s bijelim ovratnikom, oni su George.
- U ostalom na tri dobivate dvadeset posto popusta – pridoda prodavač sa strane.
Pa to je sjajno, naprosto sjajno, rekoh i uzeh sve tri, i Johna i Paula i Georga.

Living is easy with eyes closed, misunderstanding all you see...



Post je objavljen 04.11.2017. u 14:48 sati.