Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/asboinu

Marketing

Ruski građanski rat

Uzroci ruskog građanskog rata (nastavak)


sraz ruske vojske s vojskom Otomanskog carstva

Tako, barem se Athumanunhu tako čini, revolucija (Oktobarska) i građanski rat ne mogu se gledati odvojeno. Građanski rat je bio samo neka vrsta odgovora na Oktobarsku revoluciju, pa se tako većina uzroka te revolucije može smatrati i uzrocima građanskog rata, ali na suprotnim stranama (crvena i bijela). Nadalje, krajem 1918. u Omsku je uspostavljena Nova privremena vlada, no i ta vlada je potrajala svega tri tjedna jer ju je vojnim prevratom (udarom) srušio admiral Kolčak.

To je bila vlada sastavljena od kadeta, esera i socijalista koji nisu pripadali boljševicima. Dakle, radilo se jasno o protu-boljševističkoj vladi, ali je unatoč tome maknuta. Taj vojni prevrat 'Bijelih', po Athumanunhu, možda je i jedan od glavnih uzroka poraza 'Bijele armije' i protu-boljševističkog pokreta u Rusiji.

Naime, time su se 'Bijeli' legitimirali i svrstali na čisto vojnu, a ne političku struju. Zbog navedenoga 'Bijeli' nisu nikada izgradili i ostvarili dobar i prisniji kontakt s narodom (a mogli su postići jako puno samo da su izabrali dobre metode i proveli jaču propagandu, jer je velik dio seljaka bio protiv ratnog komunizma).

Ipak, po Athumanunhu temeljni uzrok ruskog građanskog rata bio je rusko-njemački mir u Brest-Litovsku, kojeg je Lav Trocki, tada narodni komesar za vanjske poslove, potpisao 3. ožujka 1918. Ovim se mirom Rusija odrekla golemog dijela teritorija kojeg su u Prvom svjetskom ratu zauzeli Nijemci. Pored toga Rusija je trebala tim mirom ustupiti i određena područja Austro-Ugarskoj te Osmanskom Carstvu. Uvjeti mira bili su toliko nepovoljni i sramotni za Rusiju da su mu se protivili čak i neki boljševici.

Čak je i sam Trocki, kada je pročitao uvjete bio protiv potpisivanja, ali Lenjin je pod svaku cijenu želio očuvati revoluciju, pa makar se morali odreći i velikog dijela teritorija. Stoga je jasno da su protiv potpisivanja mira bili oni kojima revolucija nije ništa značila ili su čak bili protiv nje. Dakle taj sramotni mir razgnjevio je kadete, menjševike, većinu esera, a posebice je 'nažuljao' ratne vojne zapovjednike. Za njih je mir u Brest-Litovsku bio sramotna kapitulacija Rusije te su pod svaku cijenu željeli smjenu vlasti i nastavak rata s Njemačkom.

Na kraju, Athumanunh je gotovo siguran, glavni uzrok ruskog građanskog rata bilo je boljševističko poništavanje izbornog rezultata s početka 1918. Naime, početkom 1918. boljševici, uvjereni u izbornu pobjedu, raspisali su brzopleto izbore kako bi svojoj vlasti osigurali potreban legitimitet. Međutim, pokazalo se da je većina glasača, čak i nakon Oktobarske revolucije, smatrala esere najboljim predstavnicima njihovih interesa.

Umjesto da su predali vlast, boljševici su jednostavno izbore proglasili nevaljalima, nisu raspisali nove, te su ostali na vlasti kao da su oni izabrani, a ne eseri. Ovakav postupak boljševika kod njihovih neistomišljenika i protivnika, a kojih nije bilo malo, daje opravdanje da Oktobarska revolucija nije ništa drugo nego najobičniji državni prevrat (udar) kojim se šačica ljudi dovela na vlast u namjeri provedbe svoje tiranije.

Dakle, Athumanunh ovdje ništa ne može spočitati vojnim zapovjednicima jer temeljna je zadaća svake vojne osobe napad na nelegitimnu tiraniju manjine, pa prema tomu, generali Bijele armije imaju puno opravdanje za pokretanje rata jer, uvjereni su da se sada oni 'bore za opravdan cilj'.

Naravno, uzroci ruskog građanskog rata nisu samo ovi pobrojani, pa će Athumanunh u nastavku neke od tih uzroka još samo slijedno pobrojati: veliko zemljopisno prostranstvo Rusije, slaba povezanost i orijentiranost boljševika na rat (okončavanje rata, ali i potpisivanje mira pet mjeseci nakon revolucije) koji su omogućili razvoj Bijelog pokreta koji se, opet dijelom i uz stranu vojnu pomoć, uspio organizirati i postao vrlo ozbiljna prijetnja, naoružana vojna skupina nazvana 'Češka legija' (sastavljena od prebjega i zarobljenika Čeha i Slovaka iz postrojbi Austro-Ugarske) koje boljševici žele razoružati, a na kraju i miješanje stranih armija koje su opet imale svoje interese.

Sve je to bilo i više nego dovoljno kako bi se Rusija 'uvukla i navukla' u pravi građanski rat školskih primjera.


vojnička koračnica Bijele armije 'Zbogom Slavianko'


Post je objavljen 07.08.2017. u 06:39 sati.