Pregled posta

Adresa bloga: http://blog.dnevnik.hr/asboinu

Marketing

Ruski građanski rat

Uzroci ruskog građanskog rata

Opće stanje i prilike koje su vladale u tadašnjoj carskoj Rusiji prije građanskog rata kao da su gotovo školski primjer za nastanak i početak građanskog rata. Uzroci se čine toliko banalni da ih se uopće ne treba navoditi, objašnjavati i obrađivati. Dvije strane potpuno su i kristalno zorno definirane, pa tako na jednoj strani postoje 'crveni' (komunisti), a na drugoj 'bijeli' (reakcionari). Obije strane su naoružane, a to pak je plodno tlo u kojem treba samo sitnica, nekakva iskra, koja će zapaliti strašnu vatru građanskog rata.

Ne treba se vraćati predaleko u prošlost Rusije, sasvim je dovoljno krenuti od ljeta 1917. Na čelu Rusije nalazi se Privremena vlada u kojoj većinu imaju kadeti, a premijer te vlade je Geogrij Lvov. Kadeti su članovi stranke koja se naziva konstitucionalno demokratska KD (Ka De odatle i naziv – kadeti). U toj vladi su i desno orijentirani eseri. Eseri su članovi stranke socijalista točnije Socijalističke revolucionarne stranke SR (eS eR odatle im i naziv – eseri).

Većina lijevo orijentiranih stranaka sudjeluje u radu Petrogradskog sovjeta, a to je organ izvršne vlasti koji upravlja paralelno s Privremenom vladom. Dakle, ovdje već imamo problem nekakvog dvovlašća i dvije suprotstavljene ideologije. Kadeti se ne žele odreći posjeda na zapadu zemlje koji su tada pod okupacijom njemačke vojske, pa unatoč teškom stanju ruske vojske na bojištima, kroničnom nedostatku oružja, streljiva i hrane za ruske vojnike koji se poradi toga sa sve češće bune i dezertiraju, kadeti traže nastavljanje ratnih operacija.

Nakon katastrofalnog neuspjeha velike ofenzive ruske vojske u Petrogradu i drugim gradovima izbijaju proturatne demonstracije koje pokreću boljševici koji taj trenutak žele iskoristiti kako bi srušili Privremenu vladu. Boljševici (većina Lenjin) pak su članovi komunističke partije koja se u to vrijeme podijelila na dvije frakcije. Dok su jedna od tih frakcija boljševici, druga su menjševici (manjina Martov).

Ustanak i pobuna poznatija pod nazivom Srpanjski dani (od 3. do 7. srpnja 1917.) koji su podigli boljševici u namjeri rušenja Privremene vlade ugušila je tadašnja carska vojska, dio boljševika je uhićen (Trocki, Lunačerski), a neki napuštaju Rusiju (Lenjin). Na čelo Privremene vlade dolazi eser Aleksandar Kerensky koji u pokušaju smirivanja stanja nakon ustanka i pobune, uključuje u Privremenu vladu i neke lijeve stranke.

No, politika i te Privremene vlade se nije promijenila. Kerensky i dalje inzistira na nastavku rata protiv Njemačke i Austro-Ugarske, a opet nisu provedene socijalne reforme. Ulaskom u takvu vladu pada popularnost i boljševicima, budući da se opet pokazalo kako se i dalje ništa nije promijenilo. Upravo ovakav nastavak imperijalističke vanjske politike postat će jedan od temeljnih uzroka pada Privremene vlade. Rusiji je hitno trebao mir, a mir tada naveliko jedini obećavaju boljševici.

Drugi uzrok ruskog građanskog rata ogleda se u smjeni vojnih zapovjednika tadašnje ruske vojske. Naime, general Lavr Kornilov je smijenio generala Brusilova (zbog neuspjeha u ofenzivi toga ljeta, nakon koje su i počeli nemiri) i postavljen za vrhovnog zapovjednika svih vojnih snaga Rusije.

General Lavr Kornilov je zastupao dosta radikalne stavove te se zalagao da sve boljševike treba odmah strijeljati, Privremenu vladu odmah raspustiti i opet sazvati u drugom sastavu i s drugačijim ovlastima, a u upravljanje državom treba uvesti vojnu silu i stroga vojnu stegu. Problem nastaje u nesporazumu između premjera Kerenskog i generala Kornilova. Naime Kerensky poziva generala Kornilova u Petrograd gdje se upravo događa pobuna.

Trenutak je to kada vojnik (general Kornilov) reagira vojnički, a političar (premjer Kerensky) pak kao političar. Bez uspostavljenog dijaloga i komunikacije između ove dvojice dolazi do prave katastrofe. General Kornilov uvjeren je da ga premijer zove u pomoć poradi gušenja pobune, pa pokreće vojsku prema Petrogradu. Pokret vojske prema Petrogradu Kerensky doživljava kao pokušaj prevrata (vojnog udara).

Dakle, sada Athumanunh ovdje mora malo stati i malo rezonirati (podvući crtu poradi lakšeg razumijevanja kasnijih događaja). Naime, Kerensky razrješava dužnosti generala Kornilova koji je tom odlukom nakratko zbunjen i zaustavlja vojsku, general Kornilov dolazi do zaključka da su boljševici preuzeli vlast i okuplja oko sebe sve raspoložive postrojbe te kreće u napad na grad. Kerensky je u mukama i ne usuđuje se u pomoć pozvati druge generale uvjeren da je vojska čvrsto stala uz generala Kornilova.

Kerensky uvjeren da mu se približava 'budući diktator' koji ga želi svrgnuti s vlasti bira manje zlo, (barem je tako i u tom trenutku bio uvjeren Kerensky), u pomoć poziva Crvenu stražu (vojno krilo boljševika) kojom zapovijeda boljševik Trocki. Trocki dobiva oružje i streljivo i legitimitet da je branitelj Petrograda.

Dakle, za kraj ovog dijela. Athumanunhu postaje sve kristalno jasno. Došlo je do opasnog razdora između političke i vojne vlasti. To pak je čisto 'gorivo' za građanski rat.




Post je objavljen 06.08.2017. u 08:00 sati.