Marketing
Priča o soli
Priča o soli počela je za mene kad me je brat u Makarskoj nagovorio da
kupim solni cvijet. Nisam ni slutila što se krije u teglici koju sam ponijela
kući. Svi smo se oduševili što cvijet nije samo solio hranu nego joj davao
odličan okus. Otada je to jedina sol koja se koristi u našem domu
Prije godinu dana imala sam zadovoljstvo čuti izuzetnu priču. U vjetrosolani
smještenoj na tridesetak metara od mora, u lučici ŠRD-a Krvavica Ramova,
fizika, zakoni termodinamike i entropije su se uz pomoć inovatorskog uma
pretvorili u zanimljiv biznis. Dipl. ing. Ivan Šimić ne krije kako se poslužio
onim što i naši stari od pamtivijeka rade, snagu bure koriste u sušenju hrane.
Standardne solane zavise od vremena, kiša im kvari rod. Ivanova solana
ne zavisi o hirevima vremena kao one sa horizontalno postavljenim
bazenima u Stonu, Ninu, na Pagu. Vjetro- solana je morska solana sa
slojevitim plohama, koja omogućuje povećanu proizvodnju na dvije površine
isparavanja. Vjetar, osobito bura, ubrzava isparavanje. Kod Ivana su bazeni
smješteni slojevito, jedan iznad drugoga, i povezani su putem cijevi. Gornji
bazeni su plići, dubine od tri do pet centimetara. Donji su duboki 40 cm.
Ivan je u startu odlučio kako se neće baviti proizvodnjom obične, industrijske
soli. Iako njegovi bazeni daju i tu mogućnost, on se radije opredijelio za
proizvodnju višestruko skupljeg cvijeta soli. Stvara se ljeti,
kada salamura u bazenima postigne temperaturu od 60 stupnjeva. U tim
trenucima počinje proces kristalizacije visoko cijenjenog cvijeta soli, koji se u
grumenima kristala počne skupljati po površini. Kristali se počnu stvarati
oko podne, a Ivan ih skuplja u vrijeme sutona. Od lipnja pa nadalje, za velikih
vrućina, to mu je svakodnevna dužnost.
E sada zašto cvijet soli? Što nedostaje običnoj soli? Ivan je
tu rezolutan, tvrdeći kako je cvijetu soli zbog drugačijeg kemijskog sastava
i ljekovitosti, samim tim i iskoristljivost u prehrani nemjerljiva. Industrijska sol se,
s druge strane, u prerađenom obliku koristi za ceste, a onu namijenjenu
kućanstvu treba i dodatno tretirati kalijevim ferocijanidom. Ona u sebi, tvrdi
Šimić, nema ni minerala, a mora joj se dodavati i umjetni jod. Ispitivanja su,
veli, pokazala kako solni cvijet u svom sastavu ima prirodni kalijev jodid i čak
15 puta više minerala nego klasična sol.
-Zato cvijet soli i pliva na površini. Ja bih solni cvijet nazvao najvrijednijim
prikazom mora u kristalu soli. I zato sam se radije priklonio njegovoj proizvodnji.
U svom sastavu ima magnezij, kalij, kalcij.
Netko bi možda stao na cvijetu soli, no ne i Ivan. Pa je iz onog ostatka salamure,
preostalog nakon izvlačenja cvijeta soli, izvadio još dva sastojka.
Prvi je dijamantna sol koja se stvara pri slanosti 31 do 38 posto.
Nepodobna je za kuhanje, ali zato vrlo iskoristljiva za dermatološke tretmane.
U sebi ova kruta sol nosi podosta minerala, koji su odlični za razne dermoterapije.
A nakon toga ostaje još nešto, presoljena salamura s koncentracijom soli od 38
i više posto, prepuna planktona, nazvana morsko ulje. Ono je 60% NaCl,
sa mnogo Mg, koji najbolje ulazi preko kože.
Ne čudi što je Ivan Šimić dobio brojna priznanja, kao „Zlatna arka“ za
istraživačko komercijalni projekat. Čudi što njegov izum nema materijalnu
podršku društva i nije šire rasprostranjen, jer područja na hrvatskoj obali
gdje bi se mogao primijeniti ima mnogo. Šimić uvjereno tvrdi i kako bi s
primjenom ovakve inovacije, samo s ugradnjom vertikalnih bazena, paška
solana mogla bez problema riješiti kompletno pitanje uvoza. Od svih
hrvatskih solana, kaže, godišnje uberemo oko 20 tisuća tona soli, i to u
ekstra godinama. A trošimo oko 300 tisuća. Onaj ostatak se uvozi.
Na lokalnim izborima Ivan Šimić je kandidat za gradonačelnika Makarske.
Želim mu sreću!
Post je objavljen 12.05.2017. u 07:00 sati.