Marketing
Oružje, naoružanje i oprema
Koplje – pješačko ili konjaničko
Dakle, neki bi jednostavno napisali 'koplje je koplje', no, ne i Athumanunh. Naime, razlike postoje od najranijih vremena, jer zašto bi grčki hopliti svoje koplje nazivali 'dory', a konjanici 'xyston'?
Zašto bi Homer tajnovito zapisao da su Troju pokorili Dory!? Athumanunh razumije Homera i potpuno mu je razumljivo zašto je Homer uporabio riječ 'dory', jer 'dory' (što zapravo u prijevodu znači drvo) u Homerovo doba predstavlja vojnu snagu, a to znači da u to doba koplje ima prednost nad mačem. Sjetite se da se i veličanstveni dvoboj, najhrabrijih (Hektora i Ahileja) odvijao upravo kopljem – dory! No, dobro vratimo se koplju.
Koplje (dory) glavno je naoružanje hoplita (teških pješaka po Athumanunhu). To je zapravo koplje dužine do 1,8 metara. Kopljište je od lakog drveta (dren ili jasen) s oštricom na vrhu, ali i šiljkom na dnu (suroter po Athumanunhu).
Taj sauroter (šiljak) ima više namjena, pa je tako zapravo protuteža oštrici i balans cijelog oružja (koplja). Ako bi se koplje u jeku i žaru bitke slomilo, ili bilo prekinuto nekim od protivničkih oružja, sauroter je bio odlična zamjena.
Dakle sauroter postoji u to doba i kod pješačkih (dory) i kod konjaničkih (xyston) koplja. Koplja čarkara (lakih pješaka po Athumanunhu) mogla su biti bačena na protivnika, pa ih Athumanunh naziva sulice.
Kasnije, makedonske sarise (pješačka koplja dužine četiri, pet ili šest, a i više metara) također imaju sauroter koji kod obrane falange od konjaništva ima i namjenu zabadanja u tlo radi lakšeg zaustavljanja navalne snage konja.
Konjanički 'xyston' dužine je od 3 do 4 metra i zapravo ima dvije oštrice na jednom kopljištu. Tako 'dory' zapravo postaje temelj za kasnije kopljanike pješake (pikeniri po Athumanunhu), a 'xyston' to isto za kopljanike konjanike (lansijere, a još kasnije ulane po Athumanunhu).
Post je objavljen 18.09.2016. u 10:58 sati.