Odmah nakon što sam pročitala prvi dio tzv. Liječničke trilogije autora Noaha Gordona, morala sam nastaviti i drugi dio (i to ne samo zato što se posuđeno mora vratiti s voljom i na vrijeme), a sada već znam i ovo:
“Robert J. Cole, legendarni liječnik i junak “Iscjelitelja”, ostavio je za sobom trajnu ostavštinu. Od 11. stoljeća naovamo najstariji sin u svakom naraštaju Coleovih dobiva ime Robert, srednje mu ime počinje slovom J., a nasljeđuje i razne sposobnosti, kao što je liječničko “šesto čulo”.”
Ide vrijeme prođe rok, eto i nas skok na skok u Americi u 19. stoljeću, nekoliko desetljeća prije Američkog građanskog rata. Robert Judson Cole je iz političkih, ali i pustolovnih razloga, ostavio svom mlađem bratu Henryu imanje s ovcama u škotskom Kilmarnocku i prešao Veliku baru. Prvo se nastanio u Bostonu , radeći s Oliverom Wendellom Holmesom, još jednim velikim pjesnikom, filozofom i medicinarom (u “Iscjelitelju” se autor na isti način bavio Avicenom), a zatim je pošao u Holdenov prijelaz u Illinoisu, gdje je kupio zemlju i odlučio se trajno nastaniti kao seoski doktor, odnosno liječnik sve većeg broja doseljenika koji nastanjuju to područje.
Osim njegove životne priče (sudjelovanje u Američkom građanskom ratu u svojstvu liječnika, prethodno upoznavanje s plemenom Sauka i njihovom šamankom Makwa-Ikwom, njihov zajednički liječnički rad, izlječenje njegove buduće supruge Sare Bledsoe i drugo), pratimo i životni put njegovog prvog sina, Roberta Jeffersona Colea, kojega osim nadimka Šaman krase i dva dara – očevo naslijeđeno “šesto čulo”, i stečeni gubitak sluha nakon preboljenih zaušnjaka.
I otac i sin (kao i Robert Jeremy Cole iz “Iscjelitelja”) koketiraju s raznim religijama (u “Iscjelitelju” su to bili kršćanstvo, židovstvo i islam) koje se pojavljuju na američkom području u to vrijeme – mormonima, katolicima, protestantima, kvekerima, pa religiozni motiv predstavlja još jednu zajedničku nit između prvog i drugog dijela trilogije.
Treći dio trilogije se zove “Matters of Choice”, izvorno je objavljen 1995. godine, a čini mi se da kod nas još nije preveden (“Iscjelitelj” i “Šaman” su u Americi objavljeni 1986. i 1992. godine, a naš su prijevod čekali do 2014. godine). Još jedna zanimljiva stvar jest da Gordonova liječnička trilogija nije doživjela osobit komercijalni uspjeh u Americi, odakle je autor, ali je postala bestseler u čitavoj kontinentalnoj Europi, osobito u Španjolskoj i Njemačkoj, pa su prava na film i televizijsku seriju pripala upravo njemačkoj produkciji (ne mogu se domisliti zašto je tome tako – zašto ove knjige nisu doživjele uspjeh u matičnoj zemlji autora, čini mi se da je to prilična rijetkost).
Sve u svemu, iako neki tvrde da je nastavak slabiji od prve knjige iz trilogije, meni se ne čini da je tako, a čak ni nakon 1200 i kusur stranica nisam doživjela zasićenje, pa bih rado, da su okolnosti drugačije, odmah u šusu pročitala i treći dio, da zaokružim priču. Neovisno o tome, preporučujem kao veliki ljetni projekt – vrijeme se kvari, ljetne ljubavi će uskoro početi truliti, pa bacite oko i na ove knjiške drugove koji su cijelu godinu skupljali prašinu na polici.