Marketing
13. DRVNO TEHNOLOŠKA - KONFERENCIJA U OPATIJI
DRVNA SIROVINA JE OSNOVA ZA OSTVARIVANJE
DRUŠTVENOG I GOSPODARSKOG UČINKA
U Opatiji u hotelu 4 opatijska cvijeta održana je 30. i 31. 5. 2016. godine 13. Drvno tehnološka – konferencija. Naslovna tema konferencije bila je Kako iskoristiti resurse – šumarstvo i prerada drva u novim politikama Vlade RH.
A koliko je ova konferencija značajna postaje jasnije nakon upoznavanja sa podacima o veličini šumarskog sektora te međuzavisnih brojeva o siječi, izvozu, dobiti i potencijalima.
Drvna proizvodnja je hrvatska strateška grana. Republika Hrvatska ima 48 posto teritorija pod šumama i ona je od rijeđih zemalja u Europi koja ima toliko površine pod šumama.U Hrvatskim proizvodima drvne industrije je 96 posto sirovine hrvatskog podrijetla. Bilo bi to i više kada bi RH imala svoju tvornicu ljepila, kada bi imala domaće proizvođače strojeva . Godišnje se siječe 6,6 milijuna kubnih metara etata, odnosno sirovine. Ubrojeno je tu i tehničko drvo i bio masa- drvo za ogrijev. U izvozu se ostvaruje 70 posto prihoda u toj industriji , a posljednje brojke govore da je to 14 milijardi eura. Sa 10,6 posto drvna industrija sudjeluje u hrvatskom izvozu. RH je četvrti svjetski proizvođač masivnog parketa u svijetu. Ljudi iz branše koji znaju što je dobro znaju priznaju da je slavonski hrast najbolja sirovina na svijetu za parket. U drvnoj industriji je 53 000 zaposlenih osoba. U ožujku 2016. industrijka proizvodnja namještaja je veća za 17, 8 posto u odnosu na prošlu godinu. Drvna industrija, zbog toga što ima sirovine u izobilju, ima tzv. kružnu proizvodnju,ima proizvodnju, zapošljavanje i izvoz, energiju i ekologiju a u ruralnom prostoru, upravo zbog mogućnosti zapošljavanja, može pozitivno poboljšati demografsku sliku stanovnioštva. Na šumi baziranim industrijama potencijali rasta i dalje postoje i u proizvodnji i u zapošljavanju.
U sva četiri konferencijska dana svoja stajališta i mišljenja izložilo je na okruglim stolovima u dijalogu ili sa govornice tridesetak govornika, prvenstveno rokovodećih osoba i stručnih ljudi iz drvno prerađivačke branše iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije, Slovenije, Finske, sa svih aspekata od siječe do izvoza preko državne politike kojom se kroz zakonodavni okvir utječe na šumu i preradu drveta. Najzanimljivija izlaganja pripremila sam u ovom novinarskom tekstu ( te još jednom).
Dr. IVIĆ PAŠALIĆ :
“NAŠA REALNOST SU PILANE KOJE SE ZATVARAJU”
Predsjednik Udruženja drvno prerađivačke industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj Komori, predsjednik dr. Ivić Pašalić: Na početku je reakao da je lijepo da je nakon nekoliko godina Hrvatska gospodarska komora ponovo suorganizator ovog skupa u Opatiji gdje je cilj bio pokazati zajedništvo sektora. Cilj je pokazati da jedino zajedničkim radom okupljanjem, razmjenom ideja, raspravama, sukobljavanjima, pa ako treba i svađama možemo doći do nekakvog riješenja. Za mene osobno je jedno temeljno pitanje . da li je ova indutrija koja se bajkovito prikazuje u ovim brojkama da li je statistika skup netočnih podataka ili kakva je stvarna istina.Ovo je mjesto na kojem moramp razgovarati da vidimo gdje su problemi, ja bih rekao poslije nekoliko piatanja: kako je moguće da u najvećim sportskim dvoranama nema hrvatskog parketa, kako je moguće da imate masovnu energetsku obnovu, a da se ugrađuje plastična stolarija, kako je moguće da se objekti na Plitvičkim jezerima griju sa 9,2 megavata nafte i lož ulja, kako je moguće da ni jedna Vladina zgrada ne korsiti obnbovljivi izvor energije? Zar je uistinu moguće da sektor koji zapošljava preko 50 000 ljudi nije sektor koji zaslužuje ime ni jednog ministarstva? Naime naše se ministarstvo zove ministarstvo poljoprivrede. Ja bih rekao da je to istina i da o toj istini trebamo razgovarati! Mnogima s kojim sam razgovarao proteklih nekoliko tjedana, a osobito nakon što sam izabran za predsjednika našega udruženja mogu vrlo jasno reći: Mnogima je voda do grla. Stanje je daleko od bajkovitog. Mi smo sektor u ogromnim problemima. Neka nas ne zavarava činjenica je da nekoliko velikih tvtrki posluje dobro i svaka im čast. Ali naša realnost su pilane koje se zatvaraju, nezadovoljnji su mali i srednji pilanari koji su proteklih godina otpustili veliki broj ljudi. Probali su . Uništena im je egzistencija, imovina, čitave obitelji su u velikim problemima. Da li su šume naše prokletstvo ili naš blagosčlov? To ovisi samo o onima koji donose odluku. To ovisi samo o onima koji moraju prepoznati razvojne šanse Hrvatske. Onaj tko ne prepoznaje da su šume iIi na šumi bazirane industrije blagoslov i šansa, s njim nešto nije u redu! Što je naš posao? Naš posao je prepoznati kako stvari stvarno stoje, ukazati na problem i dati riješenje.
dr. Ivić Pašalić predsjednik Udruženja drvno prerađivačke industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori govori na konferenciji
Ono na čemu naše udruženje zadnjih mjesec dana radi, vjerujem da će kao prva faza našeg posla završiti 6.6. i da ćemo prihvatriti Strategiju.Dakle mi smo odlučili ne čekati da nam donosioci odlua skroje odijelo, nego smo odlučili reći kako bi to odijelo trebalo izgledati- ukazati na šanse, ukazati na problem i na mehanizme kako te probleme najbolje riješiti. Očekujem da će ova konferencija biti na tom tragu . Očekujem da raspravljamo i da tražimo najbolja riješenja kako bi ova industrija mogla zaposliti ljude. Oni koji u ruralnim područjima ostanu bez kruha njima je ili biti gladni, što nitko ne želi ili tražiti kruha negdje iz vana. Učinimo sve da naši ljudi ostani u Hrvatskoj, da ovaj resurs iskoristimo, ne za dobrobit nekih koji će kupovati našu sirovinu, nego da se zaposli što je moguće više ljudi da u hrvatskim sportskim dvoranama budu hrvatski parketi, da u Hrvatskim zgradama budu prozori od hrvatskih materijala, da se Vlada grije, ne na energiju kada će Vlada pasti, nego da se grije na pelet” – rekao je dr. Ivić Pašalić.
U EUROPSKIM POLITIKAMA ŠUMA JE DOBILA VAŽNOST
Darko Prodan Predsjednik Hrvatskog drvnog Klastera u svom pozdravnom obračanju sudionicima konferencije rekao je ”Drvo i šuma su komparativne prednosti u RH. Državna drvna sirovina ne može biti temelj za ostvarivanje dobiti samo u državnoj tvrtki po svaku cijenu, nego je osnova za ostvarivanje šireg društvenog i gospodarskog učinka na kojem se danas bazira uspješnost ovog perspektivnog sektora. Suradnja državnog šumarstva i drvne industrije u Hrvatskoj ima tradiciju dugu nekoliko stoljeća. Šuma osim društvenih, ekoloških socijalnih funkcija je izvor drvne sirovine koja čini 95 % inputa drvne industrije. Uzimajući u obzir europske industrijske politike, EU strategiju šumarstva i nedavno usvojeni paket kružne ekonomije, može se zaključiti da se u europskim politikama šuma i drvo dobili važnost. Razlog tome je to što svojim obnovljivim karakterom čine središte zelene ekonomije i smatraju se snažnim generatorom razvoja na ruralnim područjima. Prema prosječnom broju zaposlenih po jednom gospodarskom subjektu sektor ima
obilježje malog gospodarstva, a prevladavaju mali i srednji poduzetnici. Mikro poduzetnici su naglašeni u primarnoj preradi nekih regija Like i Gorskog kotara za koje treba pronaći odgovarajuće razvojne modele. Istovremeno se nastavlja proces konsolidacije velikih drvoprerađivača koji imaju relevantne kapacitete na europskpoj karti prerade drveta. Zaključno treba naglasiti da treba nastaviti unapređivanje šumarstva i drvne industrije.
Sudionici konferencije u dvorani Royal u Opatiji
Marijana Petir zastupnicanu Republike Hrvatske u parlamentu Europske unije bila je sudionica Konferencije u dva konferencijska dana, a imala je čast u ponedjeljak 30. svibnja i otvoriti 13. Drvno tehnološku konferenciju. Zahvalivši organizatorima konferencije koja je okupila ljude iz šumarskog sektora zahvalila je onima koji kroz posao u šumarskom sektoru čuvaju radna mjesta u ruralnom prostoru, što je, naglasila je ona itekako važno. “Mi smo na nivou europske unije donijeli Akcijski plan.
Marija Petir zastupnica RH u Europskom parlamentu na konferenciji u Opatiji
Naglasila je da Hrvatska ima svoje mjesto i u kontekstu klimatskih promjena i plana smanjenja CO2 na Konfefrenciji o klimatskim promjenama u Parizu, jer Hrvatska ima šume. Šume jesu značajan izvor ugljika, šume jesu značajan izvor otvaranja zelenih radnih mjesta, šume jesu značajan izvor za proizvodnju energije. Slušajući konferencijska izlaganja jučer i danas zaključujem da moramo mijenjati politiku, jer politika koja jednima uzima a drugima daje, jedne osiromašuje od sirovine a druge čini jako bogatima nije politika koja je održiva. A upravo se vi u šumarskom sektoru zalažete da radimo održivo. Zalažem se da se podupre male i srednje poduzetnike koji doista čuvaju radna mjesta u ruralnom prostoru i ponekad su uz poljoprivrednikie jedini izvor zapošljavanja. Treba nam drugačija raspodjela sirovine od onoga što smo do sada imali, ali trebaju nam drugačiji obrasci financiranja, jer doista želimo da prestanemo izvozoti trupce, da što više radimo finalni proizvod, da se naše institucije griju na naše drvo. To sun neke konkretne mjere koje smo u stanju učiniti ako ćemo imati političke volje i političke odgovornosti. Financiranje također treba biti usmjereno drugačije. Imomo dvije milijarde eura na raspolaganju kroz različite europske fondove za ovaj sektor”- rekla je . Marijana Petir je naglasila da će” kao hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, kao jedina hrvatska zastupnica i punopravna članica Odbora za ruralni razvoj Europskog parlamenta podržavati sve ono dobro za ovaj sektor i što ćete čini za naše ljude”
KRUŽNO GOSPODARSTVO I SINDIKATI
Neslužbeno ali ozbiljno Konferencija je s radom počela već u subotu 28.5. u popodnevnim satima, s održavanjem okruglog stola pod imenom Drvna industrija i šumarstvo u kružnom gospodarstvu – R&D projektni networking.Na okruglom stolu sudjelovali su : dr. Biljana Kulušić s Energetskog institute Hrvoje Požar, prof. dr. Zdravko Popović s univerziteta šumarstva u Beogradu, Ivana Filipović iz Panonskog drvnog centra kompetencija i dr. Kirsi Kallioniemi Lahti University of Applied Siences, Finska. Okrugli stol nastavljena je u nedjelju 29. 5 u popodnevnim satima, ali s novom naslovnom temom.
dr. Biljana Kulušić iz energetskog instituta Hrvoje Požar iz Zagreba
Presjek događanja u subotnjim radnim satima iznijela je dr. Biljana Kulušić s Energetskog institute Hrvoje Požar te je rekla”Činjenica je da Hrvatsko gospodarstvo zaista loše stoji. Puno je teže od njega napraviti konkurentno gospodarstvo u idealnoj ekonomiji, nego da se transformira iz ovoga što je temeljeno na održivom i učinkovitom korištenju prirodnih resursa i kapacitetima drvoprerađivačke i prehrambeno prerađivačke industrije. Zašto bi to bilo tako? Zato što Hrvatska u odnosu na neke industrijski razvijene zemlje ovdije ima prednost Jer nema energetski razvijenu mrežu razvijene industrije koju bi trebala žrtvovati za bolji ugljični otisak RH. Hrvatska ima turizam koji samo može imati koristi od bio ekonomije. A da bi krenuli u bio ekonomiju moramo imati viziju iz koje će se generirati strategije, restrukturirani nekakvi planovi koji će biti temeljeni na znanstvenim i stručnim podlogama. Hrvatska nema impakt – nema tržište, ali ima znanja I vještine koje mora pretvoriti u svoju koristi. Ono što je dobro je da su se od ovih okruglih stolova i dijaloga uspostavile neke zajedničke pretpostavke za izgradnju vizija i ono što je lijepo rečeno iz naših različitih struka, a CROBIOM je to podržao, da u prvu ruku napravimo jedan model gdje bi smanjili ovaj visoki deficit Republike Hrvatske i pokušali riješiti energetsko siroimaštvo kroz proširenje tržišta bio ekonomije.Bio bi to proaktivan korak prema nekakvoj strani vizije” rekla je dr Kulušić.
“Što čini socijalni dijalog i tko su socijalni partneri, prije svega je bilo upitano pa smo razgovarali o tripartizmu i bipartizmu vezano za aktualne socijalne situacije koje su u Hrvatskoj” rekao je Željko Kalauz objašnjavajući o čemu će govoriti . Pojmovi socijalnog dijaloga i socijalnog partnerstva nisu po definiciji nigdje usuglašeni. Posljedica te činjenice je da u različitim državama postoji različita praksa između aktera industrijskih odnosa u svijetu rada. Međunarodna organizacija rada je definirala to kao široki sveubuhvatni dio koji to definira kao oblik pregovora, savjetovanja, razmjene informacija između socijalnih partnera. Kad je država Hrvatska, Udruga poslodavaca i sindikati, onda se radi o tripartizmu, ili bipartizmu kada se radi opregovaranju sindikata i poslodavaca. Načelo ravnopravnosti je preduvjet za povjerenje kod takvih susreta. Partnerstvo podrazumijeva određeni sklad među sudionicima socijalnog dijaloga, ali u RH uvijek dolazi do nekakvih kriza u socijalmom dijalogu, mada kontinuitet socijalnih dijaloga u tripartizmu ima stalni karakter do 2010. godine, a kasnije 2010. i 2014. je institucija koja se zove Gospodarsko socijalno vijeće. Socijalni dijalog u RH je etabliran i on je čvrst. I danas kada je potpisan novi sporazum između socijalnih partnera u RH to je samo formaln način da se sindikatni partneri pozivaju pred već gotove zakone ili se pozivaju na raspravu, a ne na samu izradu zakona, kao što je to ustanovljeno tim sporazumom o socijalnom partnerstvu.
Europski socijalni partneri za razliku od nas u RH su sukreatori europskog prava i europskih politika za razliku od RH. Mi to zovemo sindikalizam plus. To je evoluirani oblik sindikalizma gdje se sindikati pozivaju sa poslodavcima da aktivno I proaktivno donose određene dokumente. Sindikati imaju strukturno obilježje, a to je motivacija i imaju jednu mobilizacijsku sposobnost. Ja volim reći da sindikati u RH predstavljaju jednu veliku i opću društvenu snagu za dobro i bolje sutra. Suprotstavljeno tripartizam je onaj pravi socijalni dijalog koji se događa sa poslodavcima i on nema alternative. Treba sjesti i razgovarati sa sindikalnim vođama. Kao što je dr. Santini rekao “Ljubav je kada se gleda u istom pravcu”. U tom smjeru su i sindikati u tripartizmu aktivni partneri koji se sigurno zalažu da svi zaposlenici u toj pravnoj osobi primaju plaću. Želimo da ta pravna osoba ostane i nismo protivnici nego smo partneri. To su bili neki osnovni pokazatelji o čemu smo razgovarali. I naglašeno je da je potrebno osnivanje i vraćanje natrag, vladinog Državnog ureda o socijalnom partnerszvu I da se određene djelatnosti mogu najbolje implementirati u razgovoru kod sektorskih vijeća. “ rekao je Željko Kalauz predsjednik Hrvatskog sindikata šumarstva rekapitulirajući razgovore na okruglom stolu u nedjelju 29. svibnja čija je tema bila Izazovi nastavka socijalnog dijaloga – Susret sektorskih sindikata i poslodavaca JIE. Osim Željka Kalauza Okruglom stolu su prisustvovali Darko Idžaković tajnik Sindikata drvne I papirne industrije, Tomislav Užarević predsjednik Sindikata inžinjera i tehničara šumarstva, Darko Puljić iz Spačve te Renato Radić Prima Grupa- HUP Udruženje drvne industrije.
Organizator 13.DRVNO -TEHNOLOŠKE KONFERENCIJE u Opatiji bio je Hrvatski drvni klaster i časopis Drvo. Suorganizatori su bili Hrvatska komora inžinjera šumarstva idrvne tehnologije, Udruženje drvno prerađivačke industrije HGK, pokrovitelji Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Grad Opatija i osoba velike radne energije i direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran.
Margareta Zouhar Zec
Post je objavljen 01.06.2016. u 23:51 sati.