Marketing
Most kao stranka: propast vođe i nepostojanje strukture
Sažetak:Još je prerano za ocjenu djelovanja stranke "Most nezavisnih lista" kao članice vladajuće koalicije (pardon, sporazuma). Može se međutim zaključiti da je Božo Petrov potrošio svoju karizmu. Izgubljena je šansa za promjenu hegemonog diskursa u Hrvata. S druge strane, stranka "Most nezavisnih lista" faktički ni ne postoji, jer nema nikakvih tijela osim predsjednika, nema strukturu ni aktivnosti. Trebala bi međutim do kraja ove godine održati stranački Sabor i birati novo vodstvo.
Puno je kontroverzi oko djelovanja Mosta u ova četiri mjeseca od izbora za Sabor. Može se o tome mnogo reći, ali u načelu se slažem, da treba tek vidjeti što će i koliko napraviti. Još je prerano za donošenje ocjene.
Međutim, uspjeh na izborima ovisio je o osobnoj popularnosti, dapače karizmi, njihovog čelnika. On je, KJTV [Kako Ja To Vidim] veliko razočaranje - za tu ocjenu, smatram, nije prerano.
Mislim da se karizma izgubila; prokockao ju je blefiranjem onda, kad je trebao biti iskren.
Karizmatska osoba privlači osobitu pažnju i postiže utjecaj time, što utjelovljuje neko načelo (odnosno, neki ljudi ga/ju tako doživljavaju). Govori nešto, što ljudi prepoznaju ne samo kao važno, nego kao artikulaciju nečega što i sami osjećaju i htjeli bi izreći, ali za to su slabije sposobni. Dobar govor trebao bi činiti i bolju osobu; a ona onda može i nas uzvisiti, kao kolektiv i pojedince. Franjo Tuđman je to postigao 1989.-1990.. ("Bolja osoba" i "uzvisiti" nema, naravno, neki apsolutni metafizički značaj; netko drugi to može doživjeti kao unižavanje, ili biti ravnodušan. Također, treba imati u vidu da nemaju samo vođe karizmu; druga dva bitna oblika su karizma učtelja i umjetnika.)
Jedna vidovnjakinja je to dobro izrazila odmah nakon izbora: »Božo Petrov ima karizmu, a ako bude pametan iskoristit će je u pozitivne stvari. (...) Konačno je došla situacija da mali čovjek progovori (...) MOST-ov uspjeh je (...) preslika snage naroda.«
Mjesec dana kasnije, Petrovljev stariji kolega po profesiji Vladimir Gruden odrekao je da Petrov ima stvarnu karizmu, zbog njegovog konfuznog ponašanja nakon izbornog uspjeha. Karizmatik je onaj koji zna želju većine i to većini ponudi. S druge strane, karizmatik je sam sa sobom riješio svoju nesigurnost. (...) Meni se ne čini da Božo Petrov manipulira, ali on jednostavno sam sebi ne vjeruje. (...) Nema nos, ne osjeća bilo naroda, nije odlučan i emocionalno je nestabilan. Ljudi osjećaju njegovu energiju, možda se i ne znaju najbolje izraziti, ali vide da tu nešto ne štima.«
Petrovljeva naracija, koja je obećavala svežinu, koja je zacrtavala mogućnost zaokreta, mogućnost sagledavanja novih horizonata, mogućnost promjene smjera... u nekoliko tjedana postala je ofucana, neuvjerljiva i lažna. (Politički govor je istinit ako je uvjerljiv i dok je uvjerljiv: ima bitnu performativnu komponentu.)
Petrovljeva način komunikacije (naracija plus neverbalni čimbenici), koji je privlačio pažnju i izazivao povjerenje, koji je imao potencijal uzdrmati hegemonu strukturu javnoga (političkog) diskursa (političkoga u širem smislu: sve što se tiče "polisa", općih interesa, ciljeva i vrednota, a ne puke borbe za političku moć) ubrzo ue rasuo svoj potencijal.
Hegemona struktura diskursa ("kulturna hegemonija" u gramšijevskom smislu) apsorbirala je izazov i ostala neuzdrmana, krećući se dalje po inerciji ranijega kretanja.
U tri mjeseca (pa i manje) proizgrao je ono, što je u tri godine (otkad se pojavio Most i Petrov kao kandidat za gradonačelnika Metkovića, privlačeći i širu pažnju) gradio.
Sad je Petrov KJTV važan i utjecajan jedino po službenom položaju kojeg trenutno zauzima u vladi, te kao onaj koji kontrolira 15 ruku u Saboru. Dok to traje, traje i njegov značaj. Bit će zanimljivo vidjeti, u svibnju iduće godine, hoće li se održati u Metkoviću.
Mostovci će možda napraviti dobrih stvari, ali taj generalni zaokret, promjena "atmosfere", diskurzivnog okvira, promjena osnovnih načina na koji se u javnosti biraju i nameću politički važne teme i kako se o njima diskutira - od toga ništa.
Također ništa od mogućnosti, koju bi eventalna promjena hegemonog diskurzivnog okvira otvorila: da se postepeno mijenja dominantna struktura društvenih odnosa, navika i očekivanja (kronističko-patronatsko-klijentelistička struktura, koja je nastala u razdoblju nakon 2SR zahvaljujući pobjedi masovnog pokreta na čelu s komunistima, te bez bitnih preinaka preživjela promjenu političkog režima i društvenog okvira), i struktura načina na koji se društvena stvarnost doživljava - kolektivnog mentaliteta (ono što se u historiji, kao znanosti o povijesti, u školi Anala, naziva "strukture dugog trajanja").
Sličan problem generalne neuspješnosti imale su KJTV i obje koalicijske vlade na čelu sa SDP-om, Račanova i Milanovićeva, iako su u pojedinostima načinile dobre stvari.
Naprotim, mislim da je prva Sanaderova vlada, nakon 2003., bila uspješna upravo na tom polju. (Ali je tema presložena da bih ulazio u rasčlambu ovdje.)
Također je uspješno djelovala ofanziva nacionalističke i klerikalne desnice od jeseni 2012., koja je išla u suprotnome smijeru od Sanaderove (te, uvelike, protiv nekih bitnih elemenata Tuđmanove politike, na koju se sporadično poziva). Pokrenuli su "Kulturkampf" i nametnuli svoje teme (spolni odgoj, istospolni brak, branitelji, jugoslaveni, lustracija...).
E sad, kad govorimo o tome što rade, pripremaju i što će raditi pojedini članovi Mosta, njihov saborski klub, njihovi ministri i drugi, pojavljuje se problem - a što to zapravo "Most nezavisnih lista" jest?
Naime, postoji registrirana politička stranka pod tim imenom, čiji je predsjednik Božo Petrov. Ali, u praksi, ono što postoji, ono što vidimo i doživljavamo kao "Most" zapravo je neformalna skupina pojedinaca, okupljenih oko Petrova i još nekolicine iz jezgra.
Je li uopće netko od izabranih zastupnika u međuvremenu pristupio Mostu kao stranci? Gradi li Most kao stranka nacionalnog nivoa nakakvu suvislu i trajniju stranačku struktura, koja se ne oslanja samo na osobne odnose?
To je pitanje organizacije, koje se može neko vrijeme ostaviti na stranu, čak možda i godinama, ali prije ili kasnije mora se postaviti.
Nedavni primjer iz istog područja je uspjeh nezavisne liste Ivana Grubišića 2011. godine u X. izbornoj jednici. Nije osnovana stranka, nego je postojao nekakav pokret, ali je ovisio isključivo o jednoj osobi. Ugasio se sam od sebe i nestao bez traga.
Iz ranije povijesti, možemo spomenuti Vladka Mačeka, koji je upravljao Hrvatskom seljačkom strankom osobno, jer formalne stranačke strukture, nakon ubojstva Stjepana Radića i uvođenja Šestojanuarske diktature, nisu funkcionirale.
To je bilo donekle razumljivo u uvjetima diktature, a odgovaralo je i tendencijama snažno prisutnim u Europi 1930-ih godinama. Mačeka su također nazivali "vođom", tada popularnim terminom (duče, firer, kaudiljo).
To se pokazalo ozbiljnom slabosti od 1941., kad je vođa neutraliziran (uz značajni vlastiti doprinos - potpuno se posivizirao u vrijeme kad na to nije bio prisiljen, od travnja do listopada 1941.).
Nasuprot tome, Josip Broz Tito, koji je od 1937. u ilegali okupio nekoliko desetaka ljudi koje je osobno odabrao i organizirao, trudio se oko formalne organizacije, s vrhuncem na Petoj partijskoj konferenciji krajem 1940.. KPJ ne bi mogla biti toliko djelotvorna od 1941. da je ostalo samo na osobnim vezama.
Most je, kao nacionalna snaga, nastao sticajem okolnosti. I koliko zasad vidim, ništa ne rade na sređivanju organizacijske strukture. Bitne stvari ovise o osobnim odnosima, a to je vrlo nestabilna situacija.
Pogledao sam Registar političkih stranaka RH na sajtu Ministarstva uprave. Most i dalje ima prijavljena samo dva organizacijska oblika: dva ogranka u Metkoviću (Centar i Sv. Nikola). Ništa drugo, nijedan ogranak!
Možete se on-line učlaniti u Most, ali što onda? Kao običan član neke stranke, da biste mogli djelovati, morate biti povezani u nekom teritorijalnom ili funkcionalnom obliku orgaziranja. tako možete direktno komunicirati s drugim članovima i članicama, znati kome se trebate obratiti s nekim svojim prijedlogom, kako možete sudjelovati u donošenju odluka itd..
Kao stranka, iako je na vlasti, "Most nezavisnih lista" je neaktivan. Na njihovom službenom sajtu, posljednja vijest je naslovljena "MOST SE U ZDRAVSTVU ZALAŽE ZA RJEŠENJA NA KORIST SVIH GRAĐANA, A NE PROPAGANDNE TRIKOVE" i datirana je 16. veljače 2016.. U tijeku mjesec dana nisu imali ništa novo poručiti građanima?
Davno sam se prijavio na njihovu listu da dobivam elektronsku poštu, ali u pola godine dobio sam dvije poruke.
Na sajtu, pod "Mostov insajder - aktualno" posljednja vijest je "Izborno i referendumsko zakonodavstvo – smjernice razvoja", od 26.11.2015..
Navedeno je da "Nacionalno vijeće" Mosta ima 14 članova, stanje 29.11.2015. (ni svi izabrani saborski zastupnici nisu članovi Nacionalnoga vijeća). Ali, to je i dalje ad-hoc, nestatutarno tijelo; nema podataka tko je odlučio o njegovom formiranju i sastavu.
Po Statutu, članak 12: »Sabor je najviše tijelo Mosta, a čine ga svi njegovi članovi dok broj članova Mosta ne prijeđe 200 članova, nakon čega Sabor čine predstavnici ustrojstvenih oblika Stranke s cijelog područja njenog djelovanja.«
Jeste li ikada čuli da se to najviše tijelo sastalo? Nekmoli nešto odlučivalo? Ima li Most više od 200 članova?
Osim Predsjednika stranke (izabranog od Sabora), po Statutu postoji i Predsjedništvo (također izabrano od Sabora), koje ima 9 do 13 članova. Jeste li čuli da se Predsjedništvo stranke "Most nezavisnih lista" nekad sastalo? Nikakvih informacija o sastavu i djelatnostima tog tijela na mrežnom sjedištu stranke nema.
Po Registru političkih stranaka, jedina osoba koja predstavlja i zastupa stanku Most nezavisnih lista je Božo Petrov, predsjednik. Nijedno drugo tijelo, kako izgleda, ni ne postoji.
E sad, Osnivački sabor Mosta je bio u prosincu 2012. (upis u Registar 25.1.2013.), a mandat je po Statutu četiri godine. To bi značilo da do kraja ove godine treba održati Sabor stranke, koji treba birati novog predsjenika, kao i predsjedništvo.
Bit će zanimljivo vidjeti, kako će to izgledati. Hoće li zastupnici Mosta u Saboru mirno prihvatiti, da predsjednika Mosta biraju samo članovi iz ona dva ogranka u Metkoviću? Ili će se stranačka struktura ipak proširiti, na možda više od 200 članova, pa će se pokrenuti neki formalnodemokratski proces?
Tko doživi, pričat će.
Post je objavljen 18.03.2016. u 14:04 sati.