Marketing
ZAŠTO SE LIHVA U HRVATSKOJ KROZ VISOKE KAZNE NE UČINI NEISPLATIVOM?
TELEFONSKI ZAJAM
Ovako sofisticirano složene nelegalne, protuzakonite ponude za pozajmicu novca, u ruke su došle vjerojatno mnogima koji razmišljaju o pozajmici novca, jer im je novac potreban . Posljednjih nekoliko dana primjetila sam da je upravo ovaj letak u više kvartova u gradu Zagrebu prisutan; razbacan pred ulazima u zgrade, pred ulazima u neke trgovine, u tramvaju, čak i u parku.
Opasnost ovog letka je u tome što ništa ne objašnjava komintentu koji će pozajmiti novac, ne govori o visini kamate već samo piše “ dvije minute za prijavu, a 15 minuta za isplatu” . A ta kobna prijava je vjerojatno broj OJB-a , preko kojeg lihvar kasnije zajam naplačuje uz visoke kamate i teške uvjete.
Ovakav način pozajmice upučuje na činjenicu da iza navedenog telefonskog broja stoji mreža ljudi kojima je dostupan veliki broj podataka o građanima.
POSTOJI LI VEZA IZMEĐU MINIMALNE PLAĆE I PONUDE KREDITA
KOJI POSTAJU LIHVARSKI?
Hrvatska Vlada minimalnu plaću već nekoliko godina drži u rasponu od 3 000 - 3 120 kuna. Tu plaću u Hrvatskoj prima najmanje 50 000 zaposlenih, a ta plaća ruši svako ljudsko dostojanstvo obitelji koja od te plače živi jer nizašto nije dostatna . Ali ta ista Vlada ništa ne čini da suzbije lihvu i lihvarske kredite koji su se u proteklih 25 godina u Hrvatskoj više puta pojavljivali u raznim oblicima sa istim ciljem da na svaki način građanima otuđe što više njihova novca. Lihvarski krediti bili su i krediti u švicarskim francima kojim su banke pod okriljem hrvatskih bankarskih zakona otvoreno pljačkale građane, a što je bivši ministar finacija Boris Lalovac svojim odlućnim stavom, argumentima i upornošću ipak uspio zaustaviti. Često se oglas o posudbi novca može vidjeti na izlogu napuštene trgovine, uz pločnik. Pred pokretnim stepenicama Importane centra na Tomislavovu trgu često stoje mlade osobe koje dijele letke za pozajmicu novca prolaznicima. Razlika između tih letaka i ovog je u tome što tamo piše visina kamate uz koju se novac posuđuje.
Oštećenici Reifeizen štednih i drugih zadruga traže da se ponište svi štetni ugovori dok se čeka odluka o njima. Predstavnici svih austrijskih zadruge i njihovi opunomoćenici nude dužnicima nove kreditne uvjete. Vlada RH tri godine ne poduzima ništa, a građane otoka Raba, gdje je štedno kreditnIh zadruge najviše izrabljuju građane koji strepe od ovrha i deložacija. Zato traže poništenje svih štetnih ugovora. Sudovi su se ograđivali jer su tumačili kako su ugovori sklopljeni sa stranim bankama.
Da li je to slučajna ili namjerno stvorena lihva? Da li je Hrvatska u tom kontekstu pravna država?
Margareta Zouhar Zec
Post je objavljen 17.03.2016. u 01:59 sati.