Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/crostojkovic1958

Marketing

SPISAK NEPRIJATELJA PROTIV HRVATSKE BR. 3



DOKMANOVIĆ, NIKOLA, (Ilija), zvani Remo, rođen 4.04.1951. god. u Ogulinu, Srbin, u drugoj polovici rujna 1991. god. u Plaškom, općina Ogulin, preuzeo ulogu predsjednika Izvršnog odbora novoosnovane Općine Plaški, sa ciljem da taj dio teritorija RH otcijepi radi stvaranja tzv. SAO Krajine i onemogući funkcioniranje legalno izabrane hrvatske vlasti. Pri tome mu je pomagao Milan Radmanović koji je preuzeo ulogu zamjenika predsjednika novoosnovane Općine, te su zajednički radili na stvaranju pobunjeničkih jedinica koje su ratovale protiv RH.

DOROTIĆ, MIĆO, (?), iz Doljana, bio zapovjednik odjeljenja koje je u lipnju 1993. god. izvršilo oružani prepad na kamion u kojem se nalazilo jedanaest hrvatskih vojnika. Pri tom napadu ubili su jednoga hrvatskog vojnika, a jednog ranili.

DOZET, ĐOKO, (Milan), rođen 29.03.1958. god. u Gospiću, Srbin, kao kapetan neprijateljske srbočetničke vojske sudjelovao u sustavnom razaranju gradova Gospića, Perušića i Starog Ličkog Osika, tijekom 1991. god. Na području koje su okupirali Srbi ubijeno je više građana tijekom rujna 1991. god. U selu Širokoj Kuli ubijeno je trinaest staraca, žena i djece. Od dalekometnog topništva na području Gospića, Perušića i Ličkog Osika tekođer je smrtno stradalo više osoba.

DRAGANIĆ, PETAR, (Stevo), rođen 27.02.1941. god. u Gračacu, prebivalište u Ličkom Osiku, općina Gospić, Srbin, u vremenskom razdoblju od 4. studenoga 1992. god. pa nadalje u Ličkom Osiku, općina Gospić, pristupio pobunjeničkim srpskim postrojbama, zadužio naoružanje i opremu te sudjelovao u borbama protiv hrvatske vojske.

DRAGIČEVIĆ, ZORAN, (Đuro), rođen 26.01.1972. god. u Golubiću, općina Obrovac, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

DRAGIĆ, BRANKO, iz Ličke Jasenice, Srbin, bio pripadnik srpskih paravojnih snaga u tzv. SAO Krajini. Pripadao je mješovitoj topničkoj postrojbi (bio je poslužitelj topova od 100 mm – T12), koja se nalazila na srpskom pobunjeničkom položaju kod Vojnovca, općina Ogulin, odakle su tukli topništvom po Špehar Selu.

DRAKULA, DRAGOMIR, (Savo), zvani Drago, rođen 4.08.1960. god. u Otočcu, Srbin, sa skupinom pobunjenih Srba dana 24. rujna 1991. god. između 12,00 i 12,30 sati, nakon što su u selu Babić Most, općina Otočac, iz minobacača pogodili i srušili crkveni toranj katoličke crkve, ušao u selo, došli do kuće civila hrvatske nacionalnosti Bože Babića, te iz pješačkog naoružanja ubili Božu i Željka Babića te Ružu Jurković.

DUBAIĆ, SIMO, (Špiro), zvani Špiro, rođen 1.09.1923. god. u Kistanjama, općina Knin, Srbin, dana 17. studenoga 1990. god. u predjelu “Prezid” sa skupinom istomišljenika na magistralnoj cesti Obrovac – Gračac minirao kamene usjeke kako bi postavio barikadu. Istog dana je na toj barikadi u 21,30 sati ispod tunela Prezid od strane pripadnika ove skupine pucano na teretno vozilo u kojem su se nalazili civili hrvatske nacionalnosti, koji su tada zadobili teške povrede.

DUGANDŽIJA, DUŠAN, (Jovo), rođen 17.06.1955. god. u Varaždinu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu.

DUGANDŽIJA, JOVAN, (Dušan), rođen 6.04.1929. god. u Starom Selu, općina Otočac, prebivalište u Starom Selu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu.

DUGANDŽIJA, ŽELJKO, (Isak), rođen 8.09.1960. god. u Otočcu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu.

DUKIĆ, BORISLAV, (Miloš), rođen 16.11.1953. god. u Ploči, općina Gračac, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama tzv. SUP-a Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

ĐAKOVIĆ, JOVAN, (Ilija), rođen 17.01.1941. god. u Mogoriću, općina Gospić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednim dijelom time bilo natjerano na bijeg.

ĐUKIĆ, MIRKO, (Dane), rođen 26.08.1962. god. u Udbini, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednim dijelom time bilo natjerano na bijeg.

ĐUKIĆ, MIRKO, (Ilija), rođen 15.04.1950. god. u Kurjaku, općina Titova Korenica, prebivalište u Gospiću, Srbin, od 26. rujna 1992. god. pa nadalje na području Like, u cilju nasilnog obaranja ustavno-pravnog poretka RH, otcjepljenja dijela hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. Krajine i pripajanja iste tzv. velikoj Srbiji, sudjelovao kao pripadnik pobunjeničkih postrojba u ratnim operacima protiv legalnih snaga RH. U televizijskom intervjuu, koji je dao na položaju pobunjenih Srba, prijetio je “ustašama” govoreći da je vojska tzv. SAO Krajine spremna u svakom trenutku otvoriti vatru po “ustaškim” položajima i zauvijek s njima obračunati.

ĐUKIĆ, PETAR, (Dane), rođen 29.07.1965. god. u Gospiću, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednim dijelom time bilo natjerano na bijeg.

ĐUKIĆ, SPASO, (Dmitar), rođen 8.08.1943. god. u Kurjaku, općina T. Korenica, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednim dijelom time bilo natjerano na bijeg.

ĐURAŠKOVIĆ, BRATISLAV, (Nikola), zvani Dugi, rođen 21.08.1951. god. u Prokuplju, prebivalište u Novom Beogradu (Srbija), Srbin, u veljači 1993. god. dobio poziv od Ureda za obranu u Novom Beogradu, a onda upućen u Bubanj Potok. Tu su bili i ostali dragovoljci; zadužili su vojnu odoru, a zatim su prebačeni u Knin. Imenovani je u Kninu dobio naoružanje, maskirnu odoru i bio upućen u Korenicu. Na području Korenice ostao je sedam dana, a potom je prebačen na pobunjenički srpski položaj u Vrhovinama. U Vrhovinama je obavljao logističke poslove. Poznato mu je da je Srbija slala svoje ljude kao dobrovljce da se bore protiv Hrvatske. Na području Gračaca vidio je “arkanovce”, a Slobodana Markovića je upoznao u Vrhovinama.

FILIPOVIĆ, DOJČIN, (Obrad), rođen 22.09.1955. god. u Donjoj Guštrici, općina Lipljani, Srbin, dana 5. lipnja 1995. god. dragovoljno pristupio paravojnim postrojbama u Republici Srbiji. U mjestu Tara zadužio osobno naoružanje i smb-odoru sa zelenom beretkom, te došao iz SFRJ na tada okupirana hrvatska područja u Vojnić i Petrovu Goru, gdje radi na osiguranju objekata.

GLEDIĆ, VUKAŠIN, (Stevo), rođen 3.01.1952. god. u Bovićima, općina Vrginmost, bojnik (major) JNA, Srbin, bio pripadnik posebne “grupe za sigurnost”. Navedena skupina je djelovala sve do početka 1992. god. Sjedište im je u početku bilo u Zagrebu, u Maksimirskoj 63, a zatim je premješteno u Bihać, u Lovačku kuću. Zadaci su im bili: raspodjela oružja srpskom pučanstvu u Lici, Baniji i Kordunu, civilno i vojno ustrojavanje okupatorske vlasti, davanje uputa, planiranje i organiziranje, te rukovođenje oružanim akcijama pobunjenih Srba. U suradnji sa JNA skupina oružano napada dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije i otcjepljenja, radi stvaranja tzv. Krajine na području općina Karlovca, Duge Rese i Ogulina. Glede provedenih opisanih aktivnosti i pod utjecajem pojedinih članova skupine, pripadnici srpskih paravojnih postrojba na okupiranom dijelu RH počinili su mnoge zločine, među kojima ističemo zločin nad civilima u Saborskom, općina Ogulin, teroristički napad i ubojstvo trojice pripadnika MUP-a u Budačkoj Rijeci, općina Karlovac, i četvorice pripadnika MUP-a u Žutoj Lokvi, općina Otočac, teroristički čin miniranja pruge u Gomirju, općina Vrbovsko, miniranje RTV odašiljača na Mirkovici, općina Vrbovsko. Kao pripadnik ove terorističke skupine djelovao je na području grada Zagreba.

GLIGORIJEVIĆ, MIROSLAV, (Radenko), rođen 26.01.1969. god. u Gospiću, prebivalište u Ličkom Osiku, općina Gospić, Srbin, u prosincu 1991. god. zadužio naoružanje i streljivo, te dobio zadatak čuvanja zgrade. Nakon godinu i pol dobo je premještaj i otišao na neprijateljski pobunjenički položaj u blizini Ličkog Osika, gdje je ostao dva tjedna. S ovog položaja premješten je na položaj Urije s kojeg je pobjegao kući, uslijed oslobodilačke akcije HV-a “Oluje”. Sve ovo vrijeme bio je pripadnik XVIII. brigade tzv. Vojske SAO Krajine. Zapovjednik mu je bio Nikola Mašić.

GLIGORIJEVIĆ, RADENKO, (Sreten), rođen 12.02.1940. god. u Zemunu, općina Zemun, prebivalište u Ličkom Osiku, općina Gospić, Srbin, u siječnju 1992. god. zadužio naoružanje i streljivo, te bio raspoređen na stražu u Ličkom Osiku. Zapovjednik straže bio je Nikola Mašić. S ovog položaja bio je prebačen u Oštrovicu gdje je također davao stražu, a zapovjednik straže bio je Milan Mašić. Tu je proveo oko godinu dana, a odatle je premješten u Urije kod Ličkog Osika. Tu je ušao u sastav 1. voda 2. čete pod zapovjedništvo Boška Potkonjaka.

GLJUK, ZVONKO, (Andrija), rođen 2.03.1965. god. u Bosanskoj Gradiški, prebivališšte u Šapcu, Srbin, u rujnu 1991. god. otišao iz Bosanske Gradiške u Šabac. U veljači 1993. god. Vojna mu je policija donijela mobilizacijski poziv i odvezla ga u Bubanj Potok. U Bubanj Potoku je dobio smb-odoru i vojnu knjižicu. Istog dana upućen je u Knin, a odmah potom u Korenicu gdje je dobio automatsku strojnicu i maskirnu odoru. Ubrzo je iz Korenice prebačen na pobunjenički srpski položaj u Vrhovinama. Imao je zdravstvenih prblema, pa je odlazio u Šabac i ponovno se vraćao. Kada je došlo do negodovanja, dobrovoljci iz Srbije su 13. ožujka 1993. god. odlučili otići u Srbiju. Među njima je bio i imenovani. Krenuli su i pogriješili pravac, tako da su ih uhitili pripadnici MUP-a RH na području Karlovca.

GOJIĆ, SRETEN, (Slobodan), rođen 29.05.1969. god. u Gospiću, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

GOLUBOVIĆ, RADMILO, (Stanislav), zvani Golub, rođen 12.08.1956. god. u Mladenovcu, prebivalište u Mladenovcu, Srbin, u rujnu 1991. godime mobiliziran na području Mladenovca i otišao na pobunjeničke srpske položaje u Šidu. U srpnju 1992. god. odlazi u Tenju, i tu boreći se protiv legalne vojske RH biva ranjen. Nakon pauze, ponovno je mobiliziran u veljači 1993. god., kada ga je Vojna policija odvela u Bubanj Potok, a odatle je bio prebačen u Korenicu. Kod sebe je imao maskirnu odoru, a u Korenici je dobio automatsku strojnicu. Kada je došlo do negodovanja, dobrovoljci iz Srbije su 13. ožujka 1993. god. odlučili otići u Srbiju. Među njima je bio i imenovani. Krenuli su i pogriješili pravac, tako da su ih uhitili pripadnici MUP-a RH na području Karlovca.

GRAHOVAC, MILAN, (Dušan), rođen 12.09.1939. god. u Plaškom Latinu, općina Plaški, Srbin, u kolovozu 1991. god. kao dragovoljac pristupa nelegalnim srbočetničkim postrojbama tzv. RSK u Plaškom, gdje dobija streljivo i oružje, te smb-odoru. Do kolovoza 1993. god. drži seoske straže, a potom prelazi u Plaščansku brigadu u jedinicu za vezu, u mjestu Latinu, gdje je ostao sve do “Oluje”. Pripadnici HV su ga uhitili u Glini.

GRBA, BRANKO, (Nikola), rođen 27.05.1955. god. u Ličkoj Jasenici, općina Ogulin, prebivalište u Ličkoj Jasenici, Srbin, prihvatio mobilizacijskio poziv pobunjenih Srba iz Ličke Jasenice u kolovozu 1991. god. Tom prilikom zadužio je naoružanje, streljivo i odoru. Raspoređen je u mjesnu stražu. Ubrzo su pobunjenici osnovali pobunjeničku postrojbu tzv. Ličko-jaseničku četu koja je pripadala tzv. Plašćanskoj brigadi. “Četa” je bila na položajima: Glibodolski Križ, Korač prema cesti za Dabar, Konjska Glava. Na ovim položajima je bio sve do travnja 1992. god., a tada je premješten za vozača u Plašćanskoj brigadi. Zapovjednici “Plašćanke brigade” bili su bojnik (“major”) Boca – Milan Šušnjar, pukovnik JNA Nikola Grahovac, pukovnik JNA Ninković, a posljednji zapovjednik bio je pukovnik Mile Milivojević koji je došao iz Srbije. Na ovo područje su u ožujku i travnju 1995. god. došli “šešeljevci” iz Srbije, a bili su raspoređeni na područje Korača, Kraljeve Drage, Dangube i Žutnika.

GRBA, JOVO, (?) iz Međaša, Srbin, kao pripadnik mješovite topničke jedinice pobunjenih Srba koja se nalazila kod Vojnovca, općina Ogulin, u ožujku 1993. god. sudjelovao u topničkom napadu na Špehar Selo. Njegov borbeni zadatak bio je izračunavanje koordinata.

GRBIĆ, DUŠAN, (Đuro), rođen 12.12.1948. god. u Zrmanji, općina Gračac, boravište u Novom Beogradu (Srbija), Srbin, tijekom 1991. god. u vrijeme oružane pobune JNA i drugih srpskih, nelegalnih postrojba protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske radi stvaranja tzv. SAO Krajine, pristupio ovim pobunjeničkim postrojbama na području općine T. Korenica. Nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “XVIII. ličkog korpusa” i dalje sudjeluje u oružanim napadima protiv vojske Republike Hrvatske na području općine T. Korenice sa ciljem okupacije ovog dijela hrvatskog teritorija i stvaranja tzv. Velike Srbije.

GRKOVIĆ, BRANKO, (Milan), rođen 1.03.1949. god. u mjestu Latin, općina Plaški, Srbin, u vremenskom razdoblju od rujna 1991. god. dragovoljno pristupio paravojnim srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine na području Plaškog, u sastavu kojih je borbeno djelovao po pripadnicima HV i redarstvenim snagama. Nakon 10. svibnja 1995. god. bio je pripadnik III. korpusa paravojske tzv. RSK, te time bio sudionikom oružanih napada koji su lokalno nesrpsko stanovništvo protjerali.

GRUBIŠIĆ, DUŠAN, (Svetozara), rođen 31.08.1960. god. u selu Raduč, općina Gospić, Srbin, pristupio paravojnim četničkim postrojbama tzv. SAO Krajine, u sastav “Martićeve milicije” PU Gospić. Naoružan vršio je kontrolu prometnica postavljajući barikade u Gospiću, tijekom 1991. god.

GRUBOR, ZORAN, (Niko), 8.06.1969. god. u Ivanjskoj, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici Gračac, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama na ovom području aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

GRUIČIĆ, BOGDAN, (Ilija), rođen 24.02.1951. god. u Studencima, općina Gospić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

GVOZDIĆ, MIRKO, (Dragan), rođen 9.03.1941. god. u Čađavskom Lugu, općina Podravska Slatina, Srbin, tijekom 1991. god. u vrijeme oružane pobune JNA i drugih srpskih, nelegalnih postrojba protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske, radi stvaranja tzv. SAO Krajine, pristupio ovim pobunjeničkim postrojbama na području općine T. Korenica. Nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “XVIII. ličkog korpusa” i dalje sudjeluje u oružanim napadima protiv legalne vojske Republike Hrvatske na području općine T. Korenice sa ciljem okupacije ovog dijela hrvatskog teritorija i stvaranja tzv. Velike Srbije.

HRUSTIĆ, IFET, (Šaban), rođen 1.04.1960. god. u Hripavcima, općina Ključ, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici Gračac, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

ILMIĆ, NEDJELJKO, (Sulejman), rođen 29.12.1963. god. u Gospiću, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo protjerano.

ILMIĆ, SULEJMAN, (Derviš), rođen 1.08.1944. god. u Gornjoj Barskoj, općina Cazin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo protjerano.

IVANČEVIĆ, ZDRAVKO, (Jovo), rođen 13.07.1961. god. u Kninu, prebivalište u Gospiću, Srbin, tijekom 1990. god. u Počitelju, zajedno s ostalim mještanima sela Počitelj (srpske nacionalnosti), a radi stvaranja tzv. SAO Krajine, naoružan stražario, vršio kontrolu osoba, sve u cilju sprječavanja ulaska i djelovanja legalnih vlasti Republike Hrvatske.

IVANIĆ MILAN, (Dane), rođen 6.09.1968. god. u Gračacu, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

JAKŠIĆ, ĐOKO, (Nikola), rođen 16.07.1947. god. u Plaškom, prebivalište u Plaškom, općina Ogulin, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., u vrijeme agresije JNA i drugih paravojnih srbočetničkih postrojba na Republiku Hrvatsku radi nasilnog obaranja njenog ustavno-pravnog poretka i legalno izabranih organa vlasti, te otcjepljenja dijela hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. Krajine, pristupa paravojnim postrojbama koje se osnivaju u Plašćanskoj dolini, općina Ogulin. U sastavu ovih postrojba sudjeluje u oružanim napadima protiv RH – u napadu na Saborsko, kojom prilikom su ubijeni, uhićeni i odvedeni u nepoznatom pravcu civili hrvatske nacionalnosti. Saborsko je potpuno razoreno, dok su ostali mještani hrvatske nacionalnosti protjerani.

JAKŠIĆ, MILAN, (Dane), rođen 20.10.1947. god. u Glogovu, općina Gračac, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

JAKŠIĆ, MILORAD, (Jovo), rođen 6.04.1951. god. u Glogovu, općina Gračac, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

JANČIĆ, MANE, (Mićo), rođen 5.02.1956. god. u Trojvrhu, općina Ogulin, Srbin, koncem rujna 1991. god. raskinuo radni odnos u Rijeci, te se u listopadu iste godine dragovoljno priključio paravojnim srpskim postrojbama na području Plaškog, Plaščanskoj brigadi, II. bataljunu, II. četi, I. vodu, u kojima je vojno djelovao na području Plaškog, Josipdola i Ogulina, sve do uhićenja 6. kolovoza 1995. god.

JANJATOVIĆ, BRANISLAV, (Petar), rođen 14.04.1951. god. u Otočcu, prebivalište u Otočcu, Srbin, bio pripadnik srpskih paravojnih postrojba od srpnja 1991. do siječnja 1992. god. Tijekom 1991. god. na području Srpskog Polja i zaseoka Janjetovića, Štula, Bjeljevina i Rostruna, držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno nastanjanim hrvatskim pučanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjećaj nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se glavni stožer oružane pobune. Sudjelovao je u terorističkim akcijama, čineći miniranja na navedenim područjima. Kao pripadnik srpskih paravojnih snaga organizirao je nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu, postavljao straže, te u rujnu 1991. god. bio sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje, kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje.

JANJATOVIĆ, ĐOKO, (Nedjeljko), rođen 10.01.1965. god. u Srpskom Polju, prebivalište u Srpskom Polju, općina Otočac, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. god. organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu i postavljao straže. Bio je sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje u rujnu 1991. god., kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje.

JANJATOVIĆ, ĐURO, (Simo), zvani Šurjak, rođen 15.05.1941. god. u Srpskom Polju, prebivalište u Srpskom Polju, općina Otočac, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. god. organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu i postavljao straže. Bio je sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje u rujnu 1991. god., kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje.

JANJATOVIĆ, ILIJA (Nedjeljko), rođen 9.05.1962. god. u Srpskom Polju, prebivalište u Srpskom Polju, općina Otočac, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. god. organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu i postavljao straže. Bio je sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje u rujnu 1991. god., kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje.

JANJATOVIĆ, MILE, (Nedjeljko), zvani Markov, rođen 20.03.1942. god. u Srpskom Polju, općina Otočac, prebivalište u Srpskom Polju, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. god. organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu i postavljao straže. Bio je sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje u rujnu 1991. god., kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje. Tijekom 1991. god. na području Srpskog Polja i zaseoka Janjetovića, Štula, Bjeljevina i Rostruna držao je noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno nastanjanim hrvatskim pučanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjećaj nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se glavni stožer oružane pobune. Sudjelovao je u terorističkim akcijama, čineći miniranja na navedenim područjima.

JANJATOVIĆ, MILORAD, (Nikola), rođen 27.02.1970. god. u Otočcu, prebivalište u Srpskom Polju, općina Otočac, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. god. organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu i postavljao straže. Bio je sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje u rujnu 1991. god., kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje. Tijekom 1991. god. na području Srpskog Polja i zaseoka Janjetovića, Štula, Bjeljevina i Rostruna držao je noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno nastanjanim hrvatskim pučanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjećaj nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se glavni stožer oružane pobune. Sudjelovao je u terorističkim akcijama, čineći miniranja na navedenim područjima.

JANJATOVIĆ, NIKOLA, (Petar), zvani Avram, rođen 5.01.1945. god. u Srpskom Polju, općina Otočac, prebivalište u Srpskom Polju, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. god. organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu i postavljao straže. Bio je sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje u rujnu 1991. god., kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje. Tijekom 1991. god. na području Srpskog Polja i zaseoka Janjetovića, Štula, Bjeljevina i Rostruna držao je noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno nastanjanim hrvatskim pučanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjećaj nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se glavni stožer oružane pobune. Sudjelovao je u terorističkim akcijama, čineći miniranja na navedenim područjima.

JANJATOVIĆ, NIKOLA, (Jovan), zvani Janjac, rođen 13.12.1951. god. u Srpskom Polju, općina Otočac, prebivalište u Srpskom Polju, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. god. organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu i postavljao straže. Bio je sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje u rujnu 1991. god., kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje. Tijekom 1991. god. na području Srpskog Polja i zaseoka Janjetovića, Štula, Bjeljevina i Rostruna držao je noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno nastanjanim hrvatskim pučanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjećaj nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se glavni stožer oružane pobune. Sudjelovao je u terorističkim akcijama, čineći miniranja na navedenim područjima.

JANJATOVIĆ, PREDRAG, (Đuro), zvani Šuljar, rođen 29.12.1970. god. u Otočcu, prebivalište u Srpskom Polju, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. god. organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu i postavljao straže. Bio je sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje u rujnu 1991. god., kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje.

JELOVAC, NIKOLA, (Budo), rođen 31.03.1957. god. u Otočcu, prebivalište u Korenici, Srbin, tijekom rujna 1991. god. na području Nove Kršlje, općina Slunj, u uvjetima oružane agresije JNA i nelegalnih pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio neprijateljskim postrojbama te iz Kordunskog Ljeskovca dovozio oružje koje je noću dijelio mještanima srpske nacionalnosti od kojih je formiran “Odred Mašvina – TO SAO Krajina”. Ovaj je odred, kojega je i on bio pripadnik, sudjelovao u napadu i okupaciji Rakovice i Drežnikgrada, te šireg područja gdje živi pretežno hrvatsko pučanstvo, koje je ovim napadom protjerano sa svojih ognjišta.

JERKOVIĆ, BOŽO, (Ilija), rođen 2.02.1954. god. u Gospiću, prebivalište u Gospiću, Srbin, i nakon 25. rujna 1992. god. ostao u redovima pobunjenih Srba i nastavio oružano djelovati protiv suvereniteta Republike Hrvatske. Imenovani je u razgovoru s reporterom iz studija Gračac Milom Soviljem dao sljedeću izjavu: “Ustaše su nam zapalile jednu kuću, a mi ćemo za uzvrat gađati tenkovskom i minobacačkom paljbom po civilnim i drugim ciljevima u Gospiću i njegovoj okolici.”

JERKOVIĆ, ILIJA, (Janko), rođen 15.03.1973. god. u Slunju, prebivalište u Korenici, Srbin, tijekom rujna 1991. god. na području Nove Kršlje, općina Slunj, u uvjetima oružane agresije JNA i nelegalnih pobunjeničkih postrojba tzv. SAO Krajine pristupio neprijateljskim postrojbama te iz Kordunskog Ljeskovca dovozio oružje koje je noću dijelio mještanima srpske nacionalnosti od kojih je formiran “Odred Mašvina – TO SAO Krajina”. Ovaj je odred, kojega je i on bio pripadnik, sudjelovao u napadu i okupaciji Rakovice i Drežnikgrada, te šireg područja gdje živi pretežno hrvatsko pučanstvo, koje je ovim napadom protjerano sa svojih ognjišta.

JOVANOVIĆ, VLADIMIR, (Radoslav), rođen 8.09.1934. god. u Mladenovcu, prebivalište u Mladenovcu (Srbija), Srbin, svojom prijavom u vojsku želio osloboditi vojske sina, što su u Mladenovcu prihvatili, pa su ga u veljači 1993. god. uputili u Bubanj Potok. Tu je dobio vojnu iskaznicu na kojoj je bila kratica “ŠTIT”. Zadužio je naoružanje i opremu, a nakon dva dana krenuo je u Korenicu. U Korenici ih je primio pukovnik Milivojević i rasporedio ga na pobunjeničke srpske položaje u Vrhovinama, gdje je bila smještena 50. brigada pobunjeničke srpske vojske. Prema zapovjedio putovao je u Kragujevac i dovozio tehničko-materijalna sredstva za potrebe pobunjenika. U ožujku 1993. god. trebao je krenuti u Ćupriju (Srbija), pa je i pošao zajedno sa Slobodanom Markovićem i skupinom pobunjenika, ali ih je hrvatska policija uhitila u predgrađu Karlovca.

JOVETIĆ, BRANKO, (Đuro), zvani Šinjar, rođen 15.06.1946. god. u Ogulinu, prebivalište u L. Jasenici, općina Ogulin, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., u vrijeme agresije JNA i drugih paravojnih srbočetničkih postrojba na Republiku Hrvatsku radi nasilnog obaranja njenog ustavno-pravnog poretka i legalno izabranih organa vlasti, te otcjepljenja dijela hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. Krajine, pristupa paravojnim postrojbama koje se osnivaju u Plašćanskoj dolini, općina Ogulin. U sastavu ovih postrojba sudjeluje u oružanim napadima protiv RH – u napadu na Saborsko, kojom prilikom su ubijeni, uhićeni i odvedeni u nepoznatom pravcu civili hrvatske nacionalnosti. Saborsko je potpuno razoreno, dok su ostali mještani hrvatske nacionalnosti protjerani.

JOVETIĆ, ILIJA, (Milan), zvani Vasa, rođen 15.08.1946. god. u L. Jasenici, općina Ogulin, prebivalište u L. Jasenici, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., u vrijeme agresije JNA i drugih paravojnih srbočetničkih postrojba na Republiku Hrvatsku radi nasilnog obaranja njenog ustavno-pravnog poretka i legalno izabranih organa vlasti, te otcjepljenja dijela hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. Krajine, pristupa paravojnim postrojbama koje se osnivaju u Plašćanskoj dolini, općina Ogulin. U sastavu ovih postrojba sudjeluje u oružanim napadima protiv RH – u napadu na Saborsko, kojom prilikom su ubijeno više civila hrvatske nacionalnosti. Uhićeni su i odvedeni u nepoznatom pravcu civili hrvatske nacionalnosti Petar Bičanić, Ana Bičanić, Mile Bičanić, Nikola Bičanić, Kata Dumenčić, Nikola Dumenčić, Marta Matovina, Jure Vuković i Marija Vuković. Saborsko je potpuno razoreno, dok su ostali mještani hrvatske nacionalnosti protjerani.

JURAN, MIROSLAV, (Mijo), rođen 30.4.1962. god. u Velikoj Gorici, poslijednje prebivalište u Velikoj Gorici, kapetan JNA, Hrvat, bio pripadnik posebne “grupe za sigurnost”. Navedena skupina je djelovala sve do početka 1992. god. Sjedište im je u početku bilo u Zagrebu, u Maksimirskoj 63, a zatim je premješteno u Bihać, u Lovačku kuću. Zadaci su im bili: raspodjela oružja srpskom pučanstvu u Lici, Baniji i Kordunu, civilno i vojno ustrojavanje okupatorske vlasti, davanje uputa, planiranje i organiziranje, te rukovođenje oružanim akcijama pobunjenih Srba. U suradnji sa JNA skupina oružano napada dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije i otcjepljenja, radi stvaranja tzv. Krajine na području općina Karlovca, Duge Rese i Ogulina. Glede provedenih opisanih aktivnosti i pod utjecajem pojedinih članova skupine, pripadnici srpskih paravojnih postrojba na okupiranom dijelu RH počinili su mnoge zločine, među kojima ističemo zločin nad civilima u Saborskom, općina Ogulin, teroristički napad i ubojstvo trojice pripadnika MUP-a u Budačkoj Rijeci, općina Karlovac, i četvorice pripadnika MUP-a u Žutoj Lokvi, općina Otočac, teroristički čin miniranja pruge u Gomirju, općina Vrbovsko, miniranje RTV odašiljača na Mirkovici, općina Vrbovsko. Kao pripadnik ove terorističke skupine djelovao je na području grada Zagreba.

KANLIĆ, MIĆO (Stevan), rođen 27.11.1965. god. u Novom Sadu, prebivalište u Mladenovcu (Srbija), Srbin, pozvan od Udruženja Srba iz Krajine u Beograd u listopadu 1991. god. i preko Vojnog odsjeka upućen u popunu milicije u tzv. Krajini. U studenome 1991. god. počeo je vršiti milicijsku službu u Lici i ostao sve do 14. veljače 1992. god. Tada ga Vojni odsjek poziva da se javi u Ured “Krajine” u Beogradu. Javivši se u Ured, biva upućen u “srpsku miliciju” na području Drvara, pa na područje Oštrlja i Banje Luke. U veljači 1993. god. bio je raspoređen na područje Okučana, a zatim u Korenicu. Tu se javio u “stanicu milicije” i bio raspoređen u Vrhovine. U ožujku 1993. god. je trebao krenuti u Srbiju, pa je i pošao zajedno sa Slobodanom Markovićem i skupinom pobunjenika, ali ih je hrvatska policija uhitila u predgrađu Karlovca.

KANGRGA, MILOŠ (Branko), rođen 3.04.1939. god. u Podumu, općina Otočac, prebivalište u Podumu, Srbin, u kolovozu 1991. god. u Podumu zadužio naoružanje od Milana Kangrge i priključio se pobunjeničkim srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine. Poslije toga zadužen je Marijan Jovo da organizira stražu u mjestu. Imenovani pristupa u tzv. TO Vrhovine i prihvaća obnašati straže i na takav način spriječava ulazak službene hrvatske vlasti na ovo područje.

KARAPANDŽA, MILE, (Marko), zvani Majn, rođen 21.08.1947. god. u Gornjoj Trebinji, općina Skakavac, Srbin, tijekom listopada 1991. god. sudjelovao kao pripadnik nelegalnih neprijateljskih postrojba tzv. TO Trebinja, zajedno sa drugim mještanima Trebinje u postavljanju barikada, te vršenju danonoćnih straža i kontroli ulaska i izlaska u mjesto, pri čemu je bio naoružan i u smb-odori. Nakon 10. svibnja 1995. god., na području Brođana bio je pripadnik XI. brigade XXI. korpusa paravojske tzv. RSK sa ciljem sprječavanja ulaska legalne vlasti RH na taj dio hrvatskog teritorija. Pripadnici HV-a su ga zarobili na neprijateljskom položaju gdje je oružano djelovao protiv HV-a za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluje”.

KLIPA, MILE (Rade), rođen 3.07.1947. god. u Klipinom Brdu, općina Karlovac, poslijednje prebivalište u Karlovcu, bivši djelatnik MUP-a, bio pripadnik posebne “grupe za sigurnost”. Navedena skupina je djelovala sve do početka 1992. god. Sjedište im je u početku bilo u Zagrebu, u Maksimirskoj 63, a zatim je premješteno u Bihać, u Lovačku kuću. Zadaci su im bili: raspodjela oružja srpskom pučanstvu u Lici, Baniji i Kordunu, civilno i vojno ustrojavanje okupatorske vlasti, davanje uputa, planiranje i organiziranje, te rukovođenje oružanim akcijama pobunjenih Srba. U suradnji sa JNA skupina oružano napada dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije i otcjepljenja, radi stvaranja tzv. Krajine na području općina Karlovca, Duge Rese i Ogulina. Glede provedenih opisanih aktivnosti i pod utjecajem pojedinih članova skupine, pripadnici srpskih paravojnih postrojba na okupiranom dijelu RH počinili su mnoge zločine, među kojima ističemo zločin nad civilima u Saborskom, općina Ogulin, teroristički napad i ubojstvo trojice pripadnika MUP-a u Budačkoj Rijeci, općina Karlovac, i četvorice pripadnika MUP-a u Žutoj Lokvi, općina Otočac, teroristički čin miniranja pruge u Gomirju, općina Vrbovsko, miniranje RTV odašiljača na Mirkovici, općina Vrbovsko. Kao pripadnik ove terorističke skupine djelovao je na području grada Zagreba.

KLISKA, NIKOLA, (Stanko), rođen 14.11.1935. god. u Dabru, općina Otočac, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oružanim napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika MUP-a u mjestu Doljanima, Dabru, Zalužnici, Vrhovinnama i Bjepolju (područje općine Otočac).

KLJAJIĆ, TODOR, (Nikola), rođen 3.01.1953. god. u Ploči, općina Gospić, Srbin,u vremenu od mjeseca kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. naoružan aktivno sudjelovao u oružanim napadima na pripadnike HV-a na području općine Gospića.

KNEŽEVIĆ, ČEDO, (Milan), rođen 12.02.1969. god. u Ličkoj Jasenici, općina Ogulin, Srbin, tijekom veljače 1992. god. pristupio paravojnim srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine, 70. plaščanskoj brigadi, u sastavu koje je djelovao do 6. kolovoza 1995. god.

KNEŽEVIĆ, ČEDO, (Tomo), rođen 5.07.1951. god. u Škanaliji, općina Dvor, posljednje prebivalište u Zagrebu, kapetan JNA, Srbin, zajedno sa generalom Vasiljevićem i kapetanom Kneževićem osniva posebnu “grupu za sigurnost”. Članovi skupine imenuju ga za zapovjednika. Skupina je djelovala sve do početka 1992. god. Sjedište im je u početku je bilo u Zagrebu, u Maksimirskoj 63, a zatim je premješteno u Bihać, u Lovačku kuću. Zadaci skupine su bili: raspodjela oružja srpskom pučanstvu u Lici, Baniji i Kordunu, civilno i vojno ustrojavanje okupatorske vlasti, davanje uputa, planiranje i organiziranje, te rukovođenje oružanim akcijama pobunjenih Srba. U suradnji s JNA skupina oružano napada dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije i otcjepljenja, radi stvaranja tzv. Krajine (područje općine Karlovca, Duge Rese, Ogulina). Glede provedenih opisanih aktivnosti i pod utjecajem pojedinih članova skupine, pripadnici srpskih paravojnih postrojba na okupiranom dijelu RH počinili su mnoge zločine, među kojima ističemo zločin nad civilima u Saborskom, općina Ogulin, teroristički napad i ubojstvo trojice pripadnika MUP-a u Budačkoj Rijeci, općina Karlovac, i četvorice pripadnika MUP-a u Žutoj Lokvi, općina Otočac, teroristički čin miniranje pruge u Gomirju, općina Vrbovsko, miniranje RTV odašiljača na Mirkovici, općina Vrbovsko… Koncem listopada 1991. god. Dušan Smiljanić osniva “Zonski štab” za Liku. U istom mjesecu jedinice ovog “Štaba” počinile su zločine u selima u okolici bihaćke zračne luke.

KNEŽEVIĆ, ILIJA, (Luka), rođen 8.08.1934. god. u Širokoj Kuli, općina Gospić, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

KNEŽEVIĆ, STEVO, (Božo), rođen 17.06.1955. god. u Gospiću, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

KOKOT, MILOŠ, (Đuro), rođen 18.02.1968. god. u Gospiću, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

KOKOT, ZORAN, (Marko), rođen 17.03.1971. god. u Gospiću, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

KONJEVIĆ, ĐURO, (Branko), rođen 14.03.1955. god. u Drenovcu, općina Gospić, prebivalište u Drenovcu, Srbin, u veljači 1992. god. zadužio naoružanje i opremu, te ušao u sastav pobunjeničkih srpskih postrojba ( 2. bataljun IX. brigade). Raspoređen je bio na položaje u zaseoku Njegovan, pet do šest kilometara udaljen od Medaka. Zapovjednik bataljuna bio je Rade Čubrilo. Tijekom 1994. god. odlazi na pobunjeničke srpske položaje na Velebitu, točnije na kotu Burovac, nakon čega je promaknut u zapovjednika čete. U studenome 1994. god. na sastanku s nadređenima raspoređen je na dužnost obavještajca.

KORAČ, VLADIMIR, (Danilo), zvani Vlado, rođen 29.05.1910. god. u Raduću, općina Gospić, Srbin, tijekom lipnja 1991. god. pristupio srpskim pobunjeničkim snagama na području mjesta Raduča, općina Gospić, te sudjelovao na Osnivačkoj skupštini ilegalne terorističke organizacije “Velebitska jedinica”, kojoj je po osnivanju postao pripadnikom. Dana 20. srpnja i 5. kolovoza 1991. god. zapovijedao je “Velebitskom jedinicom” koja je izvršila dva minobacačka napada na mjesto Lovinac, kojom prilikom je poginulo više civilnih osoba hrvatske nacionalnosti.

KORAĆ – ČUBRIĆ, JEKA, (Mile), rođena 1.12.1925. god. u Širokoj Kuli, općina Gospić, prebivalište u Širokoj Kuli, od početka srpske pobune (1991.) priključila se pobunjenicima u Širokoj Kuli i Ličkom Osiku, općina Gospić, sudjelujući u oružanim napadima na HV, ugrožavajući teritorijalnu cjelovitost RH radi otcjepljenja dijela njezina teritorija i stvaranja tzv. SAO Krajine i pripajanja “Velikoj Srbiji”.

KORDIĆ, STEVO, (Milan), rođen 3.06.1937. god. u Ličkom Osiku, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

KORICA, NEBOJŠA, (Dane), rođen 3.05.1953. god. u Novoj Gradiški, prebivalište u Novoj Gradiški, Srbin, tijekom 1991. god. u vrijeme oružane pobune JNA i drugih srpskih, nelegalnih postrojba protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske radi stvaranja tzv. SAO Krajine, pristupio ovim pobunjeničkim postrojbama na području općine T. Korenica. Nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “XVIII. ličkog korpusa” i dalje sudjeluje u oružanim napadima protiv legalne vojske Republike Hrvatske na području općine T. Korenice sa ciljem okupacije ovog dijela hrvatskog teritorija i stvaranja tzv. Velike Srbije.

KOSANOVIĆ, MILAN, (Petar), zvani Biban, rođen 20.09.1943. god. u Plaškom, Srbin, u rujnu 1991. god. dragovoljno pristupio paravojnim srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine, na području Plaškog, u sastavu kojih je borbeno djelovao po pripadnicima HV i redarstvenim snagama. Nakon 10 svibnja 1995. god. bio je pripadnik III. korpusa paravojske tzv. RSK, te bio sudionikom oružanih napada kojim su lokalno nesrpsko stanovništvo protjerali.

KOSANOVIĆ, MILAN, (Milovan), rođen 10.04.1948. god. u Janjoj Gori, Srbin, dana 22. srpnja 1991. god. pristupio u srbočetničku TO tzv. SAO Krajine u Janja Gori koja je tada još bila “u stvaranju”. Od njih dobiva naoružanje i streljivo te smb-odoru. Odmah vrši stražarsku službu u okolini Janja Gore, tj. vojnog poligona nedaleko Slunja. Ovo je bila prva borbena crta prema HV-u. U studenome 1991. god. ulazi u sastav “70. plaščanske brigade”, u prvi vod. Ova jedinica pomaknuta je na crte prema području Sekulić Vrška, nedaleko Janje Gore, bliže prvim linijama HV-a po kojima borbeno djeluje.

KOSANOVIĆ, MILE, (Rade), rođen 15.03.1937. god. u Janjoj Gori, općina Ogulin, Srbin, dana 4. kolovoza 1995. god. u mjestu zvanom Kneja sa svojim odjeljenjem izravno se sukobio s pripadnicima regularnih postrojba hrvatske vojske za vrijeme trajanja oslobođenja mjesta Plaškog i okolice. U vremenskom pak razdoblju od jeseni 1991. god. do 5. kolovoza 1995. god. aktivno djelovao u “Plaščanskoj brigadi” te vršio dužnost razvodnika tzv. seoskih straža.

KOSANOVIĆ, RADE, (?), tijekom 1992. god. kao pripadnik srpskih paravojnih snaga bio zapovjednik minobacačkih odjeljenja na Sekulić Vršku, odakle je djelovao minobacačima po položajima HV u Ogulinu.

KOSOVAC, ZDRAVKO, (Đuro), rođen 31.01.1967. god. u Brinju, Srbin, sudjelovao u poduzimanju oružanih akcija protiv legalnih snaga RH, te stvarao nemir i nesigurnost života i imovine civila. Tako je 21. lipnja 1993. god., na lokalitetu Crni Vrh iznad sela Dabar, općina Otočac, u sasatavu srbočetničke izviđačke skupine sudjelovao u izvršenju napada na pripadnike 138. brigade Hrvatske vojske.

KOVAČ, BRANKO, (Luka), rođen 16.04.1943. g u Širokoj Kuli, općina Gospić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

KOVAČEVIĆ, DANE, (Dane), rođen 22.12.1947. god. u Kijanima, općina Gračac, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

KOVAČEVIĆ, MIĆO, (Rade), rođen 5.11.1949. god. u Mazinu, općina Gračac, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

KRAJNOVIĆ, BRANKO, (Jovan), rođen 15.08.1928. god. u Čitluku, općina Gospić, Srbin, u vremenskom razdoblju od konca 1991. do 10. rujna 1993. god. na širem području Gospića, Otočca i Knina pristupio nelegalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba, tzv. Vojske SAO Krajine (bio pripadnikom 103. lakopješadijskog bataljuna iz Donjeg Lapca), koje su poduzele oružane akcije protiv pripadnika Hrvatske vojske i civilnog stanovništva Republike Hrvatske. Pripadnici ovih nelegalnih postrojba su na području Divosela i Čitluka, općina Gospić, izazvali sukob s Hrvatskom vojskom u rujnu 1993. kojom prilikom su ranili pet civila i trideset vojnika, dok su smrtno stradali Marijan Devčić, Ivica Antončić, Bruno Polanča, Milan Matijević, Zdravko Šebalj, Miroslav Lovrinić, Stipe Krnjić, Zoran Kovačević, Fahrudin Mumirović i Tomislav Jakovljević. Uz ljudske žrtve počinili su i veliku materijalnu štetu na civilnim objektima.

KRAJNOVIĆ, ĐURO, (Janko), zvani Međed, rođen 29.09.1928. god. u Čitluku, općina Gospić, u vremenskom razdoblju od konca 1991. do 10. rujna 1993. god. na širem području Gospića, Otočca i Knina pristupio nelegalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba, tzv. Vojske SAO Krajine (bio pripadnikom 103. lakopješadijskog bataljuna iz Donjeg Lapca), koje su poduzele oružane akcije protiv pripadnika Hrvatske vojske i civilnog stanovništva Republike Hrvatske. Pripadnici ovih nelegalnih postrojba su na području Divosela i Čitluka, općina Gospić, izazvali sukob s Hrvatskom vojskom u rujnu 1993. kojom prilikom su ranili pet civila i trideset vojnika, dok su smrtno stradali Marijan Devčić, Ivica Antončić, Bruno Polanča, Milan Matijević, Zdravko Šebalj, Miroslav Lovrinić, Stipe Krnjić, Zoran Kovačević, Fahrudin Mumirović i Tomislav Jakovljević. Uz ljudske žrtve počinili su i veliku materijalnu štetu na civilnim objektima.

KRIVOKUĆA, MILAN, (Đuro), rođen 30.03.1948. god. u Gornjoj Trebinji, općina Karlovac, prebivalište u Gornjoj Trebinji, Srbin, tijekom rujna 1991. god. zadužo naoružanje i opremu i ušao u sastav paravojnih postrojba pobunjenih Srba tzv. SAO Krajine, nakon čega je počeo davati stražu na brdu Arpadovac. Stražu je davao do studenoga iste godine, kada odlazi za stražara u vojarnu Skakavac. U siječnju 1993. god., kao pripadnik XXI. korpusa, V. brigade, raspoređen je na borbeni položaj u selo Brežane, gdje u sastavu pobunjeničke vojske ratuje protiv legalne vojske Republike Hrvatske s ciljem okupacije dijela hrvatskoga teritorija i pripajanja tzv. Velikoj Srbiji. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” bježi s borbenog položaja u Trebinju, gdje ga uhićuju pripadnici HV-a.

KRNJAJIĆ, DRAGAN, (Nikola), rođen 21.08.1969. god. u Kostajnici, Srbin, u ožujku 1991. god. u Gračacu, u nakani obaranja ustavno-pravnog poretka RH i njenih legalno izabranih organa vlasti, samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici u Gračacu, zadržao kompletno zaduženo naoružanje i streljivo, prekinuo sve veze s MUP-om Republike Hrvatske i dobrovoljno pristupio neprijateljskim postrojbama tzv. SAO Krajine, te djelovao sa ciljem otcjepljenja ovog dijela RH radi stvaranja tzv. SAO Krajine i tzv. Velike Srbije, uslijed čega je ovaj dio teritorija RH privremeno okupiran.

KRNJETA, MILOŠ, (Milan), rođen 24.04.1950. god. u Maljevcu, općina Slunj, Srbin, potpukovnik JNA, bio pripadnik posebne “grupe za sigurnost”. Navedena skupina je djelovala sve do početka 1992. god. Sjedište im je u početku bilo u Zagrebu, u Maksimirskoj 63, a zatim je premješteno u Bihać, u Lovačku kuću. Zadaci su im bili: raspodjela oružja srpskom pučanstvu u Lici, Baniji i Kordunu, civilno i vojno ustrojavanje okupatorske vlasti, davanje uputa, planiranje i organiziranje, te rukovođenje oružanim akcijama pobunjenih Srba. U suradnji sa JNA skupina oružano napada dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije i otcjepljenja, radi stvaranja tzv. Krajine na području općina Karlovca, Duge Rese i Ogulina. Glede provedenih opisanih aktivnosti i pod utjecajem pojedinih članova skupine, pripadnici srpskih paravojnih postrojba na okupiranom dijelu RH počinili su mnoge zločine, među kojima ističemo zločin nad civilima u Saborskom, općina Ogulin, teroristički napad i ubojstvo trojice pripadnika MUP-a u Budačkoj Rijeci, općina Karlovac, i četvorice pripadnika MUP-a u Žutoj Lokvi, općina Otočac, teroristički čin miniranja pruge u Gomirju, općina Vrbovsko, miniranje RTV odašiljača na Mirkovici, općina Vrbovsko. Kao pripadnik ove terorističke skupine djelovao je na području Korduna, Plitvica, Korenice, Plaškog i Rijeke.

KUKIĆ, ŽELJKO, (?), s prebivalištem u Brlogu, Otočac, Srbin, sa skupinom pobunjenih Srba dana 24. rujna 1991. god. između 12,00 i 12,30 sati, nakon što su u selu Babić Most, općina Otočac, iz minobacača pogodili i srušili crkveni toranj katoličke crkve, ušli u selo, došli do kuće civila hrvatske nacionalnosti Bože Bebića, te su iz pješačkog naoružanja ubili Božu i Željka Babića te Ružu Jurković.

LATAS, DUŠAN, (Mane), rođen 22.09.1957. god. u Plaškom, općina Ogulin, prebivalište u Plaškom, Srbin, u drugoj polovini 1991. god. kao djelatnik MUP-a RH, zapovjednik Policijske ispostave Plaški, organizirao njeno izdvajanje iz MUP-a RH i pripajanje tzv. SUP-u Knin, te sa ciljem onemogućavanja legalne hrvatske vlasti zapovjedio postavljanje barikada, postavljanje oružanih straža, kontrolu i uhićivanje građana hrvatske nacionalnosti, te oduzimanje imovine, što su njemu potčinjeni i činili. Civilne osobe hrvatske nacionalnosti odvozio je na saslušanja i saslušavao, u policijskoj postaji u Plaškom, gdje su ih maltretirali i fizički zlostavljali.

LAVRNJA, GOJKO, (Milan), rođen 24.02.1974. god. u Bjeljevinama – Srpsko Polje, općina Otočac, prebivalište u Srpskom Polju, Srbin, tijekom 1991. do početka veljače 1992. pripadnik pobunjeničkih postrojba. Na području Srpskog Polja, općina Otočac, držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno nastanjenim hrvatskim pučanstvom, te sudjelovao u minobacačkom napadu na selo Kompolje, što je kod Hrvata stvaralo strah i paniku.

LAVRNJA, MILAN, (Budo), rođen 15.04.1945. god. u Srpskom Polju, općina Otočac, prebivalište u Srpskom Polju, Srbin, tijekom 1991. do početka veljače 1992. pripadnik pobunjeničkih postrojba. Na području Srpskog Polja, općina Otočac, držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno nastanjenim hrvatskim pučanstvom, te sudjelovao u minobacačkom napadu na selo Kompolje, što je kod Hrvata stvaralo strah i paniku.

LAVRNJA, PREDRAG, (Dušan), rođen 15.12.1969. god. u Otočcu, prebivalište u Srpskom Polju, općina Otočac, Srbin, tijekom 1991. do siiječnja 1992. pripadnik pobunjeničkih postrojba. Na području Srpskog Polja, općina Otočac, držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno nastanjenim hrvatskim pučanstvom, te sudjelovao u minobacačkom napadu na selo Kompolje, što je kod Hrvata stvaralo strah i paniku.

LEKA, VELJKO, (Rade), zvani Veljo, rođen 1.10.1946. god. u Vranovačkom, Korenica, Srbin, pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju općine Titove Korenice, naseljima Ličko Petrovo Selo, Željava, Bunić, Udbina i drugim manjim mjestima, a nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “Osamnaestog ličkog korpusa”, “Šeste ličke brigade”, “Petnaeste izviđačke brigade”, “Šesnaeste brigade” i “Petnaeste ličke lake brigade” tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pučanstva.

LONČAR, DANE, (Ante), rođen 1.04.1935. god. u Vodoteču, prebivalište u Škalićima, općina Otočac, u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodoteč, općina Otočac, prema dogovoru i u organizaciji Bogdana Božanića, Slobodana Platiše i Nikole Rajnovića sudjeluje u pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U sklopu tih priprema zadužio je naoružanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju straža, izgradnji skloništa, te dijelio oružje srpskom stanovništvu u zaseoku i okolici.

LONČAR, DRAGAN, (Branko), zvani Petrović, rođen 4.01.1962. god. u Vodoteču, prebivalište u Vodoteču, općina Otočac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodoteč, općina Otočac, prema dogovoru i u organizaciji Bogdana Božanića, Slobodana Platiše i Nikole Rajnovića sudjeluje u pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U sklopu tih priprema zadužio je naoružanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju straža, izgradnji skloništa, te dijelio oružje srpskom stanovništvu u zaseoku i okolici.

LONČAR, MIHAJLO, (Ilija), zvani Brdar, rođen 21.01.1954. god. u Vodoteču, općina Otočac, prebivalište u Gospiću, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodoteč, općina Otočac, prema dogovoru i u organizaciji Bogdana Božanića, Slobodana Platiše i Nikole Rajnovića sudjeluje u pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U sklopu tih priprema zadužio je naoružanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju straža, izgradnji skloništa, te dijelio oružje srpskom stanovništvu u zaseoku i okolici.

LONČAR, MILAN, (Rade), rođen 1.01.1967. god. u Škaljiću, općina Otočac, prebivalište u Škaljiću, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodoteč, općina Otočac, prema dogovoru i u organizaciji Bogdana Božanića, Slobodana Platiše i Nikole Rajnovića sudjeluje u pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U sklopu tih priprema zadužio je naoružanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju straža, izgradnji skloništa, te dijelio oružje srpskom stanovništvu u zaseoku i okolici.

LONČAR, MILE, (Marko), zvani Pop, rođen 22.12.1952. god. u Otočcu, prebivalište u Otočcu, organizirao postavljanje barikada i naoružanih noćnih straža na području sela Brloga, Brloške Dubrave, Drenova Klanca, općina Otočac, u razdoblju od 19. srppnja 1991. do 31. prosinca 1991. Tijekom rujna i kolovoza 1991. god. u Drenovom Klancu sudjelovao je u minobacačkom napadu na sela Kompolje i Brlošku Dubravu, te grad Otočac, sve u cilju sprječavanja ulaska legalne hrvatske vlasti na ovaj dio okupiranog hrvatskog teritorija.

LONČAR, SVETOZAR (Đuro), rođen 31.01.1957. god. u Škaljićima, prebivalište u Škaljićima, općina Otočac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodoteč, općina Otočac, prema dogovoru i u organizaciji Bogdana Božanića, Slobodana Platiše i Nikole Rajnovića sudjeluje u pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U sklopu tih priprema zadužio je naoružanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju straža, izgradnji skloništa, te dijelio oružje srpskom stanovništvu u zaseoku i okolici.

LOVRIĆ, DANE, (Nikola), 7.11.1928. god. u Širokoj Kuli, općina Gpspić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

MAJKOVIĆ, BOGDAN, (Branko), rođen 6.02.1961. u Vodoteču, općina Otočac, prebivalište u Ogulinu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodoteč, općina Otočac, prema dogovoru i u organizaciji Bogdana Božanića, Slobodana Platiše i Nikole Rajnovića sudjeluje u pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U sklopu tih priprema zadužio je naoružanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju straža, izgradnji skloništa, te dijelio oružje srpskom stanovništvu u zaseoku i okolici.

MAJKOVIĆ, MILAN, (Dmitar), zvani Kusar, rođen 4.04.1963. god. u Brinju, općina Otočac, prebivalište u Vodoteču, općina Otočac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodoteč, općina Otočac, prema dogovoru i u organizaciji Bogdana Božanića, Slobodana Platiše i Nikole Rajnovića sudjeluje u pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U sklopu tih priprema zadužio je naoružanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju straža, izgradnji skloništa, te dijelio oružje srpskom stanovništvu u zaseoku i okolici.

MANDIĆ, JASMINKA, rođena DREZGIĆ, (Danilo), rođena 24.11.1930. god. u Gračacu, Srpkinja, dana 28. veljače 1991. god. u Gračacu preuzela dužnost predsjednice Skupštine Općine i kao takva donijela Odluku o pripajanju općine tzv. SAO Krajini, potpisala Rezoluciju o razdruživanju tzv. SAO Krajine od RH. Organizirala je vlast na način da se onemogući bilo kakav otpor preostalog hrvatskog stanovništva, tako da su njoj podređene osobe vršile napade na mjesta Lovinac, sveti Rok, Ličko Cerje i Ričice, gdje živi isključivo hrvatsko stanovništvo, kojom prilikom je određeni broj Hrvata ubijen.

MANDIĆ, VAJO, (Milan), rođen 29.10.1973. god. u Doljanima, općina Otočac, prebivalište u Doljanima, Srbin, u siječnju 1994. god. mobiliziran u paravojsku tzv. SAO Krajine, a potom otišao na obuku za tenkiste u Sombor. Na obuci je bio do 21. svibnja 1994. god. Naoružanje i opremu zadužio je 7. lipnja 1994. god. i uključio se u sastav tenkovske jedinice koja se nalazila u Prijeboju kod Plitvica. Jedinica se premjestila u Babin Potok, a zatim u Podum. U Podumu je ova četa ušla u sastav “Mješovitog oklopnog diviziona” kojim je zapovijedao Nikola Bobić.

MANOJLOVIĆ, JOVO, (Nikola), rođen 21.01.1955. god. u Velikim Sesvetama, općina Križevci, boravište u Inđiji (Srbija), Srbin, tijekom 1991. god. u vrijeme oružane pobune JNA i drugih srpskih, nelegalnih postrojba protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske radi stvaranja tzv. SAO Krajine, pristupio ovim pobunjeničkim postrojbama na području općine T. Korenica. Nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “XVIII. ličkog korpusa” i dalje sudjeluje u oružanim napadima protiv legalne vojske Republike Hrvatske na području općine T. Korenice sa ciljem okupacije ovog dijela hrvatskog teritorija i stvaranja tzv. Velike Srbije.

MARIĆ, DANILO, (Nikola), rođen 6.09.1939. god. u mjestu Široka Kula, općina Gospić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

MARINČIĆ, MILAN, (Nikola), rođen 21.02.1955. god. u Omsici, općina Gračac, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

MARKOVIĆ, SLOBODAN, (Vukašin), zvani Sloba, rođen 21.03.1951. god. u Novoj Pazovi (Srbija), prebivalište u Beogradu (SRJ), Srbin, mobiliziran u studenome 1991. god. u Jakovu pokraj Beograda, i tu dobio vojnu odoru i naoružanje. Dana 10. studenoga 1991. god. prebačen je iz Zračne luke Batajnica u Udbinu (RH). Po nalogu zapovjednika Milivojevića preuzeo je dužnost zapovjednika izviđača, te je tako u obavljanju ratnog zadatka 21. studenoga 1991. god. naišao na protupješačku minu i ostao bez noge. Prebačen je u Knin, a zatim u VMA u Beogradu. Kada su nastali problemi s invalidninom i dokumentacijom o ranjavanju, odlučio se ponovno vratiti u okupirani dio RH. Prije putovanja u RH morao se javiti u Ured tzv. Krajine u Beogradu. Dobio je propusnicu organizacije “Štit” i mogao je putovati. Iz Bubanj Potoka sa skupinom ljudi krenuo je u kombiju toyota i došao na područje Korenice. U Vrhovinama je ostao do 13. ožujka 1993. god., a tada je s ostalim okrivljenicima krenuo prema Beogradu.

MAŠIĆ, MILORAD, (Đuro), rođen 2.11.1960. god.u Turjanskom, općina Vrhovine, Srbin, u srpnju 1991. god. priključio se paravojnim postrojbama tzv, RSK na privremeno okupiranom području Turjanskog i Vrhovina. U tijeku Domovinskog rata bio je aktivni sudionik oružanih akcija.

MATIĆ, STANKO, (Pajo), rođen 10.11.1950. god. u Gospiću, Srbin, u drugoj polovini 1991. god. bio sudionikom oružane skupine sa ciljem da ista sudjeluje u oružanim napadima na legalne organe RH. Postavio je eksplozivnu napravu sa satnim mehanizmom koja je svojom eksploziom trebala uništiti živote civila u Domu kulture u Gospiću.

MAŽAR, NEBOJŠA, (Nešo), rođen 25.10.1960. god. u Saborskom, općina Ogulin, Srbin, pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju općine Titove Korenice, naseljima Ličko Petrovo Selo, Željava, Bunić, Udbina i drugim manjim mjestima, a nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “Osamnaestog ličkog korpusa”, “Šeste ličke brigade”, “Petnaeste izviđačke brigade”, “Šesnaeste brigade” i “Petnaeste ličke lake brigade” tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pučanstva.

MEDAKOVIĆ, MILOŠ, (Spaso), rođen 7.06.1962. god. u Janja Gori, općina Ogulin, prebivalište u Zagrebu, općina Črnomerec, Srbin, u prvoj polovici 1991. god. samovoljno napustio posao u Policijskoj upravi Zagreb, zatim otišao na područje općine Plaški u vrijeme oružana agresije JNA i drugih pobunjeničkih postrojba na Republiku Hrvatsku. Pristupio je u redove pobunjeničkih postrojba, te preuzeo dužnost inspektora u policiji tzv. SAO Krajine i vršio ispitivanja građana hrvatske nacionalnosti. Sudjelovao je u organiziranju života na tom okupiranom dijelu hrvatskog teritorija, priječeći funkcioniranje legalno izabranih organa hrvatske vlasti.

MIKULICA, BOGDAN, (Milan), rođen 15.06.1938. god. u Plaškom, općina Ogulin, prebivalište u Zebiću, općina Ogulin, Srbin, u kolovozu 1991. god. pristupio pobunjeničkim, oružanim, srpskim postrojbama tzv. RSK, te naoružan držao borbene položaje u selu Šerežištu. Ove postrojbe su privremeno okupirale dio hrvatskog teritorija i sudjelovale u oružanim borbama protiv legalne vojske Republike Hrvatske. Na ovaj način imenovani je svjesno sudjelovao u oružanim napadima protiv ustavno-pravnog poretka RH. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” pripadnici HV-a su ga uhitili kao pripadnika tzv. vojske RSK.

MILAKOVIĆ, MIROSLAV, (Milan), rođen 16.02.1957. god. u Ogulinu, prebivalište u L. Jasenici, općina Ogulin, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., u vrijeme agresije JNA i drugih paravojnih srbočetničkih postrojba na Republiku Hrvatsku radi nasilnog obaranja njenog ustavno-pravnog poretka i legalno izabranih organa vlasti, te otcijepljenja dijela hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. Krajine, pristupa paravojnim postrojbama koje se osnivaju u Plašćanskoj dolini, općina Ogulin. U sastavu ovih postrojba sudjeluje u oružanim napadima protiv RH – u napadu na Saborsko, kojom prilikom su ubijeni, uhićeni i odvedeni u nepoznatom pravcu civili hrvatske nacionalnosti. Saborsko je potpuno razoreno, dok su ostali mještani hrvatske nacionalnosti protjerani.

MILAKOVIĆ, NEDJELJKO, (Iso), rođen 14.09.1958. god. u Otočcu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu.

MILAKOVIĆ, NIKOLA, (Dobro), rođen 11.09.1937. god. u Ličkoj Jesenici, općina Ogulin, Srbin, u rujnu 1991. god. dragovoljno pristupio paravojnim srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine na području Plaškog, u sastavu kojih je borbeno djelovao po pripadnicima HV i redarstvenim snagama. Nakon 10. svibnja 1995. god. bio je pripadnik III. korpusa paravojske tzv. RSK. Kao pripadnik “Plaščanske brigade” bio je na položaju u Kapeli sve do 4. kolovoza 1995. god.

MILAKOVIĆ, STEVO, (Dušan), rođen 1.2.1956. god. u Ogulinu, prebivalište u L. Jasenici, općina Ogulin, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., u vrijeme agresije JNA i drugih paravojnih srbočetničkih postrojba na Republiku Hrvatsku radi nasilnog obaranja njenog ustavno-pravnog poretka i legalno izabranih organa vlasti, te otcijepljenja dijela hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. Krajine, pristupa paravojnim postrojbama koje se osnivaju u Plašćanskoj dolini, općina Ogulin. U sastavu ovih postrojba sudjeluje u oružanim napadima protiv RH – u napadu na Saborsko, kojom prilikom su ubijeni, uhićeni i odvedeni u nepoznatom pravcu civili hrvatske nacionalnosti. Saborsko je potpuno razoreno, dok su ostali mještani hrvatske nacionalnosti protjerani.

MILEUSNIĆ, ĐURO, (Mile), rođen 1.05.1939. god. u Brloškoj Dubravi, prebivalište u Otočcu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu.

MILIĆ, RADE, (?), dana 4. kolovoza 1995. god. u mjestu zvanom Kneja sa svojim odjeljenjem, koje je bilo u sastavu pobunjeničke “Vojske SAO Krajine”, sukobio se s pripadnicima regularnih postrojba Hrvatske vojske za vrijeme oslobađenja mjesta Plaškog i okolice.

MILKOVIĆ, BRANKO (Mile), rođen 25.10.1955. god. u Janja Gori, općina Ogulin, prebivalište u Zagrebu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. samovoljno napustio posao u Policijskoj upravi Zagreb i otišao na područje Plaškog u vrijeme oružane agresije JNA i drugih paravojnih srpskih postrojba na Republiku Hrvatsku. Došavši na područje Plaškog, preuzima dužnost inspektora “Martićeve milicije”, sudjeluje u organiziranju života pobunjenika, na način da spriječava ulazak hrvatske vlasti i ustavno-pravnog poretka u ovaj dio Republike Hrvatske.

MILOŠEVIĆ, MANE, (Dane), rođen 11.11.1954. god. u Broćancu, općina Slunj, prebivalište u Slunju, Srbin, u rujnu 1991. god. pristupio nelegalnim, oružanim postrojbama pobunjenih Srba tzv. SAO Krajine u Žrvnici, općina Slunj. U siječnju 1993. god. postaje “komandir čete” u “XIII. brigadi” pobunjenih Srba, koja se borila protiv Hrvatske vojske na masleničkom području. Početkom kolovoza 1995. god. bio je raspoređen na borbeni položaj na Simić Brdo, sa zadatkom sprječavanja ulaska legalne vojske Republike Hrvatske na taj dio hrvatskog teritorija, čime je aktivno sudjelovao u oružanim napadima protiv ustavno-pravnog poretka RH radi ostvarenja velikosrpskog plana. Na ovom položaju zatekao se za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja”. Tijekom akcije povukao se s položaja u svoje selo Broćanac, gdje su ga uhitili pripadnici HV-a.

MILOŠEVIĆ, MILAN, (Mihajlo), zvani Mića, rođen 6.04.1955. god. u Zagrebu – Črnomerec, prebivalište u Velikoj Gorici, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodoteč, općina Otočac, prema dogovoru i u organizaciji Bogdana Božanića, Slobodana Platiše i Nikole Rajnovića sudjeluje u pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U sklopu tih priprema zadužio je naoružanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju straža, izgradnji skloništa, te dijelio oružje srpskom stanovništvu u zaseoku i okolici.

MILOŠEVIĆ, NIKOLA, (Rade), zvani Nidžo, rođen 20.06.1950. god. u Visuću, općina T. Korenica, boravište u Subotici (Srbija), tijekom 1991. god. u vrijeme oružane pobune JNA i drugih srpskih, nelegalnih postrojba protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske radi stvaranja tzv. SAO Krajine, pristupio ovim pobunjeničkim postrojbama na području općine T. Korenica. Nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “XVIII. ličkog korpusa” i dalje sudjeluje u oružanim napadima protiv legalne vojske Republike Hrvatske na području općine T. Korenice sa ciljem okupacije ovog dijela hrvatskog teritorija i stvaranja tzv. Velike Srbije.

MILJUŠ, ĐURO, (Bogdan), rođen 25.03.1961. god. u Bruvnu, općina Gračac, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

MIRIĆ, RADE, (Mane), rođen 2.02.1936. god. u Janja Gori, općina Plaški, prebivalište u Janja Gori, Srbin, u početku pobune bio u sastavu TO kojom je zapovijedao Mile Kosanović, a imao je zadatak patroliranja po selima Janja Gori, Pogrmiloviću, Mišljenoviću do Jakšić Mosta na Dretulji. Bio je pripadnik II. brigade, 3. bataljuna pobunjeničke srpske vojske pod zapovjedništvom Dušana Jovića. Zapovjedništvo postrojbe bilo je u Plavča Dragi, a zadatak je bio spriječiti ulazak legalne Hrvatske vojske na ovaj dio okupiranog hrvatskog teritorija. Nakon kraćeg vremena jedinica je prebačena na Sekulić Vršak. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” bio je na pobunjeničkom položaju.

MIRKOVIĆ, DUŠAN, (Milan), rođen 7.08.1937. god. u Doljanima, općina Otočac, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oružanim napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika MUP-a RH u mjestima Doljanima, Dabru, Zalužnici, Vrhovinama, Bjepolju (područje općine Otočac).

MIŠČEVIĆ, BRANKO, (Dušan), rođen 15.10.1947. god. u Vojnovcu, općina Ogulin, Srbin, početkom studenoga 1991. god. stupio u “Plaščansku brigadu” tzv. TO u kojoj je bio sve do 1. kolovoza 1992. god., kada je raspoređen u “granične jedinice” na “karaulu Malbaše”. Pripadnici HV-a uhitili su ga 26. kolovoza 1992. god.

MIŠČEVIĆ, MIĆO, (Boro), rođen 2.03.1960. god. u Ličkom Dabru, općina Otočac, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

MIŠLJENOVIĆ, MILOŠ, (Ignjatije), rođen 1.10.1951. god. u Janja Gori, općina Plaški, prebivalište u Plaškom, Srbin, kao pripadnik paravojne postrojbe “Plaške brigade” tzv. Vojske SAO Krajine sudjeluje u oružanim napadima protiv Republike Hrvatske. U razdoblju od listopada 1991. god. do listopada 1992. god. sudjeluje u davanju seoskih straža na području sela Janje Gore. Po prestanku obavljanja seoskih straža uključuje se u sastav 2. čete 2. bataljuna, koja se nalazila u Plavča Dragi, kojoj je zapovjednik bio Stevo Kosanović. Odjeljenje u kojem je bio imenovani bilo je raspoređeno na prvoj crti bojišnice prema postrojbama HV-a u mjestu zvanom Kneja. Nakon 10. svibnja 1995. god. bio je na području Slunjskog poligona. Kao pripadnik “74. lake pješadijske plaščanske brigade” paravojske tzv. RSK, sa ciljem sprječavanja ulaska legalnih organa vlasti RH na to okupirano područje, bori se, naoružan i u odori paravoske protiv HV-a i pripadnika MUP-a i za vrijeme “Oluje”, kada biva uhićen.

MOMČILOVIĆ, MILE, (?), Srbin, tijekom 1992. god. bio sudionikom brutalnog ubojstva i pljačke civilnih osoba hrvatske nacionalnosti u selu Saborskom.

MOMČILOVIĆ, MILOŠ, (?), Srbin, dana 4. kolovoza 1995. god. u mjestu zvanom Kneja sa svojim odjeljenjem, koje je bilo u sastavu “Lake pješadijske plaške brigade” paravojske tzv. SAO Krajine, izravno se sukobio sa pripadnicima regularnih postrojba Hrvatske vojske za vrijeme oslobođenja mjesta Plaškog i okolice.

MOMČILOVIĆ, SIMEUN (Đuro), rođen 23.09.1950. god. u Ogulinu, prebivalište u L. Jasenici, općina Ogulin, Srbin, koncem travnja 1993. god. samovoljno raskida radni odnos u brodogradilištu Kraljevica, te se koncem lipnja 1993. god. dobrovoljno priključuje pobunjenim Srbima na području Plaškog, općina Ogulin. Od 10. svibnja pa do 6. kolovoza 1995. god. kao pripadnik pobunjeničkih postrojba tzv. vojske RSK – “Jasenička četa”, sa ciljem okupacije dijela tog hrvatskog teritorija i priključenja tzv. SAO Krajini radi stvaranja tzv. Velike Srbije, sudjeluje u oružanim napadima na pripadnike legalne vojske Republike Hrvatske, sa ciljem onemogućavanja ulaska hrvatske vlasti na taj dio RH. Pripadnici HV-a zarobljavaju ga na neprijateljskom položaju 6. kolovoza 1995. god.

MOMČILOVIĆ, VUJO (Nikola), rođen 14.08.1947. god. u Ogulinu, prebivalište u Ogulinu, općina Ogulin, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., u vrijeme agresije JNA i drugih paravojnih srbočetničkih postrojba na Republiku Hrvatsku radi nasilnog obaranja njenog ustavno-pravnog poretka i legalno izabranih organa vlasti, te otcijepljenja dijela hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. Krajine, pristupa paravojnim postrojbama koje se osnivaju u Plašćanskoj dolini, općina Ogulin. U sastavu ovih postrojba sudjeluje u oružanim napadima protiv RH – u napadu na Saborsko, kojom prilikom su ubijeni, uhićeni i odvedeni u nepoznatom pravcu civili hrvatske nacionalnosti. Saborsko je potpuno razoreno, dok su ostali mještani hrvatske nacionalnosti protjerani.

MRĐA, ĐURO (Jandro), rođen 10.1.1960. god. u Donjem Lapcu, prebivalište u Donjem Lapcu, Srbin, u vremenskom razdoblju od konca 1991. do 10. rujna 1993. god. na širem području Gospića, Otočca i Knina pristupio nelegalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba, tzv. Vojske SAO Krajine (bio pripadnikom 103. lakopješadijskog bataljuna iz Donjeg Lapca), koje su poduzele oružane akcije protiv pripadnika Hrvatske vojske i civilnog stanovništva Republike Hrvatske. Pripadnici ovih nelegalnih postrojba su na području Divosela i Čitluka, općina Gospić, izazvali sukob s Hrvatskom vojskom u rujnu 1993. kojom prilikom su ranili pet civila i trideset vojnika, dok su smrtno stradali Marijan Devčić, Ivica Antončić, Bruno Polanča, Milan Matijević, Zdravko Šebalj, Miroslav Lovrinić, Stipe Krnjić, Zoran Kovačević, Fahrudin Mumirović i Tomislav Jakovljević. Uz ljudske žrtve počinili su i veliku materijalnu štetu na civilnim objektima.

NARANČIĆ, MILAN, (Stojan), rođen 17.01.1954. god. u Doljanima, općini Otočac, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oružanim napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika MUP-a RH u mjestima Doljanima, Dabru, Zalužnici, Vrhovinama i Bjepolju (područje općine Otočac).

NASUFOVIĆ, RAMO, (Ibrahim), roden 8.10.1950. god. u Mutniku, općina Cazin, prebivalište u Vrhovinama, Musliman, tijekom 1991. god. priključio se pobunjenim Srbima i ušao u sastav tzv. Vojske SAO Krajine i bio na neprijateljskim položajima kod Dabra i Otočca. Naoružanje je dobio od Bogdana Srdića. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluje” pripadnici HV-a uhitili su ga na cesti prema Prijeboju.

NEĆAK, MILORAD, (Petar), rođen 15.03.1970. god. u Otočcu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu.

NOVKOVIĆ, ILIJA, (Mane), rođen 4.09.1931. god. u Širokoj Kuli, općina Gospić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

NOVKOVIĆ, MILOŠ (Stevan), rođen 4.01.1949. god. u Vojišnici, općina Gospić, prebivalište u Vojniću, Srbin, u listopadu 1991. god. pristupio paravojnim, oružanim postrojbama tzv. SAO Krajine u Vojišnici, općina Vojnić, gdje je do početka 1992. god. držao sesku stražu. Tijekom 1992. god. odlazi u XXI. kordunaški korpus, 3. bataljun, 1. četu, u sastavu koje ratuje protiv legalne vojske Republike Hrvatske i tako sudjeluje u oružanim napadima i okupaciji dijela hrvatskog teritorija. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije “Oluja” bio je na neprijateljskom položaju na području Slunjske Selnice, općina Slunj, gdje su ga uhitili pripadnici HV-a.

NJEGOVAN, STEVAN, (Danilo), rođen 10.10.1956. god. u Počitelju, prebivalište u Počitelju, Srbin, tijekom 1990. god. u Počitelju zajedno s ostalim mještanima sela Počitelja (srpske nacionalnosti), a radi stvaranja tzv. SAO Krajine, naoružan stražario, vršio kontrolu osoba, sve u cilju sprječavanja ulaska i djelovanja legalnih vlasti Republike Hrvatske.

OBRADOVIĆ, DANE, (Mile), rođen 13.01.1964. god. u Bruvnu, općina Gračac, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

ODANOVIĆ, BOGDAN, (Milan), rođen 1.01.1957. god. u mjestu Široka Kula, općina Gospić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

OGNJENOVIĆ, BOGDAN, (Mirko), zvani Boća, rođen 9.03.1941. god. u Bjelopolju, Srbin, pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju općine Titove Korenice, naseljima Ličko Petrovo Selo, Željava, Bunić, Udbina i drugim manjim mjestima, a nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “Osamnaestog ličkog korpusa”, “Šeste ličke brigade”, “Petnaeste izviđačke brigade”, “Šesnaeste brigade” i “Petnaeste ličke lake brigade” tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pučanstva.

OGNJANOVIĆ, SINIŠA, (Dušan), rođen 26.03.1971. god. u Bjelovaru, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama na ovom području aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

OGRIZOVIĆ, DUŠAN, (Milan), rođen 13.06.1961. god. u Begovcu, općina Ogulin, Srbin, tijekom prosinca 1992. god. pristupio paravojnim snagama tzv. SAO Krajine, “70. plaščanskoj brigadi”, s kojom je oružano djelovao do kolovoza 1995. god.

OGRIZOVIĆ, ĐURO, (?), tijekom 1992. god. kao pripadnik pobunjenih Srba tzv. SAO Krajine bio organizator brutalnih ubojstava i pljačke civilnih osoba hrvatske nacionalnosti u selu Saborskom.

OGRIZOVIĆ, ILIJA, (?) iz Blata, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih postrojba tzv. SAO Krajine bio zapovjednik mješovitih topničkih jedinica. Glavni zadatak im je bio da se spriječi prolazak HV i tenkova iz pravca Modruša. U tom pravcu su borbeno djelovali po dijelovima gdje se nalazila HV.

OGRIZOVIĆ, MILAN, (?) zvani Zmajo, s prebivalištem u Brlogu, općina Otočac, Srbin, sa skupinom pobunjenih Srba dana 24. rujna 1991. god. između 12,00 i 12,30 sati, nakon što su u selu Babić Most, općina Otočac, iz minobacača pogodili i srušili crkveni toranj katoličke crkve, ušli su u selo, došli do kuće civila hrvatske nacionalnosti Bože Babić, te su iz pješačkih naoružanja ubili Božu i Željka Babić te Ružu Jurković.

PASKAŠ, PETAR, (Mile), rođen 2.03.1961. god. u Širokoj Kuli, općina Gospić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

PASKAŠ, MILAN, (Mile), rođen 5.09. 1967. god. u Širokoj Kuli, općina Gospić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

PASKAŠ, NIKOLA, (Mile), rođen 15.05.1959. god. u Širokoj Kuli, općina Gospić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

PAVLICA, NIKICA (Milan), rođen 21.07.1961. god. u Gospiću, prebivalište u Počitelju, Srbin, tijekom 1990. god. u Počitelju, zajedno s ostalim mještanima sela Počitelja (srpske nacionalnosti), a radi stvaranja tzv. SAO Krajine, naoružan stražario, vršio kontrolu osoba, sve u cilju sprječavanja ulaska i djelovanja legalnih vlasti Republike Hrvatske.

PEJNOVIĆ, SIMO, zvani Šika (Milan), 28.07.1955. god. u Klenovcu, općina Gospić, Srbin, tijekom 1991. god. na području općine Gospića kupovao i na drugi način nabavljao oružje, eksploziv i drugu ratnu opremu. S tom nakanom putovao je u Studenac, Mlaku i Kosinj Most, gdje je razgovarao s više osoba kako bi ih pridobio da pristupe u paravojne srpske snage. Na ovim poslovima uhvatila ga je Vojna policija 15. listopada 1991. god. u općini Gospiću.

PERIĆ, DOLJAN, (Stevo), rođen 29.12.1946. god. u Sujanu, općina Mrkonjić Grad, BiH, Srbin, u lipnju 1995. god. ušao je u sastav “2. čete XV. ličke brigade” tzv. Vojske RSK na području Plitvica. Raspoređen je na borbene položaje pobunjenih Srba u području Bruvna, potom u mjesto Omčicu, 12 km od Gračaca. Nakon nekoliko dana prebačen je u Željavu kod Bihaća. Na ovom položaju “četa” u kojoj je i sam bio ostala je 15 dana, a onda su se počeli povlačiti u pravcu Plješevice, gdje se, naoružan i u odori JNA, predao Hrvatskoj vojsci.

PEŠUT, BRANKO, (?), kao pripadnik srpskih paravojnih snaga bio sudionikom napada na Špehar Selo i bunkere HV-a. Njegova glavna zadaća bila je punjnje topa (T12 – 100 mm). Posljedice napada bile su srušeni bunkeri i jedna kuća Hrvata civila.

PEŠUT, DUŠAN, (Mile), rođen 2.06.1946. god. u Janjoj Gori, općina Plaški, Srbin, od lipnja 1991. g od. pa i poslije 10. svibnja 1995. god. na području Janje Gore i Kneje bio pripadnikom “Plaščanske brigade”, 3. bataljuna, 3. čete paravojske tzv. RSK, aktivno sudjelujući u borbi protiv Hrvatske vojske i redarstvenika MUP-a RH.

PEŠUT, STEVO, (Nikola), rođen 24.11.1950. god. u Janja Gori, općina Ogulin, prebivalište u Janja Gori, Srbin, u listopadu 1991. god. pristupio paravojnim, oružanim postrojbama pobunjenih Srba kojim je cilj bio, zajedno sa JNA, otcijepiti dio hrvatskog teritorija, stvoriti tzv. SAO Krajinu i pripojiti je tzv. Velikoj Srbiji. U sastavu pobunjeničkih postrojba, kao pripadnik topničkog odjeljenja, sudjeluje u etničkom čišćenju i potpunom razarnju Saborskog. U tim napadima ubili su 34 osobe, 27 ih se vodi nestalima, a crkvu i sve zgrade su opljačkali, srušili i spalili. Poslije 10. svibnja 1995. god., kao pripadnik 3. čete, 3. bataljuna, 70. brigade, boravi na neprijateljskom položaju u sastavu tzv. Vojske RSK . Dana 4. kolovoza 1995. god. u mjestu zvanom Kneja sa svojim odjeljenjem izravno se sukobio s pripadnicima regularnih postrojba Hrvatske vojske za vrijeme trajanja oslobođenja mjesta Plaškog i okolice.

PEŠUT, VLADO, (Nikola), rođen 25.04.1941. god. u Plaškom, prebivalište u Plaškom, općina Ogulin, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. na području Plaškog, općina Ogulin, sudjelovao u oružanim napadima na legalno izabrane hrvatske vlasti, ugrožavajući živote i imovinu građana na području Plaškog, općina Ogulin, sa ciljem otcjepljenja toga dijela Republike Hrvatske i stvaranja tzv. SAO Krajine. Kao pripadnik pobunjenih Srba ušao je u nelegalne postrojbe tzv. Teritorijalne obrane Plaški u selu Bunjevci, te je stražario i patrolirao u tom mjestu i čuvao topove pobunjenih Srba, sve u cilju sprječavanja ulaska legalne hrvatske vlasti na to područje.

PLATIŠA, NIKOLA, (Mile), rođen 9.11.1951. god. u Tuževićima, općina Otočac, prebivalište u Rijeci, Srbin, u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodoteč, općina Otočac, prema dogovoru i u organizaciji Bogdana Božanića, Slobodana Platiše i Nikole Rajnovića sudjeluje u pripremama za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U sklopu tih priprema zadužio je naoružanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju straža, izgradnji skloništa, te dijelio oružje srpskom stanovništvu u zaseoku i okolici.

PLATIŠA, SLOBODAN, (Nikola), rođen 6.03.1956. god. u Karlovcu, prebivalište u Zagrebu, Srbin, u drugoj polovici 1991. god., a za vrijeme dok su naoružane skupine posebno na području općina Korenice, Donjeg Lapca, Gračaca i drugih zajedno s JNA poduzimale prve oružane akcije zajedno s Nikolom Rajnovićem, kao članovi užeg rukovodstva ovakvih akcija u selima s pretežito srpskim pučanstvom na području Ličko-goranske regije, u više navrata dolazili u MZ Vodotoč, općina Otočac sa ciljem da se srpsko stanovništvo naoruža radi predstojećih borbi protiv Republike Hrvatske. U sklopu tih priprema koncem kolovoza 1991. god. dovezao je u MZ Vodoteč veću pošiljku streljiva, u kolovozu i rujnu organizirao sastanak u ovoj MZ na kojem je napravljen raspored stražarenja i drugih aktivnosti za predstojeću borbu; u rujnu 1991. organizirao je izgradnju prometnice između sela Vodoteča i Prokika, te Jasenka i Drežnice radi dopreme oružja, opreme i streljiva, te neprekidno vršio nadzor nad postavljenim zadacima.

PLEĆAŠ, MLADENKO, (Sava), rođen 18.05.1965. god. u Gračacu, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

POGRMILOVIĆ, NIKOLA, (?), bio zapovjednik topničkog odjeljenja u Sekulić Vršku. Bio je zadužen za četiri topa 130 mm. Ovi topovi djelovali su po položajima HV-a u Ogulinu.

POLOVINA, DUŠAN, (Stevo), rođen 23.10.1940. god. u Ostrovici, općina Gospić, prebivalište u Ostrovici, Srbin, u kolovozu 1991. god. odzvao se pozivu pobunjenih Srba u Ličkom Osiku i zadužio naoružanje i streljivo. Tada je postao pripadnik XVIII. brigade, 1. čete, nelegalne postrojbe kojoj je zapovjednik bio Milan Mašić iz Korenice, a zapovjednik voda bio je Savo Savaković iz Ostrovice. Imenovani je raspoređen na stražu. U srpnju 1995. god., prije “Oluje”, bio je na položaju spram HV-a na rijeci Jadovi – zaseok Kulica sve do 5. kolovoza.

POLOVINA, LUKA, (Čedomir), rođen 1.11.1960. god. u Ostrovici, općina Gospić, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

POPOVIĆ, DAMIR, (Milan), rođen 2.10.1975. god. u Njemačkoj, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oružanim napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika, na potezu mjesta Doljana, Dabra, Zalužnice, Vrhovina i Bjepolja (područje općine Otočac).

POPOVIĆ, MILAN, (Nikola), rođen 11.11.1949. god. u Zalužnici, općina Otočac, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oružanim napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika, na potezu mjesta Doljana, Dabra, Zalužnice, Vrhovina i Bjepolja (područje općine Otočac).

POPOVIĆ, NEDELJKO, (Ranko), rođen 18.03.1962. god. u Ogulinu, općina Ogulin, Srbin, u kolovozu 1991. god. pristupa srpskim paravojnim postrojbama na području Plaškog, Plaščanska brigada, II bataljun, II. četa, I. vod, u sastavu kojeg bojno dijeluje

POPOVIĆ, ŽELJKO (Boško), rođen 1.04.1961. god. u Donjem Lapcu, Srbin, u vremenskom razdoblju od konca 1991. do 10. rujna 1993. god. na širem području Gospića, Otočca i Knina pristupio nelegalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba, tzv. Vojske SAO Krajine (bio pripadnikom 103. lakopješadijskog bataljuna iz Donjeg Lapca), koje su poduzele oružane akcije protiv pripadnika Hrvatske vojske i civilnog stanovništva Republike Hrvatske. Pripadnici ovih nelegalnih postrojba su na području Divosela i Čitluka, općina Gospić, izazvali sukob s Hrvatskom vojskom u rujnu 1993. kojom prilikom su ranili pet civila i trideset vojnika, dok su smrtno stradali Marijan Devčić, Ivica Antončić, Bruno Polanča, Milan Matijević, Zdravko Šebalj, Miroslav Lovrinić, Stipe Krnjić, Zoran Kovačević, Fahrudin Mumirović i Tomislav Jakovljević. Uz ljudske žrtve počinili su i veliku materijalnu štetu na civilnim objektima.

POŠMUGA, MILAN, (?), iz Janja Gore, općina Ogulin, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga u tzv. SAO Krajini bio poslužitelj topova od 100 mm (T12), koji su borbeno djelovali po HV-u u Ogulinu.

POŠMUGA, RADE, (?), Srbin, dana 4. kolovoza 1995. god. u mjestu zvanom Kneja sa svojim odjeljenjem koje je bilo u sastavu “Lake pješadijske Plaške brigade” paravojske tzv. SAO Krajine, izravno se sukobio s pripadnicima regularnih postrojbi Hrvatske vojske za vrijeme oslobođenja mjesta Plaškog i okolice.

POTKONJAK, ISO, (Branko), rođen 4.10.1944. god. u Ornicama, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

PRALICA, RANKO (Marko), rođen 10.09.1954. god. u Bosanskoj Dubici, R BiH, prebivalište u Vrginmostu, Srbin, u srpnju 1991. god. u Vrginmostu sudjelovao u oružanim akcijama protiv legalno izabrane hrvatske vlasti, ugrožavajući živote i imovinu građana. U glinskom zatvoru vršio je dužnost isljednika, ispitivao i fizički maltretirao mještane hrvatske nacionalnosti iz Gređana, općina Vrginmost.

PREČANICA, JANKO, (Đuro), rođen 28.03.1955. god. u Petrinji, prebiva u Beogradu, Srbin, pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju općine Titove Korenice, naseljima Ličko Petrovo Selo, Željava, Bunić, Udbina i drugim manjim mjestima, a nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik “Osamnaestog ličkog korpusa”, “Šeste ličke brigade”, “Petnaeste izviđačke brigade”, “Šesnaeste brigade” i “Petnaeste ličke lake brigade” tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pučanstva.

PRICA, NIKOLA, (Ilija), zvani Purtan, rođen 28.03.1930. god. u Drenovu Klancu, prebivalište u Drenovu Klancu, općina Otočac, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu, postavljao straže, te u rujnu 1991. god. bio sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje, kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Zapovijedao je i rukovodio minobacačkim napadom na selo Kompolje. Tijekom 1991. god. na području Srpskog Polja i zaseoka Janjetovića, Štula, Bjeljevina i Rostruna držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno nastanjanim hrvatskim pučanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjećaj nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se glavni stožer oružane pobune. Sudjelovao je u terorističkim akcijama, čineći miniranja na navedenim područjima.

PUAČA, DRAGAN, (Todor), rođen 7.09.1954. god. u Sarajevu, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

PUAČA, VLADIMIR, (Todor), rođen 1.11.1956. god. u Vogošći, SR BiH, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

PUPOVAC, MILOŠ, (Dane), rođen 5.01.1935. god. u Otočcu, prebivalište u Ličkom Osiku, općina Gospić, Srbin, početkom rujna 1991. god. u Gospiću napušta radno mjesto profesora u Centru usmjerenog obrazovanja “Nikola Tesla” i pristupa nelegalnim postrojbama pobunjenih Srba na području Ličkog Osika, gdje u činu kapetana vojske tzv. Srpske Krajine predvodi srbočetničke oružane skupine u borbi protiv Republike Hrvatske.

PUTICA, NIKOLA (Jovo), rođen 6.03.1967. god. u Imotskom, općina Imotski, prebivalište u Krivodolu, općina Imotski, Srbin, sredinom svibnja 1995. god. nalazio se u Beogradu, a radio u kafiću “Dva brata”. Mobilizirala ga je 15. svibnja 1995. god. srpska policija, koja je skupila još ljudi i odvezla ih u Bjeljinu. Tu su ih smjestili u autobuse i prebacili u Slunj. Iz Slunja su imenovani i Nenad Rogujić prebačeni u Plaški, te odmah u Dabar gdje su postali pripadnici “Dabarske čete”. U Slunju je zadužio naoružanje i odoru bivše JNA te raspoređen na pobunjenički borbeni položaj. Na ovom položaju su ga uhitili pripadnici HV-a za vrijeme “Oluje”. Dok je bio na ovom položaju, iz Vojvodine (iz Bečeja) dolazili su i drugi dobrovoljci i borili se protiv Hrvatske vojske.

RADAKOVIĆ, ILIJA, (Jovan), rođen 10.10.1927. god. u Bruvnu, općina Gračac, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oružanim napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika na potezu mjesta Doljana, Dabra, Zalužnice, Vrhovina i Bjepolja (područje općine Otočca).

RADAKOVIĆ, JOVO, (Miloša), rođen 20.01.1932. god. u Mogoriću, općina Gospić, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. naoružan aktivno sudjelovao u oružanim napadima na pripadnike HV-a na području općine Gospića.

RADAKOVIĆ, NEBOJŠA (Đuro), rođen 12.11.1954. god. u Kninu, prebivalište u Korenici, Srbin, od 4. studenoga 1992. god. pa nadalje u Ličkom Osiku, općina Gospić ,pristupio pobunjeničkim srpskim postrojbama, zadužio naoružanje i opremu i sudjelovao u borbama protiv Hrvatske vojske. RTV Srbije je 12. ožujka 1993. god. imao prilog s ličkog ratišta u kojemu novinar razgovara sa Radakovićem iz T. Korenice i koji je predstavljen kao zapovjednik bataljuna, koji drži područje Ljubova, Ličkog Osika, Ostrovice do Barleta. Izjavio je da se sa svojim ljudima nalazi na prvim obrambenim linijama Srba iz SAO Krajine te da, dok je i jedan od njih živ, “ustaše neće stupiti na svetu srpsku zemlju”.

RADAKOVIĆ, SAVA, (Stevo), rođen 25.11.1937. god. u Mogoriću, Srbin, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. naoružan aktivno sudjelovao u oružanim napadima na pripadnike HV-a na području općine Gospića.

RADAKOVIĆ, SLOBODAN, (Milan), rođen 4.12.1959. god. u Gračacu, Srbin, u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

RADMANOVIĆ, MILAN, (Svetozar), zvani Brile, rođen 24.07.1947. god. u Ogulinu, prebivalište u Plaškom, općina Ogulin, Srbin, u drugoj polovici rujna 1991. god. u Plaškom, općina Ogulin, preuzeo ulogu zamjenika predsjednika novoosnovane Općine Plaški. Djelovao je s Nikolom Dokmanovićem koji je preuzeo ulogu predsjednika Izvršnog odbora novoosnovane općine, te su radili na stvaranju pobunjeničkih jedinica koje su ratovale protiv RH.

RADMANOVIĆ, MILORAD, (Nikola), rođen 6.05.1951. god. u Karlovcu, Srbin, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

RADOVIĆ, MILOŠ, (Ljuban), rođen 17.04.1956. god. u Karlovcu, prebivalište u Cetingradu, općina Slunj, Srbin, početkom rujna 1991. god. pristupio nelegalnim, naoružanim postrojbama pobunjenih Srba i ušao u sastav tzv. TO Vojnić, a kasnije postaje pripadnik XIII. pješadijske pobunjeničke brigade. U siječnju 1993. god. kao pripadnik 1. pješadijskog bataljuna pobunjeničke srpske vojske obnaša dužnost zamjenika zapovjednika 1. čete koja je bila na masleničkom položaju, sa ciljem oružane pobune protiv Republike Hrvatske, a radi ostvarenja velikosrpskog cilja. Potom biva raspoređen na pobunjenički položaj u Primišlje gdje je ostao do početka vojno-redarstvene akcije “Oluja” tijekom koje se povlači u šumu, gdje se neko vrijeme skriva, a potom odlazi u Broćanac.


ŠTIT - BJELOVAR
BRANKO STOJKOVIĆ
0958148290 (Tel/mob.)
brankostojkovic152@yahoo.com



Post je objavljen 03.02.2016. u 04:26 sati.