Pregled posta

Adresa bloga: http://blog.dnevnik.hr/nokids

Marketing

Financiranje razmnožavanja

Prije nekoliko mjeseci svijet je obišla vijest o tome kako Australija ukida socijalne naknade roditeljima koji ne cijepe svoju djecu. Tom prilikom zastupnik David Leyonhjelm, osvrnuo se na Australce koji nemaju djecu i rekao: " "Oni gotovo da ne dobivaju socijalna davanja, plaćaju više poreza i koriste manje zdravstvenih usluga, ali su prisiljeni subvencionirati životne stilove onih koji zatrudne i uzmu slobodno vrijeme za brigu oko djece, kao i medicinske i edukacijske troškove u godinama koje slijede. To je kao da osoba u invalidskim kolicima plaća za tenisice trkača."

Ovaj sam uvod odabrala jer je trenutak više nego pogodan za to. Svjedoci smo da katolička frakcija ISIL-a dolazi na vlast - razni Ilčići, Grmoje, Petrovi i ostali izašli iz skuta Željke Markić- , a ako malo pogledate i te "biznismene" koji jedva natucaju hrvatski, svi imaju barem po četvero djece i svi su izrazito slizani sa ekstremnim dijelom katoličke crkve kojemu je svaki spermić svet. Naravno, takva ekipa već otvoreno najavljuje svoj nakaradni svjetonazor, sve pod brigom za demografiju, a on glasi - minimalno troje djece po rodilji. Kažem "sve pod plaštom brige o demografiji" jer je stvarni cilj takve konzervativne politike kršenje ženskih prava i pretvaranje žena u pasivne strojeve za rađanje. No, o tome drugom prilikom. Mene ovdje, za ovu temu, zanima dio u kojem takvi govore da će država poticati plansko rađanje.

Drugim riječima - iz plaća svih nas financirat će se planski nakot. Dakle, i iz plaća osoba koje nemaju i ne žele imati djecu.

Nije da je to nešto novo - svi mi koji radimo financiramo dječje doplatke, školovanje i socijalna davanja tuđe djece, a da nas pri tome nitko ne pita je li u redu, ako smo već odabrali život bez djece, prisiljavati nas da financiramo to što je netko odlučio da se razmnoži.

O poreznim olakšicama roditelja(koje opet idu na teret svih, pa tako i nas bez djece)- da i ne govorim. Konkretan primjer je moja radna okolina. Kolege koje imaju djecu mjesečno uz sve dodatke i olakšice dobiju zamjetno veću plaću od mene. A na radnom mjestu provedu pola vremena manje od mene. Obilato zloupotrebljavaju činjenicu da imaju djecu. Dolaze kasnije na posao, odlaze ranije, za svaku sitnicu izostaju s posla. Radni učinak im je zamjetno lošiji od moga. No, sve se to tolerira jer, hej, oni imaju djecu! I onda ih se za to još i novčano nagradi.

Ne bi li bilo u redu da svatko plaća ono što konzumira? Ako si vjernik, plaćaj doprinos crkvi. Ako si roditelj, uplaćuj doprinose za dječje doplatke i školovanja. Ali, ako si ateist ili ako si neroditelj - odakle pravo ikome da te prisiljava da plaćaš ono što si svojim životnim odabirom odbio postati?

I zato sam citirala Davida Leyohnjelma, jer je čovjek bio korektan, i jer je napokon rekao ono što se nije sjetio reći nitko prije njega. A u ovoj našoj katoličkoj vukojebini, koja počiva na basni o djetetu Isusu, majci Gospi i žestokoj djecokraciji - proći će barem još petsto godina dok netko otvoreno kaže ovo što je Australac rekao.

Pretpostavljam da će biti onih koji će reći - ali tko će ti sutra financirati mirovinu? Vaša djeca sigurno ne. Budem li ovisila o radu vašeg podmlatka, koji se osamostaljuje oko cca tridesete godine života a sve do tada je na državnoj i vašoj sisi - i ja i moja generacija budućih penzića bit ćemo gladni kruha. Za mirovinu sam se već sama pobrinula kupnjom odgovarajućih udjela i uplatom odgovarajuće štednje. Tako da zbilja, ali ono zaista zbilja, nema nikakvog razloga da ljudi poput mene plaćaju razmnožavanje ljudi poput vas.


Post je objavljen 18.01.2016. u 16:19 sati.