Marketing
NAGRADU SAHAROV ZA 2015. DOBIO RAIF BADAWI
“ ŠKOLSKI PRISTUP STUDIRANJA POTPUNO OGRANIČAVAJUĆI”
Informiranje o nagradi SAHAROV i debata pod nazivom “ Mediji i sloboda govora “ održani su na Fakultetu političkih znanosti na Dan ljudskih prava 10. Prosinca 2015.
Europski parlament nagradu SAHAROV dodijelio je 2015.Raifu Badawiu koji je blogor i zagovornik slobode mišljenja i izražavanja iz Saudijske Arabije. Ovogodišnji lauerat je u zatvoru. Osuđen je 2013. godine radi osnivanja foruma s bogohulnim komentarima te je kažnjen na kaznu od 7 godina zatvora i 600 udaraca bičem. Godine 2014. ponovo je kažnjen s 10 godina zatvora, 1000 udaraca bičem i novčanom kaznom od milijun riala. Pred gomilom koja je skandirala ispred đamije u gradu Džedi u siječnju 2015. Raif je primio 50 udaraca bičem. Zdravlje mu je bilo ugroženo nakon toga.
Nagrada se dodjeljuje za slobodu mišljenja od 1988. Violeta Simeonova Staničić voditeljica ureda Europskog Parlamenta u Republici Hrvatskoj rekla je pritom da je nagrada dosada dodjeljena disidentima, političkim vođama, novinarima, aktivistima civilnog društva, piscima, majkama, suprugama, vođama manjina, protuterorističkoj skupini, mirovnim aktivistima, aktivisti protiv mučenja, karikaturisti, dugotrajnom zatvoreniku savjesti, redatelju, djetetu koje se bori za pravo na obrazovanje , pa i UN-u kao tijelu . Nagradu Europskog parlamenta čini i suma od 50 000 eura. To je tek mala sadisfakcija za teškoće koji su dosadašnji laureati proživjeli na svom putu odluke da ustraju u svojim idejama, a koje je međunarodna zajednica prepoznala kao krucijalne za sredinu u kojoj su živjeli i radili.
Ukratko o Raifu Badawiu
Izvor: Knjiga laureate Nagrade Saharov, Izdanje EUROPSKI PARLAMENT
TKO JE BIO ANDREJ SAHAROV PO KOME JE NAGRADA EUROPSKOG PARLAMENTA ZA LJUDSKA PRAVA DOBILA IME?
Izvor: Knjiga laureate Nagrade Saharov, Izdanje EUROPSKI PARLAMENT
Violeta Simeonova Stanišić, voditeljica ureda za informiranje Europskog parlamenta u RH.
Ovom prigodom održana je debata ”Mediji i sloboda govora” na kome je moderatorica bila dr. Tena Perišin , a kao govornici bili su s Fakulteta političkih znanosti docenti dr. Enes Kulenović, i dr.Viktorija Car, izv.prof. dr. Gordana Vilović, te novinari Hrvatskog novinarskog društva Željko Peratović i Saša Leković koji je i predsjednik Hrvatskog novinarskog društva.
Kakva je razlika shvaćanja ljudskih prava i slobode novinara u Europi i izvan Europe? - upitala je moderatorica izv.prof. dr. Tena Perišin Željka Peratovića“Bio sam pod nadzorom policije pet godina zbog objavljivanja državnih tajni , jednu noć sam prespavao na policiji, a danas nemam uvida u taj spis, nisam bio bičevan, radio sam u Globusu, ali pisao i na blogu, deset godina ne radim u tiskanim medijima” predstavio se novinar Željko Peratović koji je za 2014. primio od Hrvatskog novinarskog društva priznanje za istraživačkog novinara godine.
S lijeva: Moderatorica izv.prof. dr. Tena Perišin, novinar Željko Peratović,doc. dr. Enes Kulenović, izv.prof. dr. Gordana Vilović, doc.dr. Viktorija Car i novinar i predsjednik HND-a Saša Leković / Fotka M.Zouhar Zec
“Turska koja bi htjela biti EU, zabranjuje YouTube gdje se objavljuju materijali o korupciji” rekao je Peratović te nastavio. “Osjeća se velika nesolidarnost među novinarima, nesigurnost radnog mjesta, u pitanju su i velike moralne dvojbe.Novinar napravi novinarski zadatak kako treba, ali novinarski rad često puta nije objavljen, urednik ga ne objavljuje jer ne da se to ne slaže s uredničkom politikom, već se urednici ne žele zamjeriti oglašivaću, političkom močniku od kojeg zavisi hoće li taj list, tiskani medij, biti u javnom prostoru. Bez obzira na ekonomsku situaciju kakva je u medijima vi danas ne možete mobilizirati ljude, novinare na prosvjede. Prije tri,četiri godine novinari su se pokušali organizirati, išli smo do Ministarstva prosvjete tražili promjene medijskih statuta da novinari u redakcijama sudjeluju kod izbora glavnih urednika, Vlada je uglavnom radila u korist izdavačima, smanjivala je njima PDV, dakle tu je bila stvarno sprega Vlasti , vlasnika medija i određenih ekonomskih centara moći. Danas je još uvijek nezahvalno se baviti ovim poslom, novinari su potplačeni, stavlja ih se u RPA sustave kao da su slobodni novinari – a zapravo rade kao da su stalno zaposleni.”- rekao je Pertović
“POJAM GRAĐANSKOG NOVINARSTVA NIJE PRAVEDAN”
Izv. prof. dr. Vilović koja predaje kolegij “Mediji i različitosti” rekla je “ kroz studij senzibiliziramo za temeljna ljudska prava za poštovanje različitosti, jer studenti su vezani za određenu različitost i to pokušavamo približiti kroz kolegoij a uključujući i život i tradiciju. Prof dr. Vilović je spomenula Oslobođenje koje je na listi dobitnika nagrade Saharov za 1993. godinu.Novine Oslobođenje izlazile su svaki dan u opkoljenom Sarajevu od 1992. do 1996. tijekom rata, a novinu je stvaralo 75 novinara bosanaca, bosanskih Srba i bosanskih Hrvata. Nitko od njih nije napustio novine kada je počeo rat iako im je za to pružena prilika.
Dr. Viktorija Car napisala je knjigu pod naslovom “Mi i oni kroz medijske naočale”. Knjigu je izdala kuća ljudskih prava, čija je dr. Car i članica. Dr. Car je rekla; “Ono što nedostaje u RH je jedna platforma zaštite novinarske struke, ali i nekih drugih organizacija koje bi osigurale novinarkama i novinarima potpuno osječaj slobode i sigurnosti, da se smiju slobodno javno izražavati, a budu li u bilo kom trenutku njihova prava povrijeđena i ugrožena, da će ta organizacija stati u potpunosti iza njih i dati im podršku. To ne smije biti grupa entuzijasta, volontera to moraju biti profesionalci koji će biri spremni profesionalno reagirati i u roku od 24 sata u potpunosti obraniti novinarska prava “ rekla je dr. Car i nastavila :“ I tada ćemo moći govoriti o slobodi izražavanja u RH. Međutim ta sloboda izražavanja ima svoju drugu stranu a to je odgovornost. Kada govorimo o slobodi izražavanja onda baš sve ne možemo nazivati sloboda izražavanja. Jer ako kršimo tuđa ljudska prava . ako vrijeđemo tuđi identitet onda to naše slobodno izražavanje postaje napad. U tom smislu ponovo vidim problem : u Hrvatskoj je dozvoljeno da u novinarstvo uđu amateri i da se amateri nazivaju novinari. Akademska zajednica napravila je veliki propust kada je prije dosta godina uvela pojam građanskog novinarstva. A onda je pravo građana na izražavanje i objavljivanje informacija dobilo ime novinarstvo.To nije novinarstvo. Novinarstvo je profesija koja ima određene standarde koji su vrlo precizni i koji se trebaju poštivati, a osoba koja je novinar ih treba jako dobro poznavati. Također mislim da u Hrvatskoj nedostaje jedno jače zagovaranje povratka novinarstva svojoj profesiji.”
“ ŠKOLSKI PRISTUP STUDIRANJA POTPUNO OGRANIČAVAJUĆI”
“Televizija bi trebala osvjetlati obraz i pokazati nam da zastupa interese svih grupa “ podsjetila je dr. Vilović, a dr. Car je nastavila rekavši “Uvijek je pitanje publike; kako je moguće da je tolika količina publike spremna izlagati se tako trivijalnim sadržajima? Jer je činjenica da riality schow i slične emisije koje se emitiraju na hrvatskim nacionalnim televizijama imaju svoju publiku. Kada pitam studentice i studente tko od njih se zaista izlaže takvim sadržajima, oni naravno svjesni su da za njihov osobni imiđ ne bi bilo dobro kazati da se izlažu, ali čim počnemo raspravljati oni su jako dobro informirani ,do detalja. Problem je taj nedostatak medijske pismenosti u Hrvatskoj gdje mediji još uvijek nisu doživljeni kao bitan element našeg svakodnevnog života od kojeg mi ne možemo pobjeći i mi smo konzumenti medijskih sadržaja čak i onda kada mislimo da im se ne izlažemo. Izato mislim da je obrazovanje itekako bitno, ne mislim isključivo na formalno obrazovanje, nego mislim na cijeloživozno učenje. Ali u Hrvatskoj postoji kultura nekog straha od znanja, pa i dalje postoje neke radionice, doškolovanja i slično gdje se na početku prisutni potpišu i pobjegnu čim prije. Pobjegnu od tog znanja, jer zašto bi se sada izložili nekakvim informacijama od kojih moguće da će im nešto i trebati, ali bolje je pobjeći od tog znanja ćim prije i izložiti se nekakvim trivijalnim sadržajima. Zato mislim da je obrazovanje itekako važno, zato mislim da novinari i novinarke moraju biti obrazovani, jer je danas obrazovanje lako dostupno. Tkođer novinari i novinarke moraju imati iskustvo. Obrazovanje koje će steči je preduvjet ne i sigurnost da će takve osobe u svom poslu biti profesionalne. Zalaganje da se medijska pismenost počne uvoditi u programe , a to je čitanje novinarskog teksta i podteksta, znaći učenje da znamo prepoznati koga nema u medijima, o kome se ne govori, a ne samo da nas mediji tjeraju da nam fokus bude na onom što jest u medijima” rekla je dr. Car
Moderatorica izv.prof. dr. Tena Perišin upitala je doc. dr. Enesa Kulenovića bi li na Fakultetu političkih znanosti trebao za novinare postojati predmet vanjsko političkog novinarstva? Doc dr. Kulenović je rekao slijedeće “ Neću ništa novo reći ako kažem da je to važno. Od šume informacija koje studentu dajemo on mora imati relevantne poveznice. Nisam pobornik tog da mi na neki naćin otkrivamo buduće novinare školski, ali tu su znanja koja oni moraju steći, a to su široka znanja gotovo da budu eruditi. Ali i ne možete erudite stvoriti tako da studentu kažete : sat i pol imamo predavanje onda seminar i tako urediti studij. Meni se čini da je zadatak uspješnog obrazovanja novinara, inaće intelektualaca općenoto, da studente intelektualno zavede da izađu iz predavaonice, da imaju onaj sokratovski moment o tome koliko toga neznaju i da sami dalje rade na sebi i da istražuju, da čitaju, da uče, tako da je ovaj školski pristup studiranja potpuno ograničavajući. Ono što se meni čini da bi trebali, ako dobro radimo svoj posao, potaknuti ih da se intelektualno razvijajuju i da kada izađu s fakulteta, da je tek onda priča za njih počela. I da kada je potrebno mogu reći ; ja sam te knjige čitao i temeljito provjeravao” istakao je docent dr. Kulenović.
Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković podsjetio je da Hrvatsko novinarsko društvo ima Centar za zaštitu slobode izražavanja koji čine poznati odvjetnici koji na sudu zastupaju novinare. Projekt je predstavljen 2.srpnja 2015. u Hrvatskom novinarskom društvu.
Post je objavljen 14.12.2015. u 09:00 sati.