Marketing
U osnovi (lopovi)
Ili o hrvatskom pitanju (unutar nas samih)
Hrvatska je dolaskom kukuriku vlasti izgubila izvršnu sposobnost. Oslabljenje sudbene i zakonodavne sposobnosti je dio cjelokupnog plana.
Gospodarska kriza (koju su produbili) je bila predizborni problem koji su (neuspješno) koristili za prisvajanje/osvajanje vlasti ... Izbore su "pokrali".
Svaki slijedeći problem rješavali su površno (i neučinkovito).
Problem poplava je imala svoj uvod. Danima su oblaci (ogromne količine vodene pare) nailazili na Hrvatsku, temperature (zraka) su se smanjivale za 12 stupnjeva Celziusa. Danima su gornji tokovi (pritoka Save) u BiH poplavljivali ... Onda je poplavila (probojem nasipa) Sava u području Gunje ... Vlast je bila zatečena (nespremna).
Svakodnevno nesuvislo i nezakonito djelovanje vlasti (predstečajne nagodbe, progoni sdpovih korumpiranih i kriminalnih/zločinačkih djelatnika, ...) ukazivala je na nespremnost vlasti. Porast nezaposlenosti, iseljavanja su problemi koje nisu ni rješavali. Pad BDP-a ih je iz tromjecesa u tromjesec zaticao (nespremne).
Imigrantska, migrantska i izbjeglička kriza (mjesecima) je pred vratima Hrvatske. Prvi dan te krize u Hrvatskoj je Hrvatsku prokazao kao nesposobnu državu nositi se s tim problemom.
Tolika nespremnost ove vlasti (ne)iznenađuje. Njihova je narav lopovska, saboterska, izdajnička, razaralačka. Svaka propuštena radnja prouzročila je štete. Nespremnost i šteta idu zajedno.
Nespremnost označava najčešće označava i nesposobnost. Kako onda obnašaju vlast (kako su se dokopali vlasti i kako iznova apliciraju na novu vlast)?
U nesposobnosti i štetočinstvu, najspremniji su trošiti (makar i dugovima namaknute) novce. Rasipanje državnih novaca je odlika ove vlasti. Rasipništvo je adut kojim se nadaju na novim izborima produžiti (nakaradnu) vladavinu. Prepustiti vlast takvoj (nakaradnoj) nakupini zlotvora je odraz (ne)organizacijske moći Hrvata.
Hrvati državnu vlast doživljavaju sektaško/nomadsko/plemenski. Ne smatraju držanu blagajnu svojom (imovinom). Iako duboku ukorijenjeno poštivanje osobnog vlasništva (zbog čega im je socijalizam bio mrzak, jer je nametao zajedničko vlasništvo), odnos prema državnoj blagajni nedvosmisleno ukazuju na pomanjkanje svijesti o naravi vlasništva nad tom blagajnom. Rasipanje iz te blagajne nikoga ne zabrinjava (jer je ne smatraju bilo čijim vlasništvom). Sociološka tvorevina (plemena, narod, ...) bez zajedničke blagajne (zajedničke uprave) zapravo je narod bez države.
U socijalizmu je postupak nacionalizacije omogućio umirenje savijesti (o korištenju i posjedovanju tuđe imovine), jer je nacionalizirana imovina pretvorena u državnu (a takvu imovinu, pošto nije ničija, možete slobodno i bez obaveza koristiti).
Spremnost orjunaša trošiti državno i nespremnost Hrvata braniti državnu (zajedničku) imovinu obilježje je kukuriku vladavine, kao i stoljeća (koje obuhvaća i Drugi svjetski rat) hrvatskog saplitanja o osnovno.
Obilježje je koje Hrvate svrstava u red politički niže organiziranih naroda.
Post je objavljen 18.09.2015. u 10:53 sati.