Pregled posta

Adresa bloga: http://blog.dnevnik.hr/goto

Marketing

Mit o privatizacijskoj pljački i ratnom profiterstvu

Gospodarski oporavak ...
Hrvatska je na razdjelnici političkih putova, koji ovise o gospodarskim smjernicama i nakanama.

Razlika između HDZ-a i SDP-a je neprimjetno očita.
Specijalnim ratom (ispiranjem mozga) nastoje izjednačiti vrijednost gospodarskih pravaca i stvoriti diskreditirajuće faktore za odbacivanje HDZ-ovog smjera ...

Hrvatska je podijeljena na prozapadnu (tradicionalističku, većinsku) i prorusku (boljševičko orjunašku, manjinsku).
U vrijeme diktature (proletarijata) shvaćao sam zašto manjina ima pravo upravljati većinom. U demokraciji ne shvaćam tu namjeru.

Kulturološko-civilizacijski šok (jugoslavije, socijalizma (društvenog vlasništva), despocije, autokracije, ...).

Doba ustrojavanja (obnove autokratske, despotske) druge Jugoslavije je obilježeno (zakašnjelom, socijalističkom) industrijalizacijom. Industrijalizacija je prožeta povećanim ulaganjem (koja ne mogu biti utemeljena samo na ideološkom određenju). I socijalistička privreda (unatoč društvenom vlasništvu) podliježe zakonu ponude i potražnje ...

"Industrijalizacija je pojačavanje udjela industrije u ukupnom gospodarstvu. U novije se doba sve više govori o postindustrijskom dobu. Proces industrijalizacije obuhvaća ulaganja, ne samo u industriju, već također i u infrastrukturu kao promet i informatiku, i ljudski kapital kao obrazovanje i njegu. Države u kojima je industrijalizacija tek započela nazivaju se "zemljama u razvoju". Države u kojima je industrijalizacija uglavnom provedena nazivaju se "novo industrijaliziranim zemljama", dok države kod kojih je taj proces završen nazivaju se "razvijene zemlje".

Utjecaj industrije na prostor proučava industrijska geografija koju je u Hrvatskoj razvio Dragutin Feletar. Industrijalizacija uzrokuje i povećani broj gradskog stanovništva zbog razvijanja prometa."


http://hr.wikipedia.org/wiki/Industrijalizacija

Industrijalizacija kao oblik težnje uspostavi modela (učinkovitijeg) načina zadovoljavanja vlastitih potreba podrazumijeva poštivanje zakona ponude i potražnje.
Kako je nagla industrijalizacija proces povećanog ulaganja, a zakon ponude i potražnje govori kako će tek potražnja opravdati ta ulaganja, sam proces industrijalizacija mora biti promišljen (naglo i ideološki vođeno ulaganje nije garancija uspješnosti industrijalizacije).
Zaključujemo, socijalistička industrijalizacija (utemeljena na marksovom konceptu razvoja teške industrije, za koju Hrvatska nije imala uvjeta)(druga industrijalizacija Hrvatske, jer je Hrvatska započela prvu industrijalizaciju u sastavu Austro-Ugarske monarhije), je pogrešna.

"Ekonomski zemljopis[1][2][3][4] ili ekonomska geografija[5] je znanost o zemljopisnom smještaju proizvodnih snaga i pojedinih gospodarskih objekata, ako je ta lokacija određena zakonima društvenog razvitka, a ne zakonima prirode. Ekonomska geografija izučava uvjete prostornog razvitka i rasporeda proizvodnih postrojenja, što djelomice zavisi od ljudske volje, a djelomice od položaja i rasprostranjenosti prirodnih bogatstava pojedine zemlje.

...

Ta stajališta suprotstavljena su prostornoj ekonomiji ili lokacijskoj ekonomiji koja gleda na ta pitanja s mikroekonomske perspektive. Umjesto da pripiše lokacijske odluke zemljopisu, prostorna ekonomija tipično koristi apstraktnije varijable poput udaljenosti ili vremena putovanja. Ekonomski zemljopis je u nedavnim desetljećima izgubila naklonost većine ekonomista koji su se usmjerili na metode prostorne ekonomije."


http://hr.wikipedia.org/wiki/Ekonomski_zemljopis

Zamjerke socijalističkoj (drugoj) industrijalizaciji Hrvatske su ideološke postavke ustrajavanja na razvoju teške industrije (za koju Hrvatska nije imala uvjeta). nasilnom provođenju vlasničkoga oblika (društvenoga vlasništva), povećanih ulaganja bez poštivanja zakona ponude i potražnje (planska privreda) što je sve imalo zadaću iscrpiti gospodarski potencijal Hrvatske, gospodarstvom oslabiti jednu političku struju a ojačati drugu koju su i vojno osnažili sredstvima tog gospodarstva ... Ideološke odrednice takvog gospodarstva su razvidne. Imale su zadaću izazvati slom i dovesti do rata, što se i ostvarilo. (Model ukrajinske krize zorno ocrtava politiku koja je primijenjena i na Hrvatskoj.)

Post socijalističko (post ratno) hrvatsko gospodarstvo opterećeno je (unatoč orjunaškoj propagandi o privatizacijskoj pljački i ratnom profiterstvu) iscrpljenošću mogućnosti ulaganja i razvoja (znatnim sredstvima uloženim u socijalističku industrijalizaciju i ratnim razaranjima, koji tvore cjelinu troška).
Angažiranje njemačkih gospodarskih stručnjaka pod vodstvom prof. Hans-Werner Sinna nedvojbeno će pomoći razobličenju mitova kojim su se proruske (političke) snage okružile nastojeći zamagliti uzroke hrvatskog stoljeća krize (kojoj je sastavni dio i posljednja kriza koju proživljavamo pod vodstvom kukuriku koalicije).




Post je objavljen 04.03.2015. u 11:38 sati.