Marketing
Jelen ko jelen
ha jelen ko jelen... nego što bi drugo bio :-S
...ali onda i nije baš sve kako se čini.
Fascinantno kako se en face doima poput običnog jelena! Tek iz profila prikazuje se da je lopatar.
Naravno, otkriva ga na prvi pogled i to što je triput manji od običnog jelena :-D
Gospođa Mačkoba ne odobrava nikakvo prebacivanje pažnje na jelenka lopatarka. Veli da je to "zamjena teza". Bit će da ne razumije pravilno što znači ta danas popularna sintagma nego jednostavno ponavlja ono što čuje na tv ili pročita u novinama :-S
Putujući u Rajagahu Buddha je vidio stado jelena. Među njima je bilo i šepavo lane*. Buddha je uzeo lane i ponio ga. Pristupio je goniču i upitao ga kamo goni to stado jelena. "To su jeleni kralja Bimbisare **. Biti će prineseni kao žrtva paljenica u svetoj vatri"- odgovorio je gonič. Buddha je nastavio s njim noseći lane cijelim putem do Rajagahe. "Kralju, ubijanje nevinih životinja je okrutno djelo. Neće ti donijeti sreću." - rekao je Bimbisari. Zatim je kralju i njegovim dvorjanima dao opširno učenje na temu svetosti života i zakona karme. Primivši učenje kralj i njegovi ljudi obratili su se i pristupili utočištu u Buddhi.
*strogo tehnički gledano mlado jelena nije lane nego se naziva tele, lane je mladunče srne. Ali eto upotrijebio sam namjerno krivu riječ jer bolje zvuči u ovom kontekstu i poznatija je, no svejedno imajmo na umu što je ispravno
**kralj Bimbisara bio je vladar kraljevstva Magadha iz dinastije Haryanaka, to je bila druga dinastija tog kraljevstva koja je smijenila prvu 684.g. pr. Kr. Prijestolnica kraljevstva bila je Rajagriha (ili na palijskom jeziku Rajagaha kako se često navodi u buddhističkim tekstovima), a to je današnji grad Rajgir u indijskoj saveznoj državi Bihar. Prijestolnica je preseljena kasnije u Paliputru (današnji grad Patna), a preseljenje prijestolnice je izvršio Bimbisarin sin kralj Ajatashatru.
Bimbisara je proširio kraljevstvo Magadha na temeljima kojega je kasnije nastalo slavno carsto Maurya (također s prijestolnicom Paliputrom.) Mauryansko Carstvo utemeljio je Chandragupta Maurya 322. pr. Kr., a njegov sin bio je kralj Bindusara, a Bindusarin sin, dakle unuk Chandragupte Maurye bio je Ašoka Veliki, najveći buddhistički vladar Indije (304.-232. pr. Kr.) Ime Bimbisare kralja Magadhe, suvremenika Buddhe Šakjamunija i ime kralja Bindusare iz dinastije Maurya koji je živio nekoliko stoljeća kasnije treba jasno razlikovati.
Ovo spominjem zato jer u nekim napisima može se pronaći da je kralj Bimbisara, suvremenik povjesnoga Buddhe, bio djed Ašoke Velikog. Čini mi se da sam jedno davno u nekom tekstu stavio neku referencu na to, a sad ne sjećam se više u kojem je to teksu bilo. Uglavnom radi se o sasvim različitim dinastijama i sasvim različitim ljudima između kojih je razmak od nekoliko stoljeća. Na temeljima Bimbisarinog kraljevstva Magadhe jest zaista izraslo slavno carstvo Maurya ali nema veze između tih vladarskih linija jer nekoliko dinastija vladara se smijelnilo u međuvremenu. Kralj Bimbisara spominje se u mnogim sutrama kao Buddhin učenik, prijatelj i pokrovitelj. Svoj kraljevski park Veluvana u Rajahgahi poznat i kao Bambusov Šumarak predao je na korištenje Buddhi i njegovoj zajednici redovnika. Tako je nastao samostan Veluvana prvi čvrsti i trajni samostan u kojem su redovnici održavali meditacijsko povlačenje tijekom kišne sezone kad nisu mogli putovati- (to je vassa- godišnji kišni retreat u trajanju od 3 mjeseca koji teravadski buddhisti održavaju i danas). Do tada su kroz kišnu sezonu uobičajeno boravili u šumi u improviziranim nastambama s krovom od lišća i trave. U sutrama se spominje da je Buddha u samostanu Veluvana proveo tri uzastopne kišne sezone i još tri kasnije tijekom života. U Veluvani (ili negdje u okolici Rajagahe) se obratio i brahman Kassapa, poznati u povijesti kao Maha (Veliki) Kassapa. Nakon parinirvane Buddhe Šakjamunija i dvojice glavnih učenika Mogallane i Sariputtre (koji su umrli još prije njega), Maha Kassapa je bio taj koji je vodio Prvi Buddhistički Koncil u špilji Sattapanni također u blizini grada Rajagahe.
Post je objavljen 22.02.2015. u 20:16 sati.