Pregled posta

SVETA OBITELJ

Sasvim se naravno uz blagdan Boži a uklapa blagdan Svete obitelji. Isus je svojim rođenjem ušao u krug obiteljske zajednice.
“Zašto ste me tražili? Zar niste znali da ja moram biti u ku i svojega Oca”
Isus je htio zemaljskom obitelji, zemaljskim svojim sinovstvom i djetinjstvom pokazati dublje zna enje, dublji odnos ovjeka, koji je dijete svojih roditelja, ali i dijete Boga. Svi smo mi djeca svojih roditelja, ali i djeca Božja. (vidi Proroka...)
Isusu je biti u ku i O evoj. A nas kad smo s njim ini O evom obitelju.
Skroviti Isusov život...
Marijino iš ekivanje ostvarenje obe anja...
Natale coi suoi, Pasqua dove vuoi! Kod nas je ovaj dan i dan iseljenika.
Isus je došao ozdraviti i ljudsku obitelj. Osposobiti ovjeka za vjernu i strpljivu ljubav, za opetovano praštanje i pomirenje. Mogu e je u Isusu i s Isusom ljubiti do kraja.
Svetost Svete obitelji je Isus koji je svet. On je svetost i naših obitelji. Kao što je posve ivao obitelj Mateja, Jaira, Zakeja, Lazara - tako želi i našu obitelj posvetiti. A time zapravo nastaje Crkva. Obitelj je obitelj ukoliko je Crkva, i obrnuto.
Obitelj je slika Presvetog Trojstva. Upravo one trojstvene ljubavi. Obitelj u sebi nosi itavu lepezu ljubavi: bra ne, roditeljske, bratsko-sestrinske.
Obitelj koja moli ostaje zajedno. Upravo zato jer po molitvi Bog utemeljuje obitelj.
Izvor ljubavi nije u nama. Stoga, da bi imali ljubav za drugoga, moramo imati nepresušni izvor Ljubavi. I biti svjesni da smo mjesto gdje Bog svoju ljubav podjeljuje drugome.
Treba pamtiti najsvetije trenutke ljubavi, onda kad smo u njenom svjetlu vidjeli prava lica jedni drugih. Ljubav daje klju srdaca drugih, ona ima mo da razvije u drugom skrivene sposobnosti. Kasnije kad sve to bude izgledalo kao privid, trebat e živjeti od vjere u te trenutke.
Tu je opet presudano crpsti ljubav od Boga, ne ovisiti o ljubavi drugoga. Budu i da zrelo volimo tek onda ako drugom donosimo ljubav. (Dakako, ako je i znamo prihvatiti od drugoga.)
Ako tr imo za ljubavlju ona kao sjena izmi e, ako tr imo prema Suncu, ljubav tr i za nama.
Najo itiji znak da ljubimo jest prihva ati drugoga bez obzira na protivne osje aje koje imamo. U takvu ljubav sebe zalažemo. Ljubav mora boljeti. (“Nosi, nosi svoga neprijatelja nose i ga prestat e ti biti neprijatelj.)
Dva ježa ...
BLAGOSLOV
Blagoslivljamo te, Gospodine! Htio si da tvoj Sin postane ‡ovjekom i bude dionikom ljudske obitelji.
U tijesnoj je povezanosti s njom provodio svoju mladost te upoznao njezine brige i okusio radosti.
Zato te, Gospodine, ponizno molimo za sve naše obitelji: štiti ih i ‡uvaj!
Neka oja‡ane darom tvoje milosti napreduju i uúivaju obilje sloge te kao ku…na Crkva u svijetu budu svjedoci tvoje slave. Po Kristu Gospodinu našem.
I blagoslov Boga svemogu…ega Oca i Sina i Duha Svetoga sašao na nas i ostao vazda s vama.
Bezuvjetna ljubav: tolerantna, djelotvorna, kreativna, zaštitni ka. Volim drugog onakvog kakav je, a ne tek kakvog bih ga volio.
Ideja: svake subote obnovi svoje vjen anje. Ako to ne iniš s istom osobom, onda eš u initi s drugom.
Bitna je sposobnost pretvaranje zaljubljenosti u ljubav. Roditeljska ljubav je uvjetovana kvalitetnoj bra noj ljubavi.
BRANI DRUGOVI SU KAO VESLAI PROTIV STRUJE. AKO NE VESLAJU NAPRIJED NUŽNO IDU NAZAD.
To je dar na kojem treba raditi.
Ljubav: prihvatiti promjenu na onom kog voliš.
Kvalitetna ljubav ne može bez kvalitetne komunikacije, ni obrnuto.
Ljubav je ono što iz nje napravimo. Ljubav u braku je ono što razvijamo, a ne ono što nas razvija.
Ljubite jedni druge ali ne pravite spone od ljubavi. Budite kao žice na lutnji, zvu e i zajedno, ali svaka svojim tonom.
- “Zašto si takva? Što ja još za tebe mogu u initi?”
- “Mama, prestani se baviti menom, bavi se tatom.”
Ne otkrivamo potrebe ni želje. U zaljubljenosti postoji neverbalna komunikacija, i postoji potpuno slaganje. No kasnije potrebe i želje nisu istovjetne. I slijedi “zašto mi to nisi rekla”. Odgovara: “da me voliš ti bi znao”.
Potrebe i želje treba izgovoriti, da bi se ostvarile. Ne tek ustrajno, nego iskreno izre i.
Mir ku i ovoj i svima koji prebivaju u njoj!
Obitelj koja moli ostaje zajedno.
I sama priroda nas nagoni da volimo one koji su nas stvorili. (Ciceron)
Osje aji i navike na kojima se temelji javna sre a nastaju u obitelji. (Mirabean)
Društvo je daljnji razvoj obitelji: ako ovjek iz obitelji izađe pokvaren, u i e pokvaren i u građanski život. (Lacordaire)
Kad je temelj obitelji ljubav, onda u njoj ima mjesta i za djedove i bake, za pradjede i prabake, za sve besku nike rodbine, a nađe se mjesta i za prijatelja u nevolji. I tanjuri se na stolu umnože. A nema li ljubavi, nema u njoj mjesta ni za vlastito dijete, ni za bra nog druga uskoro. Gdje sebi nost živi tu je dom nevolje, dom histerika osuđenih savjesti što se cinizmom razjedaju, dom probodenih srdaca i uplakanih o iju. (Rajko Bundalo)
Ljubav među ljudima zna i voljeti ovjeka kakav jest, a ne kakav nam treba.
Da bi ovjek završio svoj zapo eti razvoj unutar biološke majke, potrebna mu je zajednica koja se zove obitelj.
Možemo govoriti o tri ovjekova rođenja: biološkom, spoznajnom, identitetnom. Za ova dva zadnja presudna je uloga obitelji.
“Obitelj je osnovna i nezamjenjiva odgojna zajednica, povlašteni je prijenosnik onih religijskih i kulturnih vrijednosti koje pomažu osobi da dosegne vlastitu samobitnost. Osnovana na ljubavi i otvorena daru života, obitelj nosi u sebi samu budu nost društva, te joj je naro iti zadatak djelotvorno pridonostiti budu nosti mira.” (Papa Ivan Pavao II, Poruka za svjetski dan mira 1. I. 1994)
531 Tijekom veceg dijela zivota, Isus je dijelio stanje goleme vecine ljudi: svakodnevni zivot bez prividne velicine, zivot rucnog rada, zidovski vjerski zivot podvrgnut Bozjem Zakonu, zivot u zajednici. O svemu tom razdoblju objavljeno nam je da Isus bijase roditeljima "podlozan" i da "napredovase u mudrosti, dobi i milosti kod Boga i ljudi" (Lk 2,51-52).
532 Isusovim pokoravanjem svojoj majci i zakonitom ocu ostvaruje se savrseno obdrzavanje cetvrte zapovijedi. To podlaganje je slika sinovske poslusnosti nebeskom Ocu. Svakodnevno Isusovo podvrgavanje Josipu i Mariji nagovijestilo je i predoznacilo podvrgavanje Velikog Cetvrtka: "ne (...) moja volja" (Lk 22,42). Kristovom poslusnoscu u svakodnevici skrovitog zivota vec je zapocelo djelo obnove onoga sto Adamov neposluh bijase razorio.
533 Skroviti nazaretski zivot dopusta svakom covjeku da bude u zajednistvu s Isusom na najredovitijim putovima svakodnevnog zivota: Nazaretska je kuca skola u kojoj pocinjemo upoznavati Kristov zivot. To je skola evandjelja (...) Ponajprije nas uci sutjeti. O kad bi se u nama obnovila cijena sutnje, toga divnog i tako potrebnog ozracja duse (...) Osim toga, uci nas zivjeti u obitelji. Neka nas Nazaret podsjeti sto je obitelj, sto je zajednistvo obiteljske ljubavi, sto njena ljepota jednostavna i stroga, sto njen znacaj nepovrediv i svet. Ovdje napokon upoznajemo disciplinu rada. O nazaretski
dome, kuco Sina drvodjelceva, zelimo bas ovdje shvatiti i slaviti doduse strogi, ali i otkupiteljski zakon ljudskog napora (...) Zelimo na kraju pozdraviti radnike cijelog svijeta i pokazati im veliki uzor - njihova bozanskog Brata.
534 Nasasce Isusa u Hramu jedini je dogadjaj koji razbija sutnju Evandjelja o skrovitim Isusovim godinama. Isus nam daje nazreti tu otajstvo njegova posvemasnjeg posvecenja poslanju koje izvire iz njegova bozanskog sinovstva: "Niste li znali da mi je biti u onome sto je Oca mojega?" (Lk 2,49). Marija i Josip "nisu razumjeli" tih rijeci, nego ih primise u vjeri, a Marija ih je "cuvala u svom srcu" (Lk 2,51), sve vrijeme sto je Isus ostao skriven u tisini obicnog zivota. (KKC)
1655 Krist se htjede roditi i odrasti u krilu svete obitelji Josipa i Marije. Crkva nije drugo nego "Bozja obitelj". Od pocetaka jezgru su Crkve cesto cinili oni koji postadose vjernici zajedno sa cijelom svojom obitelji. Kad bi se obracali, zeljeli bi da im sva obitelj bude spasena. Postavsi vjernicke te obitelji bijahu mali otoci krscanskoga zivota usred nevjernoga svijeta.
1656 U nase doba, u svijetu koji je cesto tudj ili cak prema vjeri neprijateljski, od osnovne je vaznosti da vjernicke obitelji budu ognjista zive i izarujuce vjere. Stoga je Drugi vatikanski sabor, sluzeci se drevnim izrazom nazvao obitelj "Ecclesia domestica - Domaca Crkva". U krilu obitelji "roditelji treba da za svoju djecu rijecju i primjerom budu prvi vjerovjesnici, i gaje u svakome njemu vlastito zvanje, a posebno ono sveto".
1657 Eto gdje se na povlasten nacin izvrsava krsno svecenistvo oca, majke, djece i svih clanova obitelji: "sudjelovanjem u sakramentima, molitvom i zahvaljivanjem, svjedocenjem svetog zivota, odricanjem i djelima ljubavi". Obiteljski je dom tako prva skola krscanskog zivota i "bogatije covjecnosti". Ovdje se covjek uci trudu i radosti rada, bratskoj ljubavi, plemenitom pranju stalno obnavljanom i nadasve bogostovlju, molitvi i prikazivanju Bogu vlasoga zivota.
1658 Treba spomenuti one osobe koje su zbog odredjenih uvjeta u kojima moraju zivjeti - sto cesto ne ovisi o njihovoj volji - osobito blize Isusovu srcu te zasluzuju ljubav i briznu skrb Crkve, a narocito njezinih pastira: velik broj osoba koje nisu u braku. Mnogi od njih ostaju bez ljudske obitelji cesto zbog siromastva. Ima onih koji u takvu stanju zive u duhu Blazenstava, uzorno sluzeci Bogu i bliznjemu. Svima moraju biti otvorena vrata domova, obiteljî, "domacih Crkava", i velike obitelji koja je Crkva. "Nitko na ovom svijetu nije lisen obitelji: Crkva je svima dom i obitelj, osobito onima koji su `umorni i optereceni” (Mt 11,28)". (KKC)
2202 Muz i zena zenidbom sjedinjeni cine zajedno sa svojom djecom jednu obitelj. Ta ustanova prethodi svakom priznanju sa strane javne vlasti, ona se namece sama po sebi. Treba je promatrati kao redoviti odnos prema kome vrednovati razlicite oblike srodstva.
2203 Stvorivsi muza i zenu Bog je ustanovio ljudsku obitelj i providio je osnovnim ustrojstvom. Clanovi obitelji jesu osobe jednaka dostojanstva. Radi zajednickog dobra njezinih clanova i drustva, u obitelji postoje razlicite odgovornosti, prava i duznosti.
2205 Krscanska obitelj je zajednistvo osoba, znak i slika zajednistva Oca, Sina i Duha Svetoga. Njezina roditeljska i odgojna sluzba odsjaj je Oceva stvoriteljskog djela. Obitelj je pozvana s Kristom dijeliti molitvu i zrtvu. Svakodnevna molitva i citanje rijeci Bozje jaca u obitelji ljubav. Krscanska
je obitelj blagovjesnica i misionarka.
2207 Obitelj je izvorna stanica drustvenog zivota. Ona je naravna zajednica u kojoj su muz i zena pozvani na sebedarje u ljubavi i darivanju zivota. Autoritet, postojanost i uzajamnost u krilu obitelji utemeljuju slobodu, sigurnost i bratstvo u krugu drustvene zajednice. Obitelj je zajednica u
kojoj se, od samoga djetinjstva, mogu usvajati moralne vrijednosti, gdje se moze zapoceti Boga castiti i dobro se sluziti slobodom. Obiteljski je zivot uvodjenje u drustveni zivot.
2208 Obitelj mora tako zivjeti da se njeni clanovi naviknu biti pazljivi i zauzeti za mladje i za starije, za bolesne ili prikracene i siromahe. Mnogo je obitelji koje u odredjenim trenucima nisu kadre pruziti takvu pomoc. Onda je duznost drugih osoba, drugih obitelji i redom drustvene zajednice providjeti za njihove potrebe: "Bogoljubnost cista i neokaljana jest: zauzimati se za sirote i udovice u njihovoj nevolji, cuvati se neokaljanim od ovoga svijeta" (Jak 1,27). (KKC)
-----
Bog jer je ljubio ovjeka došao mu je. Gdje? U obitelj. Osnovnu stanicu svijeta. Došao ga je spasiti. Gdje? U obitelji. Došao je posvetiti međuljudske odnose. Koje? Roditelja i djece, bra nih drugova.
Došao je posvetiti ulogu roditeljske odgovornosti, njihove ljubavi, posluha djece svojim roditeljima.
Isus je svojim dolaskom u obitelj, obitelj u inio mogu om.
Njegova obitelj ide na hodo aš a. Postoje svetinje kojima se obitelj hrani, za koje živi. Obitelj nije zajednica u se zatvorena. Idu pješice, tri dana. Nalaze za to vremena. (Nemam vremena i i nedjeljom na misu ... )
Kako se Marija cijelo vrijeme osje ala? Što je sa obe anjima? Kakvo je to za e e bilo? ... Živjeti s tajnama, s povjerenjem da e Bog progovoriti kad dođe za to vrijeme. Ali, i Josip. Njemu su još više sumnje mogle obuzimati srce. Sveta je to obitelj po krotkosti i šutnji pred tajnom. Službenici Božji, koji od Božje rije i žive.
Isus otaje u Hramu. Znak da je nešto s njim osobito. Mariju i Josipa opet zbunjuje. Opet stavlja u situaciju šutjnje pred tajnom. Jesu mu roditelji, ali nemaju sasvim kompentencije nad njim. On je njihov sin, ali je Sin i O ev. Isus je dio njihove obitelji, ali svi su dio Božje obitelji.
“Zašto si nam to u inio?” Ne zamjerimo majkama i kad su nerazumne u svojim pitanjima, jer one to iz ljubavi ine. Ne sušaj rije i, nego prepoznaj ljubav.
“Žalosni smo te tražili” ... Neizbježno je da svoje najbliže ražalostimo, jer svima nam se od sviju odvojiti da budemo svoji.
“Oni ne razumješe” ... I ostaše opet u šutnji pred tajnom.
“Bio im je poslušan” ... Život je u posluhu i slobodi.
“Marija sve u svom srcu uvaše” ... Prebirati pred Bogom životnu zbilju. Kontenplirati život. Izljevati pred Bogom svoje srce.
“Isus napredovaše u mudrosti, dobi i milosti” ... To je uloga obitelji.
Prdnosti i teško…e prirodnog planiranja obitelji, Oů,6,1987.
Bračni drugovi trebaju rapati djecu sve dotle dok se oni ne rode kao brak.
Obitelj je tamo gdje te vole i kada pogriješiš.

Post je objavljen 28.12.2014. u 10:22 sati.