Pregled posta

Adresa bloga: http://blog.dnevnik.hr/hrvatskasfera

Marketing

Suvremeni mediji, jeftin populizam površnih informacija.

Ljudi su oduvijek željeli znati što se zbiva u njihovoj okolini bilo da se radi o susjedstvu bilo da se radio o nekoj udaljenoj zemlji.
Na osnovu svojih saznanja formirali bi svoj stav u vezi s određenim događajem ili određenim zbivanjem.
Kao posrednici između prirodne želje da saznamo što se zbiva u našoj okolini te stvarnog događaj koji se dogodio javili su se mediji koji nam prenose informacije o važnim i zanimljivim događajima iz naše okoline i čitavog svijeta.
Dakle mediji se javljaju kao posrednici između stvarnog događaj i našeg viđenja tog događaja.
Zbog fizičke i stvarne nemogućnosti da budemo na više mjesta u isto vrijeme mi većinu događaja koji nas zanimaju ne možemo opaziti vlastitim osjetilima već o njima saznajemo putem medija.
Na taj način mi ne vidimo stvarni događaj već medijski prikaz tog događaja.
Sama činjenica da mediji posreduju između događaja i našeg viđenja događaja, omogućava medijima da manipuliraju javnošću s ciljem stvaranja javnog mijenja po svojoj želji ili bolje reći po želji svojih nalogodavaca

Objektivnost i sloboda medija
Kako bi se spriječile zloupotrebe medija i medijske manipulacije demokratska društva zahtijevaju veliki stupanja slobode medija. Pritom oni slobodu medija definiraju kao slobodu širenja i objavljivanja informacija ili mišljenja bilo preko tiska ili elektronski medija bez ikakve kontrole vlasti ili cenzure od strane države. Demokratska društva se vode mišlju da će sloboda medija dovesti do objektivnosti i objektivnoga prenošenja informacija.
Ali sloboda medija i objektivnost medija nisu povezani pojmovi. Nigdje ne stoji činjenica da je slobodan mediji jednako objektivan mediji. Mediji može biti objektivan iako se nalazi pod strogom kontrolom države ( takva politika države) iako je to rijetko a na drugoj strani može biti subjektivan iako je slobodan i ne nalazi se pod pritiskom ili cenzurom.
Sloboda medija znači samo da će određeni mediji u društvu zastupati određeni stav, određenu ideologiju i određeni sustav vrijednosti. Tako će dva različita slobodna medija ( izrazito ljevičarski i izrazito liberalni ) prenijeti informaciju o prosvjedu radnika ili štrajku na dva različita načina. Liberalni mediji je možda neće ni prenijeti ili će je staviti pod malenim naslovom na nevidljivom mjestu dok će istu informaciju ljevičarski istaknuti na naslovnicu.
Svaki od ta dva medija će zauzeti svoj stav s obzirom na profil čitatelja i ideologiju svog uredništva. Dakle sloboda medija dovodi do pluralizma medija i pojave medija koji zastupaju različite grupacije, ideologije i politike ali ne dovodi od toga da pojedini mediji objektivno prenose informaciju. S druge strane politički neovisni društveni mediji ( u vlasništvu države) u visoko razvijenim demokratskim društvima je objektivni nego li privatni mediji koji financiranje i potrebe svojih čitatelja stavljaju ispred objektivnosti.

Financiranje medija
Uz stalno isticanje važnost slobode medija treba istaknuti i jako važnu stvar a to je da se mediji moraju nekako financirati.
Mediji moraju prikupiti sredstva kako bi plaćali svoje djelatnike i pokrili sve troškove koje profesionalno bavljenje medijima nosi sa sobom.
Financiranje medija javlja se kao najvažniji cilj medija jer bez novca slijedi stečaj i gašenje medija.
Dakle svaki privatni mediji će financijsku sigurnost staviti ispred objektivnosti. Svoju izvornu svrhu prenošenja informacija mediji će zamijeniti s svrhom ostvarenja dobiti. Mediji više neće biti prenositelj informacija već prodavatelj informacija.
Glavni način zarade medija su reklame i oglašavanje. Što ima više gledatelja ili čitaoca to više zarade. Kao što trgovac gleda na bilo koji način prodati svoj proizvod tako će i mediji na bilo koji način gledati prodati svoju priču.
Mediji će morati prilagoditi svoju djelatnost prenošenja informacija i to na takav način da ostvare dobit na tržištu.
Glavni cilj i svrha medija više neće biti objektivno i istinito prenošenje važnih informacija javnosti već jednostavno ostvarenje dobiti i što veće zarade.

Populizam medija
Ako glavni cilj medija postane ostvarivanje zarade onda mediji svoju djelatnost podređuju glavnom cilju.
Da bi zaradili mediji će gledati plasirati ono što građani žele vidjeti ili čitati.
Ako određena pojava ili stvar nije dovoljno zanimljiva javnosti mediji će je napraviti zanimljivom, ako pojedini događaj nije važan javnosti mediji će ga napraviti važnim. Na kraju ako nema zanimljivi događaj ili zbivanja mediji će ih jednostavno izmisliti i servirati javnosti.
Dakle mediji će pribjeći jeftinom populizmu i štampanju informacija a sve sa ciljem povećanja dobiti.
Kao što političke stranke pribjegavaju populizmu tako što prodavanjem magle nastoje privući birače tako će i mediji pribjeći populizmu kako bi privukli čitatelje i gledatelje.
I jedni i drugi ( političari i mediji) prodaju maglu kako bi zaradili.
Stoga nije nikakvo čudo da su današnji mediji prepuni žutila, laži i površnih populističkih tekstova.
Slobodni mediji ne dovode do objektivnosti već do populističkog nadmetanja medija na tržištu.
Kao najveća prepreka objektivnosti medija ne javlja se država niti državna cenzura već činjenica da se mediji prodaju i žrtvuju objektivnost kako bi povećali zaradu.
Suvremeni mediji nisu ništa drugo nego jeftini populizam površnih nekvalitetnih informacija.
Novinarstvo je nekad bilo častan posao. Ova rečenica najbolje ocrtava današnje medije.



Post je objavljen 27.10.2014. u 22:44 sati.