SLOBODA CJELINE
Upravo je bezuvjetnost sloboda reda najsitnije točke i univerzuma cjeline.
Bezuvjetno je sunce slobodno u centru univerzuma stvarno čista svijetlost, ali i bezuvjetno zračenje emisije energije vremena.
Tako nedodirljiva ideja stvarno živi s pojavom, jer ništa nije van cjeline.
Apsolutno stvarno logično i obrnuto jedinstvo, samo u doživljaju jasno kao misao, kao iskra i ako ponavljaš tu pažnju, održavaš volju.
Bezuvjetno je prostor i vrijeme u njemu.
Bezuvjetno je vakuum bez gravitacije vodika i vezani vodik u svakoj individualnoj gravitaciji pojave.
Sloboda stvarno nije vječnost, nego su promjene sloboda uzroka s posljedicom.
Tako slobodno misliš slobodna je volja, no ti nisi ni slobodan niti imaš volju.
U pitanju je čistoća i red cjeline kojim se percipira jedinstvo.
Tako je sloboda stvarno samo nulta točka u smislu neutralnog promatranja vakuumskom vezom ideje u pojavi, kao u ogledalu, kao noć danju.
Sloboda reda se sama uspostavlja. Tako se led ne može održati ako povećavaš temperaturu.
U svemu postoji univerzalna zaštita i to je slobodan red nultom točkom.
Možeš upotrijebiti silu i snagu no gubiš moć i ponovo se red uspostavlja, samo je došlo do promjene.
Tako je moć neodrživi vakuum u suncu jer ga trebaju sve pojave.
Cjelina, red, sloboda, umnožavanje informacija, stvaranje vibracija, rodi se sila i kada samu sebe ubije, pretvori se u statičku snagu i ponovo nju možeš transformirat.
Tako je sve jedno fizičko svojstvo na svakoj razini čistoće odnosa.
Zato je apsolutno logično jasno ako se služiš percepcijom nulte točke, a to je čista krv i misao bez gubitka vremena mentalnog subjekta, ovisnog od poluraspada punjenja.
I tako se vrtimo u krugu neznanja što dovodi do ludila kao kada pas pobjesni od glista.
Ako dvoje u odnosu ili više njih znaju jedno, ne moraju misliti niti posvećivati pažnju željama da se oslobodi sve zarobljeno, nego se raduju bez otvaranja usta.
Post je objavljen 04.10.2014. u 05:18 sati.