Pregled posta

Adresa bloga: http://blog.dnevnik.hr/crniblogkomunizma

Marketing

EUROPSKI SPOMENDAN NA ŽRTVE TOTALITARNIH I AUTORITARNIH REŽIMA

HRVATSKI CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE ZLOČINA KOMUNIZMA
"Samo pravda stvara mir" (Toma Akvinski)

Dan 23. kolovoz (23.8.) je Europski parlament proglasio
EUROPSKIM SPOMENDANOM
U SPOMEN NA ŽRTVE TOTALITARNIH I AUTORITARNIH REŽIMA

 photo Hrvatske17E0rtvekomunizmauHudojJamikodLascaronkoguSlovenijiiz1945godine_zpsa4cf9c54.jpg

Neekshumirane hrvatske žrtve totalitarnog komunizma/titoizma u Hudoj Jami kod Laškog u Sloveniji; fotografija slovenska krim-policija, procjena broja žrtava u ovoj masovnoj grobnici u rudniku Barbarin rov iznosi cca. 4.500 ubijenih hrvatskih ratnih zarobljenika i hrvatskih civila, mučenih i ubijenih hladnim i vatrenim oružjem, i bačeni u rudarsko okno radi zataškavanja ovog zločina protiv čovječnosti i ratnog zločina od očiju svjetske javnosti; sveukupni broj hrvatskih žrtava titoizma samo u 1945. iznosi minimalno preko 200.000, a vrlo vjerojatno do 500.000 ili pola milijuna

"Europski parlament je u svojoj rezoluciji od 2. travnja 2009. godine, a povodom pakta između Hitlera i Staljina, naci-fašizma i komunizma, odnosno Trećeg Reicha i Sovjetskog Saveza, (Pakt Molotov - Ribbentrop od 23.8.1939. o nenapadanju, sporazum i s tajnim protokolima o podjeli istočne Europe, između ostalih i Poljske), uveo spomendan u spomen na sve žrtve komunizma, i fašizma, te autoritarnih režima, poput režima Franje Tuđmana u Republici Hrvatskoj, koji je, (1990.), ne samo komuniste preimenovao 1990. u "antifašiste", i bez narodnog referenduma dao u Ustav staviti, i hrvatskom narodu nametnuo komunističko-partizansku šumsku skupštinu ZAVNOH, nego je zataškao i sve partizansko-komunističke/titoističke i udbaške zločine, zabranivši daljnje ekshumacije žrtava titoizma na Maclju kod Krapine gdje su Titove partizani iz zloglasne Ozne ubili 13.000 hrvatskih ratnih zarobljenika, te je žestoko kažnjavao sve one političke i demokratske snage, stranke, nevladine udruge i organizacije i pojedine osobe, političare, humaniste, i novinare, koji su se zalagali za rasvjetljavanje zločina komunizma, a u medijima uveo cenzuru o komunističkim zločinima, te bivše komuniste i udbaše stavio na čelo "istraživanja komunističkih zločina" kako bi se javnosti zamazale oči.

Europski poslanici su u rezoluciji o Europskom spomendanu od 23. 8. naglasili slijedeće:

"Respekt za sve žrtve totalitarnih i nedemokratskih režima u Europi" [kakav je bio i titoistički]. Europski parlamentarci "svjedoče svoje veliko poštovanje onima koji su se borili protiv tiranije i tlačenja", što je, između ostalog, još jedno priznanje g. Dobroslavu Paragi koji se borio protiv titoističkog režima u bivšoj Jugoslaviji, i Tuđmanovog eks-komunističkog režima u Republici Hrvatskoj, i koji je na čelu hrvatske oporbe nakon demokratskih promjena 1990. prvi javno progovorio o nužnosti rasvjetljavanja partizanskih zločina u Drugom svjetskom ratu i poraću, i komunističkih zločina u bivšoj Titovoj Jugoslaviji, te u javni diskurs uveo nužnost prekida s tabu-temema poput povijesne N.D.H., i koji je bio prvi čelnik jedne političke stranke, (HSP 1861.), koji je 2000. od Sabora Republike Hrvatske i hrvatske vlade zahtijevao lustraciju eks-komunista, i udbaša koji su u SFRJ kršili ljudska prava, i od Zagrebačke skupštine zahtijevao promjenu naziva Trga maršala Tita u Trg žrtava komunizma, a prvi zbog svojih stavova o lustraciji i procesuiranju komunističkih zločinaca doživio zajedno s Antom Paradžikom medijsku osudu s kojom su obojica antikomunista i demokrata, pravaša, oklevetani i sudsko-kazneni progon u Republici Hrvatskoj od strane Državnog odvjetništva i sudova Republike Hrvatske, međutim, niti u jednom slučaju niti DORH niti i iti jedan sud u RH nije Dobroslavu Paragi uspio dokazati krivnju, niti je ikada osuđen, a međunarodni sud za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji je HOS izuzeo od bilo kakve odgovornosti za ratne zločine, jer ih nije počinio, što je zasluga prije svega osnivača Hvatskih obrambenih snaga, Dobroslava Parage.

Na ovaj Spomendan se prisjećamo svih žrtava velikosrpskog autoritarnog i fašističkog režima u Kraljevini Jugoslaviji, zatim, talijanskog fašizma i njemačkog nacizma na području Nezavisne Države Hrvatske, (nad Židovima, proglašenje rasnih zakona, oduzimanje imovine, zatvaranje i odvođenje u jasenovački logor, i deportacija hrvatskih Židova u njemačke nacističke logore smrti, i nad Hrvatima - pokolj SS-divizije nad hrvatskim civilima u Poljicama), zatim četničkog velikosrpskog fašizma na području N.D.H. i strahovitih pokolja hrvatskog življa, i partizanskog totalitarnog komunizma u WWII, također na području Nezavisne Države Hrvatske, koji je izvršio strahovite zločine nad Hrvatima, i zločina ustaškog režima nad Židovima, Srbima i Romima, te zločina totalitarnog komunističkog režima u Titovoj socijalističkoj Jugoslaviji od 1945. - 1990. nad Hrvatima, Slovencima, Srbima, kosovskim Albancima, katolicima, muslimanima i pravoslavcima, i dr., i strahovlada Komunističke partije Jugoslavije i KPH te Saveza komunista Hrvatske i SKJ kao zločinačke organizacije.

Kad je navedena rezolucija donijeta, vladajuća stranka HDZ je ovaj Europski spomendan u spomen na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima naprosto ignorirala, a mediji cenzurirali, iako je vlada RH bila obavezna kao tadašnja pristupnica Europskoj uniji isti dostojno obilježiti u hrvatskoj javnosti i društvu Republike Hrvatske, a koalicijska Kukuriku-koaliciju koja ju je naslijedila izokreće smisao spomendana, i polaže vijence i pred spomenicima partizanskog totalitarnog komunizma iako je smisao ovog Europskog spomendana da se društvo i narod prisjeća i

ŽRTAVA PARTIZANSKOG TOTALITARNOG KOMUNIZMA/TITOIZMA.

Sjećanje na prošlost mora biti očuvano, jer nema izmirenja bez istine i prisjećanja. Europi je potreban zajednički pogled na povijest, i mora komunizam, nacizam i fašizam priznati kao "zajedničko naslijeđe", naglašava se u rezoluciji o spomendanu od 23. kolovoza.

"Ovaj dan se treba obilježiti s dostojanstvom i nestranački", kaže se u europskoj rezoluciji."


HR Centar IZK www.hrcentar.izk@gmail.com

 photo Spomenik17E0rtvamafascaronizmauJasenovcu_zps926f0215.jpg

Spomenik žrtvama fašizma u Jasenovcu od 1941. - 1945., podignut za vrijeme totalitarne komunističke Jugoslavije, uz neobilježene žrtve komunizma u jasenovačkom Titovom logoru nakon 1945. godine, te uz nepostojanje spomenika žrtvama komunizma u jugoslavenskom komunističkom logoru na Golom otoku, te općenito uz nepostojanje spomenika žrtvama komunizma u Republici Hrvatskoj, osim sporadičnih na pojedinim grobljima, dok su gotovo sve jame s hrvatskim žrtvama komunizma na prostoru bivše Jugoslavije ostale neekshumirane, to jest vladajuća 'Zvijer' ih je ostavila u mraku, ali istina uvijek izbija na svjetlost dana koju je stvorio Bog.

 photo Spomenikbleiburscaronkim17E0rtvamaikri17E0nogputaodnsonohrvatskim17E0rtvamakomunizma_zpsff900ec9.jpg

Spomenik Bleiburškim i žrtvama Križnog puta - hrvatskim žrtvama komunizma/titoizma, na zagrebačkom središnjem groblju Mirogoj

CBK

Post je objavljen 23.08.2014. u 15:04 sati.